Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: Psp-97/2021-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja 1. LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. KŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Zajedničkog odvjetničkog ureda Angelika Rajačić Bonifačić i Sanja Gelić, odvj. iz Rijeke, protiv tuženice 1. IŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. MŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Matei Bojanić Kožul, odvj. iz Rijeke, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja 1 i 2 i punomoćnika tuženika 1 i 2, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, objavivši 12. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su tuženici dana 4. prosinca 2021. te 9. prosinca 2021. samovlasno smetali tužitelje u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine koja u naravi predstavlja vrt sa cvijećem i ukrasnim grmljem dimenzija 4.15 m x 1.0 m, površine 4 m2, koji se dijelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji vrt je označen slovima A-B-C-D-E-F-A na Skici lica mjesta sačinjenoj po GeoX d.o.o. i stalnom sudskom vještaku geodetske struke Tatjani Radetić, dipl.ing.geod., koja čini sastavni dio ovog rješenja, i to na način da su na navedenu nekretninu neovlašteno ušli i posjekli stablo smokve te posađeno cvijeće i ukrasno grmlje.

II. Zabranjuje se tuženicima svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće.

III. Nalaže se tuženiku 1 i 2 isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.660,88 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja pa do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji 1 i 2 u tužbi od 23. prosinca 2021 navode da su posljednji mirni i nesmetani suposjednici nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka i to k. č. br. [katastarska čestica] površine 155 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to 1. tužitelj vlasnik i suposjednik navedene nekretnine, dok je 2. tužiteljica njegova izvanbračna supruga i suposjednica nekretnine. Navedena nekretnina u naravi da predstavlja kuću i dvorište sa vrtom, a nalazi se u [adresa] na adresi [adresa]. Tuženici da su posjednici susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] površine 89 m2 upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] . Granicu između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (u posjedu tužitelja) i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] (u posjedu tuženika) u naravi da predstavlja betonski ogradni zid visine cca 1,5 m kojeg je sagradio 2. tuženik 1990-ih godina. Navedena granica kao takva da egzistira godinama na način da stranke koriste svaka svoju nekretninu do ogradnog zida. Na nekretnini tužitelja se uz ogradni zid sa nekretninom tuženika nalazi vrt širine 0,98 m i dužine 4,14 m, ukupne površine 4 m2, omeđen željeznim stupićima i ogradom visine cca 1 m. Tužitelji da su u posljednjem mirnom i poštenom posjedu navedenog vrta do kojeg se pristupa isključivo iz njihovog dvorišta. Tuženici da su u dva navrata i to dana 4. prosinca.2021. te 9. prosinca 2021. izvršili samovlasno smetanje posjeda tužitelja i to na način da su se korištenjem ljestava popeli i preko ogradnog zida neovlašteno ušli u vrt tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] i pri tome posjekli stablo smokve visine 2 m, biljke oleandar, jasmin, ukrasnu kadulju, ružmarin te drugo grmlje i raslinje u sveukupnoj dužini od 4 m koje su posadili tužitelji. Drugotužiteljica da je dana 9. prosinca 2021.pokušala spriječiti neovlašteno smetanje posjeda, no pri tome ju je 2. tuženik udario slamnatim dijelom metle u predjelu usta uslijed čega joj je raskrvarila usnica. 2. tužiteljica da je zbog navedenog događaja bila primorana zatražiti intervenciju policije, koja da je obavila obavijesni razgovor sa 2. tuženikom, a koji je pri tome priznao da je rezao granje. Na predmetnoj nekretnini, k. č. br. [katastarska čestica]-tužitelj stalno živi već 40 godina s time da je i ranije od djetinjstva redovito dolazio na istu budući se radi o nekretnini koja predstavlja obiteljsko naslijeđe njegove obitelji po majčinoj strani. Predmetna nekretnina da je u posjedu obitelji 1. tužitelja još od 1906. godine. Prethodni vlasnik i posjednik cijele nekretnine je bila 1. tužiteljeva baka, pok. DŽ, sve do 2008. godine kada je posjed i svoje knjižno te izvanknjižno vlasništvo predmetne nekretnine u cijelosti prenijela na 1. tužitelja darovanjem. Tužitelji da su u izvanbračnoj zajednici od 1992. od kada zajedno žive u predmetnoj nekretnini, a prijepor - vrt na kojem se dogodilo smetanje koriste isključivo tužitelji na način da se vrt održava sadnjom ukrasnog bilja i raslinja. Prije tužitelja predmetni vrt da je koristila tužiteljeva baka, sada pok. DŽ. Tuženici da su se doselili 2000-ih godina kada su kupili nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], ali nikada nisu ni na koji način koristili predmetni vrt na k. č. br [katastarska čestica] niti su ikada bili u posjedu istoga, a niti su objektivno imali potrebe za istim. Predmetni vrt da je od nekretnine tuženika odvojen betonskim ogradnim zidom i željeznim stupićima, a sa nekretnine tuženika se niti ne može pristupiti na predmetni vrt osim penjanjem po ljestvama. Ujedno se ističe da je 1-tužitelj pomorac te da u kontinuitetu po 3-4 mjeseca provodi na brodu zbog izvršavanja poslovnih obveza. Međutim, navedena okolnost da ne znači da 1-tužitelj nije u posjedu prijepora i da ne živi u [adresa] na adresi [adresa], a niti je njegovo prebivalište dokaz posjedovanja odnosno neposjedovanja. Naime, 1. tužitelj iz osobnih razloga ima prijavljeno prebivalište u [adresa] u [adresa] gdje se nalazi njihova kuća za odmor, dok je u [adresa] njegovo mjesto stanovanja i boravka kada nije na brodu. Vrhovni sud Republike Hrvatske da je još u rješenju Rev-672/09-2 od 01. lipnja 2011. zauzeo sljedeće pravno shvaćanje: „Prema ocjeni ovog suda pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 3 22.st.2 ZVDSP (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZVDSP-a. Tužitelji ne osporavaju da u konkretnom čin smetanja predstavlja sječu biljaka odnosno radnju koja ostavlja takve posljedice koje nije moguće ispraviti na način da se uspostavi ranije stanje. Međutim, tužitelji ne zahtijevaju niti naknadu štete na koju tuženici ukazuju niti žele ostvariti bilo kakvu drugu naknadu, već isključivo žele spriječiti samovolju, a što im pravni poredak i jamči kroz zaštitu posjeda. Kako su tuženici na opisani način smetali tužitelje u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine, to da se predlaže da po provedenom postupku sud donese odluku sadržaja kao u izreci rješenja.

2. Tuženici 1 i 2 u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije, jer da prema saznanjima tuženika tužitelj 1 da već određeni duži vremenski period tamo ne živi, nema niti prebivalište na adresi na kojoj se nalazi nekretnina u prijeporu, pa se ukazuje da se isti ne nalazi ni u kakvom posjedu nekretnine u prijeporu, a osobito ne kako to navode u tužbi posljednjem, mirnom i nesmetanom. Tužitelji da su samovlasno uzurpirali kako posjed a uzgred rečeno i vlasništvo nekretnine tuženika. Ovdje tuženici nisu, a kako se to pogrešno navodi u historijatu tužbe dana 4. i 9. prosinca 2021. izvršili samovlasno smetanje posjeda. Opreza radi tuženici jednako tako osporavaju da bi tužba bila predana u roku propisanom odredbom čl. 21. st.3. ZV-a. Ukazuje se kako ni u kojem slučaju nisu istiniti navodi izneseni po tužiteljima da bi 2-tuženik udario 2-tužiteljicu slamnatim dijelom metle u glavu. Da je tome bilo kako navodi II. tužiteljica, policijski službenici prilikom intervencije zasigurno ne bi izveli zaključak da prilikom intervencije nisu utvrđeni elementi prekršaja ili kaznenog djela. Obzirom da tužitelji tužbenim zahtjevom ne traže da se tuženicima naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, to tužitelji de lege lata, te sukladno pravnoj judikaturi nemaju pravo na posjedovnu zaštitu, te tužbeni zahtjev treba odbiti (odluka Županijskog suda u Bjelovaru Gž-1279/03 od 18. prosinca 2003.). Tužitelji da ne bi imali pravo na posjedovnu zaštitu da su i pravilno petitom obuhvatili uspostavu ranije posjedovnog stanja, obzirom da bi takva činidba u konkretnom slučaju po prirodi stvari predstavljala nemoguću činidbu. Iz historijata tužbe i tužbenog zahtjeva proizlazi da bi se čin smetanja posjeda sastojao u sječi taksativno navedenog bilja (smokva, oleandar itd.), slijedom čega se drži se nespornim kako pravno tako i činjenično da uspostava ranijeg posjedovnog stanja u konkretnom ne bi bila moguća obzirom da je nemoguće uspostaviti identično ranije posjedovno stanje (odluka Županijskog suda u Bjelovaru Gž-464/04 od 8.travanj 2004. Županijskog suda u Vukovaru od 3. siječnja 2018.) Predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu i to: izvadak iz BZB-a z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvadak iz BZB- a z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , kopija katastarskog plana, fotografije sačinjene po tužitelju lica mjesta ( list spis 10 do 21), potvrda MUP II: PP od 15. prosinac 2021. i 1. siječanj 2022 saslušanje tužitelja 1 i 2 i tuženika 1 i 2 kao stranaka, svjedoka ZŽ, ČŽ, JŽ, LŽZ, CŽ , te osiguranje dokaza očevidom na licu mjesta.

Sud je odbio dokazne prijedloge za saslušanjem GŽ, jer predloženi svjedok nema saznanja o činu smetanja i posljednjem posjedovnom stanju a izvođenjem dokaza koji nisu odlučni postupak se odugovlači i troškovi postupka rastu. Predloženi svjedok nema prebivalište u [adresa], te iako je bio pozvan pristupiti na ročište 11. studeni 2025 i 13. siječanj 2026. radi saslušanja, istome nije pristupio, a u parnici za smetanja postupka postupak je potrebno provesti kao hitan. Iz istih je razloga sud odbio izvesti dokaz medicinskim vještačenjem radi utvrđenja je li tuženik 2 zbog zdravstvenog stanja mogao počiniti smetanje posjeda kako tužitelji tvrde u tužbi., jer je sud o navedenoj okolnosti odlučio na temelju iskaza svjedoka saslušanih u postupku, te izvođenje tog dokaza nije pravno odlučno.

Sukladno odredbi čl. 10. st. 1 Zakona o parničnom postupku propisano da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.

4. Iz potvrde MUP II: PP od 15. prosinac 2021. utvrđeno je da se izdaje radi potvrde kako je 9. prosinca 2021. u 16,10 h, na adresi u [adresa] intervenciju policijskih djelatnika zatražila ovdje tužiteljica 2 zbog fizičkog napada susjeda, te iskazuje da je ovdje tuženik 2 oko 16,00 h rezao grmlje na njenom posjedu uz samu među, a kao razlog naveo da je to njegovo zemljište i da mu je lišće zaštopalo odvod, nakon čega je udario tužiteljicu 2 slamnatim dijelom metle po glavi ( usta) , a da je tuženik 2 izjavio da je rezao granje na svom posjedu i da mu je oduzeto 3 m2 zemljišta ,te negirao fizički sukob. Iz potvrde od 11. siječanj 2022. utvrđeno je da je prilikom intervencije 9. prosinca 2021 utvđeno da je grmlje bilo posječeno (obrezano).

5. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Tatjana Radetić navodi kako se prijepor nalazi na području općine [adresa], u [adresa], odnosno u [adresa] u dvorištu kuće tužitelja na adresi [adresa]. Na službenom digitalnom ortofoto snimku Državne geodetske uprave (prilog 1) crvenom je strelicom označen prijepor, žutom strelicom označena je kuća tužitelja na adresi [adresa], dok je plavom strelicom označena kuća tuženika na adresi [adresa]. U naravi je prijepor ograđeni vrt u kojemu su posađene biljke i cvijeće i koji se nalazi u dvorištu tužitelja. Vrt je ograđen betonskim zidićima, te je visinski povišen u odnosu na dvorište tuženika. Na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina] u privitku (prilog 2) žutom bojom označena je parcela tužitelja, k. č. [katastarska čestica], plavom je bojom označena parcela tuženika, k. č. [katastarska čestica]. Katastarski plan preuzet je sa sustava OSS o čemu prileži potvrda (prilog 3). Usporedbom stanja u naravi sa prikazom na kopiji katastarskog plana može se uočiti da se međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] razlikuje te je stoga izvršena geodetska izmjera prijepora. Kako u arhivi nadležnog ureda za katastar nema evidentiranih promjena na predmetnim nekretninama, a katastarski operat za katastarsku općinu [katastarska općina] (mbr.324612) u primjeni je od 17. travnja 2007. izvršen je uvid u fotoskice iz postupka nove izmjere i preoblikovanja zemljišne knjige te je priložena preslika fotoskice broj 124 (prilog 4). Podaci na fotoskici odgovaraju podacima na katastarskom planu stoga je vjerojatno da su stranke omeđile svoje nekretnine na neki drugi način te nisu evidentirale promjenu u katastru i zemljišnoj knjizi izradom odgovarajućeg geodetskog elaborta. Na skici lica mjesta u privitku (prilog 5) prijepor je detaljno prikazan. Crnim linijama prikazan je podatak katastarskog plana dok je crvenim linijama prikazano snimljeno stanje koje ne odgovara katastarskom planu ili nije predmet evidentiranja na katastarskom planu. Pokazani prijepor duljine je 4.15 metra i širine 1 metar. Na skici lica mjesta označen je slovima A-B-C-D-E-F-A. Uklopom katastarskog plana u snimljeni detalj vidljivo je da se pokazani prijepor dijelom nalazi na parceli tužitelja, k. č. [katastarska čestica], a dijelom na parceli tuženika, k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] (mbr.324612). Dio prijepora koji se nalazi na nekretnini k. č. [katastarska čestica] označen je žutim paralelnim linijama i slovima A-B-C-E-F-A, a dio prijepora koji se nalazi na nekretnini k. č. [katastarska čestica] označen je zelenim paralelnim linijama i slovima C-D-E-C. Ukupna površina prijepora iznosi P=4m2, od čega dio prijepora koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] ima izračunatu površinu P=3.46m2, odnosno P=3m2 budući se površina izražava u cijelim metrima kvadratnima, dok dio prijepora koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] ima površinu P=0.49m2, odnosno površina se ne može izraziti budući ne iznosi niti 1m2. Prijepor je prikazan i na fotografijama u privitku sa kratkim opisom uz svaku fotografiju (prilog 6).

6. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka stručnim i objektivnim te u skladu s pravilima struke, iako su tuženici 1 i 2 opreza radi osporili predmetni nalaz i mišljenje, i to samo u dijelu izračuna površine dijela kč. br. [katastarska čestica] (u vlasništvu tuženika) na kojoj bi se nalazio dio vrta u prijeporu, jer da se prema njihovim saznanjima iz ranijih geodetskih mjerenja radi o navodno većoj površini od 0,49 m2.

7. U posjedovnoj parnici, okolnost je li površina vrta od strane vještaka mjernika koje je u vlasništvu tuženika ispravno izračunata, nije od odlučnog značaja. Ovo jer se u posjedovnoj parnici ne odlučuje o pravu vlasništva, već je odlučno identificirati mjesto na kojem je navodno izvršen čin smetanja, a o tome između stranaka ( lokaciji na kojoj se nalazi vrt s biljkama) nema spora. Pored toga, sud je proveo postupak osiguranja dokaza radi utvrđenja zatečenog stanja na licu mjesta, odnosno radi utvrđenja jesu li biljke i na nekretnini točno koje oznake doista porezane, dakle, radi utvrđenja na kojem je mjestu došlo do navodno počinjenog smetanja, a na koja je odlučna pitanja vještak dao odgovor, i na koji stranke nisu imale primjedbi, pa stoga primjedbe tuženika ovaj sud nije uvažio niti ocijenio relevantnim.

8. U svom iskazu tužitelj 2 kao stranka, navodi da prijepor predstavlja jedan vrt na kojem su smokve i oleandar a koji je zasadila ona i to postepeno kroz nekoliko godina nakon 2011. Pojašnjava da se na toj nekretnini na kojoj je taj prijeporni vrt nalazi i stara kuća a koju je njezin suprug stekao dijelom nasljeđem dijelom otkupom a također i okućnica koju su koristili članovi obitelji supruga i to nona od njenog supruga, zatim njezina sestra i njezina djeca. Navodi kako tog 4. i 9. prosinca je zatekla 1- tuženicu kako s vrtnim škara reže tu smokvu i oleandar u tom vrtu. Ona da se tome usprotivila a vidjela je i da je njezin suprug postavio ljestve kako bi ona mogla se popeti u taj vrt i to učiniti. Navodi da prije 2011. taj vrt je bio zapušten te je ona zasadila oleandar i smokvu, i nije izgledao kao danas a međa je bila jedan suhozid koji ne zna tko je izgradio. Tuženici da su na prijepor došli 2000. te su oni tada počeli čistiti ali ne ovaj vrt koji je predmet ovog postupka već oko svoje kuće, te navodi da oni nisu bili u posjedu toga vrta. Obrazloženje koje je dobila zašto oni su rezali to 4. i 9. prosinca bilo je da su oni ušli na njihov teren da je to njihovo. Navodi da prije toga oni nisu to svojatali i da nije bilo ovakvih situacija. Također tom prigodom nju je 2-tuženik metlom udario u lice, raskrvario joj je desni te je potražila liječničku pomoć a i podnijela kaznenu prijavu, a tada je bila teško bolesna i sve ju je to dodatno uznemirio i pretrpjela veliki stres i strah, te uznemirenost zbog tog događaja. Tog 4. i 9. prosinca njezin suprug i ona živjeli su u toj nekretnini, a žive i danas, i to zajedno s sinom. Navodi da tog 4.12. je tom činu rezanja biljaka bio nazočan i sin, dakle ona sin tuženici 1. i 2., dok 9.12. opet ona i tuženici 1. i 2. dok je sve čuo ČŽ jer je on susjed i čuo je tuženu koja je vikala, bila izbezumljena i da tako kaže neurotična. 1.tužena je vikala, a 2.tuženik je udario kako je naprijed iskazala, a što ju je sve uznemirilo. Na upit pun. tužitelja tko je sagradio ogradni zid 2. tužiteljica odgovara na mjestu gdje je bio suhozid sada ogradni zid koju su izgradili tuženici i to kada su stupili u posjed svog djela 2000. jer su rušili staru kuću. Nikada tuženici nisu nakon što su taj ogradni zid izgradili prešli, i stupili ovaj vrt koji je predmet ovog postupka. Kada se 2.tužiteljci predočavaju fotografije lica mjesta, list spisa 93, ista pokazuje koji je to ogradni zid koji su izgradili tuženici, te sudac označava kemijskom olovkom kosim crtama. Na upit pun. tuženika je su li se ikada tuženici obraćali tužiteljima vezano za ovaj vrt odgovara da jesu i to da im pada bilje, ali ona smatra da tu ima još biljaka tako da ne samo iz njihova vrta.

9. U svom iskazu 1-tuženica kao stranka navodi da su oni doselili negdje 2011. a nekako to pogrešno iskazuje 2-tužiteljica 2000. i također želi reći da su i podigli zid ali na mjestu gdje je bila stijena a ne suhozid, isto tada 2011. kada su doselili. Također želi reći da tamo uopće nema šume već da su samo te njihove biljke, te da su listovi smokve začepili odvod a također i od oleandara. Naime, upravo se dnevni boravak u kući nalazi u blizini te joj je u dva navrata bila poplava i morala je mijenjati parket. Navodi da kada su doselili te 2011., da je ovaj prijepor vrt, bio zapušten te da je bilo zemljano a da je nakon toga 2. tužiteljica sadila smokvu i oleandar, dok ona jasmin a koji je na njenom terenu. Također navodi da se ne može izjasniti je su li tužiteljica bili i živjeli u toj kući kada su oni doselili 2011.nije ih uočila nego tek kasnije. Isto tako u odnosu na 4. prosinca navodi kako nije bilo ništa nego je ona rekla 2.tužtieljici da joj smetaju ti listovi, a ona rekla kao odreži što ti smeta, te je osim njih dvije čuo muž a bio je tu i sin tužiteljice koji je to isto mogao čuti. 9. prosinca je doista s škarama to odrezala i to na način da je stajala na stepeništu odnosno ljestvama koje su bile prislonjene na taj zid i to je učinila s škarama, bili su muž i ona i tužiteljica, te je netočno da je muž donio ljestve jer on bolestan a također netočno je da bi on metlom udario 2.tužiteljicu. Navodi kako je KŽ imala štap u ruci te je ona gurala supruga koji je čistio dvorište i govorila mu mrš, a također i nju te se ona nije ozlijedila iako je pokazivala desni ali nije ništa vidjela a njoj je govorila neka ide odakle je došla. Na upit suca je li točno da je tužena tvrdila da je prijepor njihov odgovara da su oni njima oduzeli i stavili svoj zid na njihov zid. Navodim kako misli da je ovaj prijepor i to na dijelu gdje je smokva njihovo vlasništvo, nije sigurna za oleandar to mora utvrditi geodeta. Na upit pun. tužitelja odgovara da je policija došla ispred kuće 9.prosinca. Na upit je su li djelatnici policija obavili razgovor odgovara da su samo pitali nju i supruga je su li napadali tužiteljica oni su rekli da nisu i policija je otišla. Nije prijavila policiji da ju je tužiteljica napala štapom. Na upit zašto nije prijavila odgovara da nije jer je to njoj prvi put da joj netko to govori mrš i da ode odakle je došla. 2.tužiteljica je pokazala zube, ona nije vidjela nikakvu krv, a suprug tuženice nije ju niti dotaknuo. Kada se 1.tuženici predočavaju fotografije, list spisa 92, ista navodi da se smokva nalazila na mjestu koje sudac označava kemijskom olovkom otprilike, dok da se desno nije vidljivo na fotografiji nalazio oleandar. 1-tuženica navodi da je ona rezala s ljestvi i nije stupila u vrt.

10. U svom iskazu 1-tužitelj kao stranka navodi da vezano uz sam čin smetanja nije bio nazočan jer se nalazio izvan RH kao pomorac te da može iskazivati isključivo na temelju onoga što je njemu rekla supruga nevjenčana, a ovdje 2-tužiteljica. Rekla mu je da se tužena uz stepenice koje je prislonila na zid pored ovog spornog vrta popela, te velikim škarama posjekla biljke i grane u vrtu. Supruga ju je upozorila da ona to ne radi, ali je potom suprug tužene sa metlom udario ju i ozlijedio usnicu što je supruzi bilo osobito otegotno jer je u to vrijeme bila izrazito zdravstveno osjetljiva i liječila se od karcinoma dojke. Rekla mu je da je bio nazočan njezin sin JŽ u tom događaju, tuženici 1 i 2, a gledala ĐŽ s prozora, čiji suprug ČŽ je predložen kao svjedok u ovom postupku. Navodi da ovaj zemljani vrt u kojem je došlo do smetanja koristi od 1991. kada je došao ovdje živjeti sa nevjenčanom suprugom, a prije njih koristili su prednici FŽ, a i DŽ koje su ujedno i nasljednice te kuće. Njegova je supruga na tom vrtu posadila sigurno 90% bilja, a oleander je već ranije posadila njegova nona, dakle radi se o vrtu koji oni koriste. Tuženici su doselili negdje 2009. ili 2010. te je ovaj zid koji se nalazi ispred vrta a prema kući tuženika isto tako izgrađen nakon što su oni doselili. Želi napomenuti da je upravo njega tuženik pitao za mišljenje kako da ga izgradi, te je dogovoreno jer su tada bili u dobrim odnosima da ga postavi ravno. Pojašnjava da je na tom mjestu bio suhozid koji je išao malo ukoso, ali kako ne bi bilo nekih problema da su dogovorili da to bude ravno, i on je rekao u redu. Tuženik je rekao da neće raditi nikakve kosine i rubove neka zid ide ravno, a on je na to pristao. Također navodi da su se tuženici znali požaliti da im lišće začepi odvod s time da im je rekao neka oni slobodno odrežu one grane koje prelaze preko zida. Oni su doista rezali ponekad, i rezali bi ravno nije bilo tu problema, ali im nije dao dozvolu da režu unutar vrta. Postao je sporan i jedan jasmin. Želi reći da se tu u blizini nalazi šuma pa da i te biljke mogu začepiti odvod, ukoliko tuženici imaju problema. Na upit pun. tužitelja zašto navodi da je sporan jasmin odgovara da se radi o biljci koja je već postojala kada su oni doselili, oni su ga održavali, pa kako se širio u obliku gljive tužitelji ga ogradili betonskim zidićem. Tuženicima je on jako smetao pa im je tužitelj dozvolio da režu granje ali samo one koje prelaze u njihovo dvorište i što su oni i činili. Međutim oni su porezali biljke taj dan u vrtu bez dozvole, a što je suprugu povrijedilo. Tuženici nikada nisu svojatali da im pripada dio tog vrta nakon izgradnje zida. Na upit pun. tuženika koliko često su se tuženici žalili da im bilje začepljuje odvode, tužitelj odg. da sveukupno u tih 10 godina možda jednom ili dvaput. Prije nego je izgrađen zid tu je bio suhozid te je na njihovoj strani korištenja tužitelja 1 i 2 isto i ranije bio vrt.

11. U svom iskazu svjedok ZŽ, da poznaje tužitelja još od djetinjstva, a da su vezani i uz posao, poznaje i njegovu suprugu dok je sa tuženicima 1 i 2 na dobar dan. Naime, oni svi žive vrlo blizu jedni drugih, te su susjedi. Jadan dan nazvala ga je vidno uzbuđena i uznemirena supruga tužitelja te ju je pitao što se desilo i ona ispričala a i vidio je kako je njoj krvava usnica, te se i ponudio odvesti ju na Hitnu pomoć. Međutim ona je otišla sa sinom. Isti taj dan uočio je i posjekle grane na podu, a i susjeda koju je također isti taj dan sreo FŽ, također je bila uznemirena zbog tog događaja. Njemu je tužiteljica ispričala da su nekoliko dana ranije tuženici se sukobili sa njom vezano uz padanje lišća i jedan jasmin ako se dobro prisjeća te je tuženica to pomela. Međutim, na dan sukoba tuženici da su zašli u vrt sigurno 2 metra i posjekli oleandar, iako je tužiteljica rekla da im je dozvolila da režu samo do zida. Pojašnjava da u posjedu toga vrta oduvijek su tužitelji a prije njih obitelj njegove none. Također na mjestu gdje je sada zid ranije je bio suhozid koji su tuženici obukli u beton i to na istom mjestu s time da je tuženik nešto dublje iskopao i srušio taj suhozid. Upoznat je da u studenom 2011. su tuženici došli na prijepor a to zna tako precizno jer je baš izvodio neke osobne radove na kući, te mu je susjed rekao da oni dolaze. Nikada nisu tuženici u tom vrtu nešto radili ili isti koristili, a te biljke je zasadila KŽ u vrtu, osim tog jasmina koji je na međi odnosno u vrtu. KŽ mu je rekla da je susjed mlatnuo ju s metlom i drškom ju pogodio u usnicu. Kada se svjedoku predočavaju fotografije lica mjesta na listu spisa 92 i 93 da pokaže gdje je jasmin, svjedok odg. da je vidljiv na prvoj fotografiji list spisa 92 i treća fotografija list spisa 93, a također da je taj zid koji je izgrađen na mjestu gdje je bio suhozid vidljiv na fotografijama listu spisa 93 koje je sudac označio kemijskom olovkom crtama. Na upit pun. tužitelja je li svjedok neku dokumentaciju mu predočila odvjetnica prije ročišta odg. da ne odnosno na daljnji upit pun. tužitelja je li vidio kakvo ot. pismo odg. da se sad prisjetio da je jedan svjedok trebao doći danas, ali je tužitelj predočio valjda neku dokumentaciju on to nije ni pogledao. Na upit pun. tuženika je li se prisjeća koje biljke u tom vrtu su posađene, odg. jasmin oduvijek, a sada misli ružmarin i oleandar, a koji oleandar je zasadila gđa KŽ. Ne zna koliko ih je bilo zasađeno, ali uočio je kup granja. Želi još nadodati kako svi tamo vode borbu sa lišćem jer se u blizini nalazi veliko stablo trešnje i lipe, pa je ovo nepotreban sukob.

12. U svom iskazu svjedok JŽ, sin tužitelja 1 i 2, sa tuženicima 1 i 2, u zavadi navodi da se nešto slabije sjeća događaja od 4. prosinac 2021., dok 9. prosinca 2021. baš je bio incident o kojem mu je ispričala majka 2-tužiteljica. Naime 9. prosinca vratio se sa fakulteta te je zatekao mamu koja je bila u velikom stresu, a susjeda ĐŽ pružala joj je podršku. Također, naknadno je pristupio i susjed ZŽ kojeg je zvala majka kao podršku jer je otac bio na brodu a on na fakultetu. Ispričala je da se 1-tužena ljestvama popela, te da je rezala biljke koje su u vrtu koji je u njihovom posjedu, dakle ušla u njihov teren škarama i rezala biljke. Isto tako 2-tuženik je metlom udario majku po usnici s time da je u tom incidentu bilo i verbalnih dobacivanja sa obje strane. On dakle nije očevidac ali je upoznat od majke. U vrtu se nalazi ukrasno bilje koje je sadila majka ali se ne može izjasniti koja točno vrta biljke. Tu žive od 90-tih godina u toj nekretnini, a tuženici su negdje 2010 ili 2011 došli ovdje živjeti. Prisjeća se i 4. prosinca 2021. da je uočio i on i majka da 1-tužena škarama reže bilje u njihovom vrtu također, ali tada nije koristila ljestve već se samo nagnula koliko je mogla. Tada nije bilo prijetnji ni vrijeđanja. Oni su bili iznenađeni njenim potezom, od tada je zapravo počela incidentna situacija jer je počela tvrditi da je njihov teren u njihovom a prije toga nije to spominjala. Koliko se može prisjetiti prije ovog događaja nisu tvrdili da je taj vrt na njihovom terenu, već su se tada zaoštrile te tenzije. Dakle objašnjenje koje su dobili od tuženika 1 i 2 je da je taj vrt na njihovom terenu i da je to razlog zbog kojeg su biljke rezali. Ranije su znali porezati ali samo granje koje je preko vrta visilo preko terena i tu nije bilo problema imali su suglasnost od majke. Priča da im smeta lišće nije poznata, odnosno bio je mjesec prosinac pa je granje golo i nema odakle ići lišće u to godišnje doba, ali lišće se uopće nije spominjalo već samo kako je naprijed naveo da je vrt na njihovom terenu. Tužitelj 1 i 2 su se negdje 90-tih preselili tu živjeti. Na upit pun. tužitelja odg. da je kada je 9. prosinca došao na lice mjesta uočio da je bilje porezano u tom vrtu, majku u velikom stresu a i uznemirenu 1-tuženu koja je izlazila i ulazila iz kuće. Granje je bilo porezano do visine zemlje, a uočio je i ljestve, naslonjene na zid, koji prelazi kuće tuženika u vrt tužitelja. I kada je on pristupio bili su povišeni tonovi i verbalno dobacivanje, koji su prestali tek kada je došla policija koju su zvali. Policija je prvo uzela iskaz njega i majke a potom tuženika. Želi reći da je postupanje tužene rezanjem biljaka čista zlonamjera.

13. U svom iskazu svjedok PŽ, navodi da je prijateljica od LŽZ, a koja je kćer od tuženika 1 i 2, te je njoj ona ispričala o incidentu koji se desio u 2021. godini. Ona se prisjeća da je nekih 10 dana prije tog incidenta osobno bila u [adresa], posjetila je tuženike 1 i 2 i da je vidjela vidno uznemirenu IŽ koja joj je i pokazala prostoriju u kući u kojoj je poplavljen parket, jer se od lišća začepio odvod. Radi se o spavaćoj sobi koja se nalazi na stražnjoj strani kuće. Njoj su oni tada rekli kako je problem vezano uz među, budući da je tu jedan zid koji su tuženici 1 i 2 nadogradili na među, međutim ona se doista ne razumije u tu problematiku, te ih je savjetovala da angažiraju geodetu i razriješe tako problem. Nakon toga došlo je do incidenta gdje je pozvana policija budući da je IŽ pokušala odrezati dio smokve ali policija nije utvrdila da je bilo nekakvog fizičkog sukoba. To joj je rekla i LŽZ telefonskim putem tada su se čule, a također i IŽ. Njoj je poznato da se radi o jednom vrtu koji se nalazi sa stražnje strane kuće tuženika, a koji je misli u posjedu susjeda koje ne poznaje osobno, ne zna čije je vlasništvo po knjigama, ali misli od LŽ i KŽ da je posjed, da su to ti susjedi. Međutim, kako je naprijed navela tuženici govore da je problem sa međom da je tu neki njihov dio, a ona o tome ne može svjedočiti. Unazad 10 godina koliko zna po pričanju IŽ da je problem ružmarin, oleandar i smokva zasađeni u tom vrtu, te korijen smokve zna rušiti zid. Na upit pun. tužitelja zna li tko je zasadio te biljke, svj. odg. da ona nije vidjela ali po pričanju IŽ ti susjedi. Na upit pun. tuženika kakvo je zdravstveno stanje 2-tuženika odg. da je on operirao srce i da je upravo iz tog razloga došla ga posjetiti tih 10-tak dana prije incidenta, loše je psihički i fizički, operacija bila godinu dana prije tog incidenta cca. Na daljnji upit pun. tuženika kakvi su odnosi stranaka, odg. da negdje prije korone kada je došla po LŽZ za ići na more, da su bile neke tenzije opet vezano za taj zid. Od kada su zasadili bilje ti susjedi IŽ se žali jer joj to predstavlja problem.

14. U svom iskazu svjedok LŽZ, nije u zavadi sa tužiteljima 1 i 2 niti u srodstvu, kći tuženika 1 i 2. navodi da je o incidentu koji se dogodio 9. prosinca ispričala joj majka, te nije bila nazočna niti je svjedok niti očevidac i ne može govoriti što se tada desilo osim iz pričanja majke. Njoj je majka ispričala da je ona posjekla biljku sa njihove strane terase, kao i da je tada izbila velika svađa, da su izrečene uvrede od strane tužitelja. To je uznemirilo oca koji ne želi imati posla sa uniformama budući da je bio u domovinskom ratu, a i bolestan je, što ga je sve uznemirilo. Navodi da se radi o biljci koja se nalazi odmah iza zidića a da je majku to uznemirilo kada su susjedi 2018. istu zasadili dakle smokvu i oleandar, i to zato jer korijen smokve kroz beton može probiti i narušiti stanje kuće konkretno podrum. Ove biljke zasadili su susjedi LŽ i KŽ. Navodi da joj je poznato o kojem se vrtu radi, s time da su i zvali geodetu koji je potvrdio da se dijelom zid nalazi zapravo na njihovom terenu, i to nekih 2 metra a i ujedno savjetovao neka to otac pusti tako jer nije vrijedno sudskih tužbi i o tome da je život samo jedan. Navodi da je majka uznemirena od te 2018. od kada su zasađene te biljke upravo iz tog razloga. Navodi da je prije ovog incidenta i to nekoliko dana ranije došlo do začepljenja lišća odvoda koji se nalazi baš na toj terasi do tog zidića, te je podignut parket. Također bila je poplava nekih godinu dana prije te. Njeni roditelji da budu odsutni po tjedan ili dva, pa je tako bilo kada je bila poplava, kada su bili odsutni, lišće je začepilo odvod. Roditelji imaju prebivalište ovdje u [adresa], ali su odsutni jer se brinu o bolesnoj rođakinji u Kutini. Navodi da je problem nastao 2014. i li 2015. kada su tužitelji na postojećem zidu sagradili jedan mali zidić a što su roditelji smatrali da se to nije smjelo bez da se dogovore. Kada se svjedoku predočavaju fotografije na listu spisa 92 i 93 svjedok navodi da se radi o zidiću koji je vidljiv na fotografijama 3 i 4, a koji sudac označava kemijskom olovkom istočkano. Na upit pun. tužitelja koliko često roditelji svjedoka čiste odvod, odg. kad god su tu, s time da budu odsutni po tjedan dana kako je navela, a u jesen kada lišće pada dolazi do problema, na daljnji upit pun. tužitelja a kako se onda začepio odvod ako čiste isti, odg. da je dovoljno da padne samo jedan list da se odvod začepi. Na upit pun. tuženika odg. da je otac 2019. imao operativni zahvat srca i da mu je stanje u vrijeme incidenta bilo jako loše i teško se kreće. Od 2015. od kada je taj zidić izgrađen konfliktne situacije se ponavljaju između stranaka, a ona je bila svjedok jednoj - uvrede. Nekoliko puta su roditelji tražili da uklone sporno bilje. Navodi svjedok da je KŽZ njezin partner te da nije bio svjedok incidenta u prosincu 2021. već jednog ranijeg prije korone. Želi još reći da je ova situacija neugodna za roditelje, opterećuje ih i narušava zdravlje i žao joj je da se ova situacija sa zidom nije riješila.

15. U postupku nema spora o tome da prijepor jest nekretnina koja u naravi predstavlja vrt sa cvijećem i ukrasnim grmljem dimenzija 4.15 m x 1.0 m, površine 4 m2, koji se dijelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji vrt je označen slovima A-B-C-D-E-F-A na Skici lica mjesta sačinjenoj po GeoX d.o.o. i stalnom sudskom vještaku geodetske struke Tatjani Radetić, dipl.ing.geod., ali postoji spor o tome jesu li tužitelji 1 i 2 posljednji mirni posjednici prijepora, kao i imaju li tužitelji 1 i 2 pravo na posjedovnu zaštitu u ovom postupku, jer je (navodni) čin smetanja „rezanje stabla smokve te posađenog cvijeća i ukrasnog grmlja“, u odnosu na koje sud ne može narediti ponovnu uspostavu ranijeg posjedovnog stanja. Sporno je i je li nastupila prekluzija podnošenja tužbe.

16. Odredbom čl. 21. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV-a) propisano je da koga drugi samovlasno smetaju u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, odnosno st. 3 da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastanka smetanja.

17. Čl. 22. st. 1 ZV-a propisano je da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bio u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

18. Stavkom 2 toga članka propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

19. Imajući u vidu da je čin smetanja poduzet 4. prosinca 2021. te 9.prosinca 2021., a da je tužba u predmetnoj pravnoj stvari podnesena dana 23. prosinca 2021., ocjena je suda da su tužitelji pravovremeno ustali tužbom za zaštitu smetanja posjeda, dakle u roku od 30 dana od dana kada je smetanje počinjeno. Stoga je prigovor prekluzije podnošenja tužbe neosnovan.

20. Odredbom čl. 21. st. 1 ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

21. U odnosu na pitanje jesu li tužitelji 1 i 2 posljednji mirni posjednici prijepora nekretnini koja u naravi predstavlja vrt sa cvijećem i ukrasnim grmljem dimenzija 4.15 m x 1.0 m, površine 4 m2, koji se dijelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji vrt je označen slovima A-B-C-D-E-F-A na Skici lica mjesta sačinjenoj po GeoX d.o.o. i stalnom sudskom vještaku geodetske struke Tatjani Radetić, dipl.ing.geod, te s tim u vezi istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja 1, ovaj sud je ocjenom iskaza tužitelja 1 i 2, i svjedoka EŽ JŽ, koji su u tom dijelu suglasni, utvrdio da su posljednji mirni posjednici navedenih dijelova nekretnine upravo tužitelji 1 i 2.

22. Iz suglasnih iskaza tužitelja 1 i 2, te svjedoka ZŽ i JŽ, čijim iskazima sud poklanja vjeru jer su u bitnim činjenicama suglasni, i jer svjedok ZŽ, kao susjed koji živi u neposrednoj blizini stranaka ima neposrednih saznanja o načinu i vremenu posjedovanja neposredno prije počinjenog smetanja u mjesecu prosincu (4. i 9. prosinac 2021) , ovaj sud utvrđuje kako su tužitelji dokazali da su posljednji mirni posjednici navedenih dijelova nekretnine u vrijeme kada je čin smetanja rezanjem biljaka od strane tuženika 1 i 2 rezanjem biljaka u vrtu počinjen.

23. Tako svjedok ZŽ, susjed stranaka iskazuje, a ovaj sud prihvaća,: "da u posjedu toga vrta oduvijek su tužitelji a prije njih obitelj njegove none", zatim da su: "u studenom 2011. tuženici došli na prijepor a to zna tako precizno jer je baš izvodio neke osobne radove na kući, te mu je susjed rekao da oni dolaze", kao i da : "nikada nisu tuženici u tom vrtu nešto radili ili isti koristili, a te biljke je zasadila KŽ u vrtu, osim tog jasmina koji je na međi odnosno u vrtu".

24. Nadalje, iz iskaza tužiteljice 2 kao stranke, sud utvrđuje kako je smokve i oleandar zasadila upravo ona i to postepeno kroz nekoliko godina nakon 2011., da je prije 2011 taj vrt bio zapušten, dok iz iskaza tužitelja 1 sud utvrđuje kako je prijepor zemljani vrt koji koristi od 1991. kada je došao ovdje živjeti sa nevjenčanom suprugom, a prije njih koristili prednici FŽ, a i DŽ koje su ujedno i nasljednice te kuće, a da je tužiteljica 2, njegova supruga na tom vrtu posadila sigurno 90% bilja, a oleandar već ranije njegova nona, dakle iz njihovih suglasnih iskaza utvrđuje sud da se radi o vrtu koji tužitelji 1 i 2 koriste godinama, a ne i tuženici 1 i 2, ali svakako u vrijeme kada je smetanje počinjeno da su posjednici tog dijela nekretnine. Iako je 1- tužitelj povremeno odsutan zbog posla izvan RH, jer je zaposlen kao pomorac, zbog prirode svog posla sud ocjenjuje kako je i 1-tužitelj posjednik prijepora, jer nekretninu koristi za stanovanje, i koji se usuglasio i dao dozvolu 2-tužiteljici da vrt obrađuje, a koja kao njegova izvanbračna supruga jest faktički posjednik na način da vrt obrađuje i sadi ukrasno bilje na tom dijelu, i to počevši od 2011. pa do danas.

25. U odnosu pak na biljku jasmin sud prihvaća iskaz tužitelja 1 da se radi o biljci koja je već postojala kada su doselili, i da su istu održavali, i jer se širio u obliku gljive ga ogradili betonskim zidićem. Ovo jer njegov iskaz potvrđuje svjedok ZŽ, koji nije osobno zainteresiran za uspjeh stranaka u sporu, nije u srodstvu ni u zavadi sa strankama, te kao osoba koja nije pristrana i ima neposrednih saznanja o izgledu i načinu korištenja prijepora, a iskazuje da je jasmin na tom mjestu oduvijek, a naknadno posađen ružmarin i oleandar. Iz istog razloga sud ne prihvaća iskaz tuženice 1 da bi ona zasadila biljku jasmin, jer osim tuženice nitko takav navod nije potvrdio i sud smatra da je u tom dijelu njezin iskaz usmjeren na uspjeh u sporu.

26. I svjedok LŽZ potvrđuje u svom iskazu da su biljke ružmarin i oleandar posadili ovdje tužitelji 1 i 2, susjedi tuženika 1 i 2, (2018. te), a također i svjedok AŽ da je vrt u posjedu tužitelja 1 i 2, koji da su posadili biljke ružmarin, oleandar i smokva u tom vrtu, a što zna po pričanju IŽ, a također i svjedok JŽ koji potvrđuje da se u vrtu nalazi ukrasno bilje koje je sadila njegova majka ali se ne može izjasniti koje točno vrsta biljke, a i da tu žive od 90-tih godina u toj nekretnini.

27. Iz svih naprijed navedenih suglasnih iskaza, svjedoka i tužitelja 1 i 2 ovaj sud utvrđuje da su u posjednu prijepora pobliže opisano kao u izreci rješenja upravo tužitelji 1 i 2, počevši od 1990-ih, putem svojih prednika, odnosno svakako i najkasnije od 2011. kada je tužiteljica 2 započela sa sadnjom biljaka na prijeporu (oleandar, ružmarin, smokva, odnosno nastavili s održavanjem jasmina koji je zasađen od ranije), dakle da je posjed prijepora tužitelja 1 i 2 miran u vrijeme kada je počinjeno smetanje 4. i 9. prosinac 2021. Stoga prigovor nedostatka aktivne legitimacije ovaj sud ne prihvaća.

28. U odnosu pak na sam čin smetanja posjeda, iz iskaza tužitelja 1 i 2, kao i svjedoka očevica JŽ, te svjedoka HŽ, ovaj sud utvrđuje kako je dana 4. i 9. prosinca 2021 tuženica 1 porezala biljke posađene u vrtu u posjedu tužitelja 1 i 2 škarama, i to na dan 4. prosinca 2021 na način da je stajala u svom dijelu dvorišta, nagnula se i biljke rezala, a na dan 9. prosinca na način da je tuženik 2 pomogao donijeti ljestve i da je stojeći na istima biljke porezala. Očevidom na licu mjesta sud se uvjerio u izgled prijepora nakon što su biljke porezane, a kako je to vidljivo na fotografijama na listu spisa 92.

29. I sama 1-tuženica u svom iskazu ne spori da bi biljke porezala na navedene dane i na opisan način, s time da negira da bi njezin suprug donio ljestve jer je bolestan, ili da bi ozlijedio tužiteljicu 2 koja je njega tjerala dok je vrt čistio, odnosno tvrdi da je to učinila jer je dobila dozvolu za rezanje od tužitelja 1 i 2, a i da je motiv jer joj biljke začepljuju odvode i nanose štetu u stanu (poplava i dizanje parketa u prostorijama na strani vrta).

30. Opisane tvrdnje 1-tuženice ovaj sud ne prihvaća, jer iz iskaza tužitelja 1 i 2 kao stranaka proizlazi da su dozvolili tuženicima 1 i 2 rezati biljke iz vrta kojeg su u posjedu, ali samo u dijelu u kojem one prelaze na nekretninu u posjedu tuženika, ali je u postupku utvrđeno da je tuženica na dane 4 i 9 prosinac 2021. biljke prerezala upravo u vrtu, pa je time uznemirila posjed tužitelja.

31. Ovaj sud ne prihvaća prigovor 2-tuženika da on biljke nije rezao, i jer je zbog bolesti na navedene dane bio onemogućen kretati se, pa dakle prigovor promašene pasivne legitimacije na strani 2-tuženika. Navedeno proizlazi iz službene bilješke PU o uredovanju na dan 9. prosinac 2021. iz koje je razvidno da je pozvana policija i da 2- tuženik ne osporava da je upravo on porezao biljke unatoč protivljenju 2-tužiteljice, pa je za zaključiti da su oba tuženika počinili smetanje posjeda odnosno uznemirili tužitelje u posjedovanju vrta (bilo donošenjem ljestvi, bilo rezanjem ukrasnog bilja).

32. Odredbom čl. 20. st. 2 ZV-a propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

33. Polazeći od utvrđenja da su tužitelji 1 i 2 dokazali kako su posljednji mirni posjednici nekretnine koja u naravi predstavlja vrt sa cvijećem i ukrasnim grmljem dimenzija 4.15 m x 1.0 m, površine 4 m2, koji se dijelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji vrt je označen slovima A-B-C-D-E-F-A na Skici lica mjesta, a da je tuženica protivno zabrani tužitelja 1 i 2 porezala ukrasno bilje na prijeporu na dane 4. i 9. prosinac 2021., time je postupila protivno članku 20. st 2 ZV-a, te tužitelji opravdano traže posjedovnu zaštitu.

34. U odnosu pak na motive koje 1-tuženica navodi kao razlog rezanja, isto je po ocjeni ovog suda irelevantno za pružanje posjedovne zaštite, jer se sukladno odredbi čl. 22. st. 3 ZV-a pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno, ali koju činjenicu tuženica niti ne ističe. Pored toga, tužitelji izričito osporavaju da bi ikada dali tuženicima 1 i 2 dozvolu da biljke u njihovom vrtu režu (već samo ako prelaze na nekretninu u posjedu tuženika 1 i 2), pa tuženici nisu dokazali da bi takvu dozvolu imali.

35. Konačno, neovisno od toga što tuženici ne mogu uspostaviti prijašnje stanje posjeda kako to propisuje odredba čl. 22 st 1 ZV-a, jer se odlukom suda ne može narediti uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja (porezane biljke), osnovano tužitelji navode da nije nužno da za usvajanje tužbenog zahtjeva budu ispunjenje kumulativno obje pretpostavke (uspostava posjedovnog stanja i zabrana smetanja ubuduće). Naime, za pružanje prava na posjedovnu zaštitu tužiteljima koji su u ovoj parnici dokazali svoj posljednji miran posjed i nastalo smetanje, posjedovna zaštita ima se pružiti pravo radi zabrane tuženicima svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja kojim bi zadirali u mirni posjed tužitelja, budući da se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a.

36. Stoga je zahtjev tužitelja valjalo usvojiti i odlučiti kao u izreci rješenja.

37. Ovdje treba napomenuti i to, da parnice zbog smetanja posjeda ne rješavaju imovinsko pravne odnose između stranaka, niti se odlukama u takvom postupku odlučuje o nečijem pravu na posjed (osobito na o pravu vlasništva), već takve odluke prosuđuju samo ima li netko pravo štiti svoj posjed u odnosu na točno određenu osobu, kao i je li protekao rok za traženje posjedovne zaštite.

38. U parničnom postupku sud odlučuje u okviru čl. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje ZPP-a), kojim je u stavku 1 propisano da sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

39. To znači, da iako sud nije vezan pravnom osnovom zahtjeva, odlučuje u okviru činjenica iznesenih u tužbi, i pruža zaštitu isključivo u skladu sa jasno određenim zahtjevom stranke, i pri tome je vezan načelom stranačke (a ne materijalne) istine.

40. Cijeneći da je sud dužan u skladu s čl. 10 ZPP-a nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja i u razumnom roku, a da je činjenično stanje razjašnjeno u dovoljnoj mjeri za odlučivanje, sud je odbio izvesti daljnje dokaze kao suvišne, jer se izvođenjem nepotrebnih dokaza postupak odugovlači i troškovi postupka uvećavaju, a ne poštuje načelo ekonomičnosti postupka.

41. Odredbom čl. 7. st. 1 ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 219 st. 1 ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

42. Pri tome se osobito ističe da sud o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 ZPP-a), međutim da se sud rukovodi načelom stranačke istine, a ne načelom traženja materijalne istine, te je svaka stranka u postupku dužna dokazivati činjenice na koje se u postupku poziva. Sud nije dužan utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele a niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, osim ukoliko idu za tim da raspolažu sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu odredbe čl. 3. st. 3 ZPP-a kako to propisuje odredba čl. 7. st. 2 ZPP-a.

43. Tužitelju je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak budući je uspio u postupku u cijelosti i to trošak jednokratne nagrade u iznosu od 250 bodova za četiri radnje, uvećano za trošak pristupa na pet ročišta u iznosu od 50 bodova svako ( Tbr. 7. točka 2 Tarife), pristup ročištu od 5. listopada 2022. u iznosu od 12,50 bodova ( Tbr. 7 točka 2 i Tbr. 9. točka 5 Tarife) , sastav prijedloga za osiguranje dokaza u iznosu od 50 bodova ( Tbr. 11 Tarife) sve uvećano za trošak zastupanja dvije osobe od 10% u iznosu od 115,00 eura ( Tbr 40 Tarife), i sve uvećano za pdv 25% (316,25 eura ), kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eura i rješenje u iznosu od 53,09 eura, sveukupno 1.660,88 eura slijedom čega je valjalo odlučiti kao u točki III. izreke rješenja.

44. U preostalom dijelu zahtjev je kao previsoko postavljen valjalo odbiti i riješiti kao u točki IV. rješenja.

U Rijeci 12. veljače 2026.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovom sudu, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja 1 i 2

- pun. tuženika 1 i 2