P-4942/2017-63

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice: SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Gordana Brčić, odvjetnica iz Splita, Slavićeva 2, protiv tuženika: 1. SĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŠĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Toni Vukičević, odvjetnik iz Splita, Gorčika 6 A, radi prestanka uznemiravanja i dr., nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 25. studenog 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Gordane Brčić, odvjetnice u Splitu i punomoćnika tuženika Tonia Vukičevića, odvjetnika u Splitu, 12. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima 1. SĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŠĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], da prestanu uznemiravati tužiteljicu SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ostvarivanju vlasničkih ovlaštenja u pogledu nekretnine vlasništva tužiteljice anagrafske oznake [adresa], označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te im se nalaže da u roku 15 dana:

a) uklone uz zapadni dio zgrade tužiteljice dio izdignutog dijela dvorišta označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koji dio se proteže od opločanog dijela dvorišta i koji dio je zatravnjen i izveden do visine betonskog zida koji je izveden u visini 120 cm i u cijelosti se proteže uz zapadni dio zgrade-nekretnine vlasništvo tužiteljice označen kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te s tog mjesta ukloniti i nasutu zemlju

[katastarska općina]

c) betonske zidove opisane pod a) i b) i nasutu zemlju-izdignuti dio dvorišta opisanog pod a) izmaknu na udaljenost od 50 cm od zapadnog zida zgrade, a visina dvorišta između zida i zgrade tužiteljice ne bi smjela biti viša od kote poda prizemlja tužiteljice te da na vrhu napraviti čeličnu rešetku kako bi kameni zid imao prozračivanje

d) naprave drenažni kanal i istog ukopaju u tvrdo tlo cijelom dužinom zida tako da kanal obvezno bude ispod razine temelja odnosno poda zgrade vlasništvo tužiteljice označen kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te dno toga drenažnog kanala obraditi da bude vodonepropusno;

te se tuženicima ubuduće zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice bilo:

a) podizanjem betonskog ili drugog zida ili nasipanjem zemlje koje ne bi bilo izmaknuto na udaljenost od 50 cm između vanjskog zapadnog zida zgrade vlasništvo tužiteljice sagrađenog na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i travnjaka-dvorišta uknjiženog vlasništva tuženih čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te podizanje takvog zida koji ne bi na vrhu imao čeličnu rešetku

[katastarska općina]

c) na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] raditi drenažni kanal koji ne bi bio ukopan u tvrdo tlo cijelom dužinom zida i čije dno kanala ne bi bilo ispod razine temelja odnosno poda zgrade vlasništvo tužiteljice označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koje dno drenažnog kanala ne bi bilo obrađeno da bude vodonepropusno te bilo kakvo drugo uznemiravanje koje bi kući-stambenoj zgradi i dvorištu tužiteljice oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljalo opasnost od vlage i uzrok vlage i vlaženja.

II. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana o svom trošku po ovlaštenoj i stručnoj osobi, u skladu s pravilima struke, izvršiti sanaciju na dijelu vanjskog zida nekretnine- stambene zgrade tužiteljice označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te im se nalaže da dio vanjskog zapadnog zida nekretnine tužiteljice označne kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrate u stanje kakvo je bilo prije gradnje betonskih zidova i nasipanja zemlje opisane u točki I. ove presude odnosno da kamen od kojeg je sagrađen vanjski zapadni zid tužiteljičine kuće bude vidljiv.

Za više traženo u dijelu kojim je predlagano solidarno obvezivanja tuženika po ovoj osnovi, zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana o svom trošku po ovlaštenoj i stručnoj osobi u skladu s pravilima struke izvršiti slijedeće radove:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

c) dobaviti materijal te u dnevnom boravku i hodniku tužiteljice obojiti zidove u tri sloja sa bijelom disperzivnom bojom uz prethodnu pripremu podloge gletanjem u površini od 11,92 m2 u stanu tužiteljice u kući sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

Za više traženo u dijelu kojim je predlagano solidarno obvezivanja tuženika po ovoj osnovi, zahtjev se odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 19. rujna 2023.

II. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1- 128/2015. sveukupan iznos od 557,43 eura, sa zateznim kamatama od 12. veljače 2026. pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1-128/2015. u iznosu od 86,27 eura, kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata na trošak izvanparničnog postupka od 20. studenoga 2018. do 11. veljače 2026. , zahtjev se odbija kao neosnovan.

Za više traženo na ime solidarnog obvezivanja tuženika na naknadu troškova postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1- 128/15, zahtjev se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 4.258,29 eura zajedno sa zateznom kamatom na iznos troškova teku od presuđenja, dakle od 12. veljače 2026. pa do isplate pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 1.392,97 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Za više traženo na ime solidarnog obvezivanja tuženika na naknadu parničnog troška, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 13. listopada 2017., se navodi da je tužiteljica vlasnica i posjednica za cijelo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), upisane u zk. ul. broj: [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina], koja u naravi predstavlja kuću i dvorište, anagrafske oznake [adresa]. Tužena pod 1. je uknjižena vlasnica za cijelo nekretnine dvor – označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina]. Tuženik pod 2. je suprug tužiteljice i živi u zajedničkom kućanstvu sa tuženom pod 1. Zapadni dio gore opisane nekretnine – zgrade vlasništva tužiteljice graniči sa gore naznačenom nekretninom vlasništva tužene pod 1. Tuženici su na nekretnini vlasništva tužene pod 1. zajednički sagradili betonski zid te istog nasloniti uz cijeli zapadni zid zgrade vlasništva tužiteljice te su do visine tog zida tuženici nasuli i na isti naslonili zemlju cca 200m3 ( u naravi vrt ), a koji zemlja ima pad prema kući vlasništva tužiteljice. Dakle, cijeli taj dvor vlasništva tužene pod 1. je na većoj razini od temelja, odnosno poda kuće vlasništva tužiteljice. Tužiteljica je gornje primijetila tek nakon što je u kuću njenog vlasništva počela izbijati voda i vlaga koja je došla i do utičnica za struju, došlo je do ljuštenja i opadanja žbuke i boje na zapadnom zidu kuće vlasništva tužiteljice, a također i na pregradno zidu između sobe i kupaonice, zatim izbijanja pločica u kupaonici i podizanja parketa u sobi te je tada, a prije podnošenja ove tužbe tužiteljica podnijela prijedlog radi osiguranja dokaza, po kojem se vodio postupak pod brojem R1-128/2015. U ovom postupku vještačenjem br. 51/2015. vještaka ŠĐ, dipl. ing. građ. nesporno je utvrđeno da vlaženje, u unutarnjim prostorijama koje se nalaze uz zapadni zid kuće vlasništva tužiteljice i na vanjskom dijelu tog zida, potječe od radnji tuženika. Naime, nagib zemlje (cca 200 m3) tuženici su izveli na način da isti ima pad prema kući tužiteljice, a kako se radi o ogromnoj količini zemlje koja ima pad prema kući tužiteljice, kroz fuge i kamen zida ulazi voda i vlaga.

Također, tuženici su izveli iskop do tvrde stijene i to na većoj koti od poda u kući tužiteljice, a obzirom da je tvrda stijena jako porozan i vodopropustan sloj, a sve skupa također ima i pad prema kući tužiteljice, sva voda se slijeva prema kući tužiteljice i ista je prouzrokovala vlagu i štetu velikih razmjera na i u kući vlasništva tužiteljice. I premaz hidroizolacijom kojeg su tuženici izvršili na način koji je izveden nema potrebnu funkciju vodozaštite.

Tuženici su uz zapadni dio zapadnog zida vlasništva tužiteljice podignuli i nadogradili na već postojeći betonski zid koji je visine od preko 2m, a koji se naslanja baš uz zapadni dio zapadnog zida kuće vlasništva tužiteljice, a na kojem dijelu kuće vlasništva tužiteljice također vlaži.

Uslijed naprijed loše izvedenih radova od strane tuženika na kći vlasništva tužiteljice i to na zapadnom dijelu te kuće, tužiteljici cijeli zapadni dio kuće intenzivno vlaži i ta vlaga se proteže cijelom dužinom zapadnog nosivog zida te pregradnog zida između sobe i kupaonice. Također uslijed intenzivnog djelovanja vlage cijelom dužinom zapadnog zida sobe tužiteljice, podignut je parket u sobu (dnevni boravak), a na zapadnom zidu kupaonice uslijed djelovanja vlage vidljivo je ljuštenje i opadanje žbuke te izbijanje keramičkih pločica. Sva gore opisana oštećenja na kući vlasništva tužiteljice nastala su uslijed nestručno izvedenih radova od strane tuženika, dakle od građenja opisanog u uvodu ove točke tužbe. Pri gradnji predmetnih zidova koji su naslonjeni uz zapadni zid kuće vlasništva tužiteljice i nasipanja zemlje na svojoj nekretnini tuženici su se trebali konzultirati sa stručnim osobama kako bi se radovi izveli na stručan način ne ugrožavajući imovinu tužiteljice. Pristupanju izvođenja radova protivno svim pravilima struke tuženici su prouzrokovali štetu na vanjskom i unutrašnjem dijelu kuće vlasništva tužiteljice. Osim opisanih vidljivih oštećenja, takvim nesavjesnim i nestručnim radnjama tuženica, uslijed ogromnog pritiska koji nastaje djelovanjem težine zemlje i vode koja ima pad prema kući, stvara se bočni tlak koji ugrožava statiku zgrade. Tužiteljica ima namjeru obnoviti predmetnu nekretninu u cijelosti te se u tu svrhu i obratila Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo. Međutim kako uslijed vlage, koju su gradnjom zida i izvođenja radova prouzročili tuženici, tužiteljici prijeti opasnost od nastanka još veće štete, to tužiteljica i podnosi predmetnu tužbu kako bi zaštitila svoje vlasništvo, spriječila nastanak još veće štete i izbjegla daljnju opasnost uslijed koje je već sada ozbiljno ugroženo zdravlje ali i život tužiteljice i ostalih ukućana. Iako su tuženici u više navrata pozvani na mirno rješenje spora isti nisu poduzeli niti jednu radnju za uklanjane uzroka vlaženja i sprječavanja daljnjeg nastanka štete na kući tužiteljice, tako da je šteta na kući vlasništva tužiteljice a uslijed radnji tuženika svakim danom sve veća.

Slijedom iznesenog predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 27. ožujka 2018., u prvom redu tuženici ističu prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 2. s obzirom da tužiteljica ničim ne dokazuje da je navedeni tuženik investitor ili izvođač spornih radova, a o toj činjenici ne može se zaključiti na osnovu toga što on živi u zajedničkom domaćinstvu sa tuženom pod 1. Uostalom, tužiteljica je svoj prijedlog za osiguranja dokaza na kojeg se poziva u svojoj tužbi u predmetu ovoga suda br. R1- 128/15 podnijela samo protiv tuženika pod 1. te se istoj osobno pismeno obraćala putem svog punomoćnika radi dogovora oko mirnog rješenja spora, a što potvrđuje da ni ona do momenta utuženja nije smatrala da tuženik pod 2. ima veze sa radnjama na koje se poziva u svojoj tužbi, a koje sada definira kao zajedničke. Kada je riječ o šteti na objektu tužiteljice za koju se s pozivom na priloženu dokumentaciju i rezultate vještačenja u citiranom izvanparničnom postupku sugerira da je isključivo rezultat postupanja tuženih ta teza se ne čini prihvatljivom jer tako što ne proizlazi iz nalaza i mišljenja angažiranog stalnog sudskog vještaka građevinske struke. Naime, u svom pisanom očitovanju koje je sačinjeno nakon pregleda objekta tužiteljice vještak ŠĐ je između ostalog naglasio da je duž sjeverne strane strehe krov tužiteljice postavljen pocinčani horizontalni oluk, koje je čeona strana izrezana pa se voda prilikom kiše na tom dijelu oluka izlijeva na betonski plato između zgrade tužiteljice i sjeverne susjedne zgrade. Sukladno navedenom isti vještak je predložio da se obave konkretni sanacijski radovi i to u prvom redu pregleda krova kuće tužiteljice i saniranjem eventualnih oštećenja na crijepu te obavezno izvođenje kvalitetnog horizontalnog oluka na krovu koji će oborinsku vodu odvesti u sustav oborinske kanalizacije. Svi ostali sanacijski zahvati pobrojani točkama od 3. do 6. imali bi se obaviti nakon poduzimanja dvije prethodno navedene sanacijske radnje i to ovisno o tome kakvo će se stanje pokazati u zgradi tužiteljice poslije tih sanacijskih zahvata. Čak štoviše, mišljenje vještaka je da se neovisno o svom radovima treba izvršiti premazivanje kamenih zidova prozirnom hidro izolacijom. Prema tome, proizlazi da je građevinski vještak naložio da se prvenstveno izvrše radovi koji su u isključivoj ingerenciji tužiteljice i koji nemaju veze sa aktivnostima koje su poduzete da dijelu nekretnine tužene pod 1. Eventualno ukoliko ti radovi ne bi dali rezultata mogao bi se utvrđivati doprinos tužene pod 1. nastanku štete na objektu tužiteljice, a što potvrđuje da se predmetna tužba čini preuranjenom zbog čega bi je zakonski trebalo odbaciti jer se ne može sa sigurnošću uspostaviti nužna uzročno-posljedična veza između radnji tuženih i nastalog oštećenja na objektu tužiteljice jer je ta šteta očito rezultat nemara u održavanju istog od strane njenog vlasnika.

Ne može se zanemariti da je u pitanje objekt na kojem je 1996. tužiteljica poduzimala nelegalne radove, a dostavljene fotografije pokazuju kako je izgledala kuća tužiteljice prije tih zahvata. Na istočni zid buduće kuće tužene pod 1. tužiteljica je nadogradila ilegalni objekt i tako spustila vrijednost nekretnine vlasništva tužene, a iz izvoda katastarskih planova vidljiva je razliku u gabaritima objekta (prilog 2 i 39. Nakon ishođenja građevinske dozvole tužena pod 1. je krenula u rekonstrukciju svoje nekretnine, a poradi dobrosusjedskih odnosa 2002. o svom trošku postavila je oluk na južnu strehu zgrade tužiteljice kako bi oborinske vode s tužiteljičinog krova preusmjerila u kanalizaciju. Nakon završenih rekonstrukcijskih radova na kući i dvorištu 2005. tužena pod 1. je na prigovor tužiteljice da joj objekt vlaži na zapadnom zidu sanirala zid tužiteljice po preporukama stručnjaka za hidro izolaciju što je i vidljivo sa slika koji se nalaze u prilogu izvješću građevinskog vještaka, a tom prigodom su također izvedeni i popravci u unutrašnjosti objekta (žbukanje, gletanje i bojanje). Na zahtjev tužiteljice saniran joj je objekt premda su tuženi od susjeda koji su tu živjeli doznali da je objekt i prije gradnje spornog zida tužene bio vlažan i devastiran, a što potvrđuje i pribavljeni nalaz vještaka građevinske struke. Nakon toga u razdoblju od 2005. do 2015. nije bilo pritužbi tužiteljice na vlaženje. Međutim, ukoliko naslovni sud ne bi prihvatio mišljenja građevinskog vještaka o redoslijedu nužne sanacije, za naglasiti je da tužena pod 1. imala stanovitih primjedbi na nalaz i mišljenje tog vještaka o kojim se isti nije očitovao. Naime, osim što traži da se vještak očituje o uzročno-posljedičnoj vezi vezanu uz nekvalitetno izvedenu rekonstrukciju objekta tužiteljice, tužena pod 1. je zahtijevala da vještak odgovori na pitanje je li za rekonstrukciju objekta koji je predstavlja pomoćni dvorišni objekt ishođena odgovarajuća građevinska dozvola te je li postoji tehnička dokumentacija koja je prati, a koja bi potvrdila da su ispoštovani propisani građevinski standardi obnove, a što uključuje i dokumentaciju koja se tiče valjane hidro izolacije. Nadalje, zatraženo je i izjašnjenje vještaka o načinu sanacije zidova i pojašnjenje je li se na njima nalaze kaverne (šupljine), je li izvedena hidro izolacija poda i kontaktnih zidova uz pomoć koje se sprječava prodor kapilarne vlage. U konačnici, tužena pod 1. je zatražila od vještaka da potvrdi bi li se metodom termografskog mjerenja mogla postići još veća preciznost u utvrđivanju razloga vlaženja u objektu tužiteljice, odnosno da pojasni koji je to od više razloga vlaženja ključan za taj problem s obzirom da je samo jedan od navedenih razloga vezuju uz tuženu pod 1. Kako na ta pitanja tužena nije dobila odgovore ista je mišljenja da je za nastavak ovog postupka potrebno u izvanparničnom postupku zatražiti očitovanje imenovanog vještaka jer bi se na taj način utvrdila potreba za vođenjem ovoga postupka tako da tuženici predlažu da se u skladu s načelom ekonomičnosti zastane sa raspravljanjem u naslovnom postupku do ishođenja potrebnih odgovora od strane vještaka građevinske struke. Tuženici se svakako protive mogućnosti da se u dokazne svrhe koristi pisano Izvješće obrta [obrt] od 19. listopada 2017. koji sadrži podatke vezano uz obavljeno termografsko mjerenje objekta tužiteljice jer je to Izvješće sačinjeno na osobno inzistiranje tužiteljice izvan postupka osiguranja dokaza i bez sudjelovanja i saznanja tuženih osoba i to od strane ovlaštenog zastupnika obrta koji ne sadrži dokaz da spada u krug izabranih sudskih vještaka, zbog čega isto Izvješće u zakonskom smislu nije iskoristivo za potrebe odlučivanja u ovom predmetu. To pogotovo dolazi do izražaja što navedeni obrt nije uvažio neke od rezultata vještačenja građevinskog vještaka ŠĐ kao i činjenicu da do sada nije očitovao ne upite tužene pod 1., a koji su bitni za dovođenje iste u vezu sa nastankom utužene štete. Međutim, sve kada bi se mogle i ignorirati navedene manjkavosti, iz provedene analize termografskog mjerenja od strane tvrtke [obrt] koja je provedeno samo unutar tužiteljičinog objekta proizlazi da gotovo 80% vlage koja nastaje u tom objektu nije u nikakvoj vezi sa spornim zidovima koji se nalaze unutar okućnice tuženika, a na što ukazuje pisano očitovanje sudskog vještaka Roka Mijanovića kojeg se predlaže saslušati kao svjedoka u postupku. Osim toga, sačinjeni termografski elaborat je manjkav i nejasan jer ne sadrži potrebni tlocrt cijelog objekta tužiteljice s prikazom lokacije zidova tuženika s točno ucrtanim točkama vlaženja uzrokovanih spornim zidovima.

Predlažu odbijanje tužbenog zahtjeva.

3. Podneskom od 19. rujna 2023. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem i pregledom izvatka iz zemljišne knjige z. k. ul. broj [broj ZK uloška] od 11. listopada 2017., izvoda iz katastarskog plana od 21. lipnja 2017., vještačenjem po sudskom vještaku ŠĐ, dopunskog vještačenejm po sudskom vještaku ŠĐ, saslušanjem svjedoka KĐ i ČĐ, saslušanjem tuženika.

5. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka ŠĐ od 27. prosinca 2021. proizlazi da u svom elaboratu br. 51/2015 iz rujna 2015.:

- da do prodora vlage u stan tužiteljice može doći kroz pukotine na žbuci pročelja prizemlja zgrade tužiteljice, kako i kroz dotrajalu hidro izolaciju na betonskoj površini između sjevernog zida zgrade tužiteljice i susjedne zgrade te kapilarnim izdizanjem vlage iz tla.

- da betonski plato uz sjeverni zid tužiteljice, kao i betonski zid koji su izveli tuženici uz zapadni zid tužiteljice, sprječavaju prozračivanje i sušenje vlage koja uđe u sam zid te da ta vlaga prodire u unutrašnjost zgrade tužiteljice i manifestira se na zapadnom i sjevernom zidu sobe, kao i na pregradnom zidu između sobe i kupaonice.

- da uzrok vlage na stropu kupaonice tužiteljice ne može biti povezan sa prethodno navedenim uzrocima te da bi ista vrlo vjerojatno mogla nastati kao posljedica kondenzacije para u kupaonici ili kao zaostala vlaga od procurivanja sa starog krova.

- da drenaža u vrtu tuženika dobro funkcionira obzirom na demonstraciju izlijevanja vode na zatravnjenu površinu i obzirom na vrijeme za koje se voda procjedi do drenažnog okna.

- da radovi koje je naknadno izvela tužiteljica, a odnose se na nadogradnju na njenom objektu, nisu doprinijeli nastanku štete u prizemlju zgrade tužiteljice.

- da je obzirom na moguće uzroke prodora vlage, potrebno izvršiti sljedeće radove da bi se saniralo postojeće stanje i to upravo prema redoslijedu kako slijedi: a) izvesti vertikalni oluk kojim će se voda sa krova zgrade tužiteljice odvesti direktno u kanalizaciju, a ne da se razlijeva po betonskom platou kao do sada b) izvesti kvalitetnu fasadu sjeverne i zapadne strane prizemlja zgrade tužiteljice da bi se na taj način anulirale pukotine u žbuci koje su na njoj vidljive tijekom očevida c) napraviti kvalitetnu hidro izolaciju betonskog platoa sa sjeverne strane zgrade d) sanirati oštećenja od vlage u zgradi tužiteljice na način da se odstrani oštećena žbuka i boja, a potom saniraju oštećenja i nanesu tri sloja disperzivne boje. Ukoliko se i dalje bude javljala vlaga u stanu tužiteljice potrebno je pristupiti izvođenju sljedećih radova:

a) ukloniti betonski plato uz sjeverni zid zgrade tužiteljice, tako da visina ovog platoa bude ispod razine poda prizemlja tužiteljice

b) izmaknuti betonski zid koji su uz granicu svoje čestice, a uz zapadno pročelje tužiteljice izveli tuženici, na način da on bude izmaknut cca 30-50 cm od zgrade tužiteljice, a visina dvorišta između zida i zgrade ne bi smjela biti viša od kote poda prizemlja tužiteljice.

- ukoliko bi se vlaga i nakon ove faze sanacije ponovno javljala, bilo bi potrebno izvršiti injektiranje zidova na način da se prekine eventualno kapilarno dizanje vlage iz zemlje kroz temelje u zidove zgrade tužiteljice.

Prijedlog sanacije nastalog problema dao je na način da se u prvom redu treba spriječiti prodor vlage u zidove, a ukoliko ta vlaga ipak uđe u zidove da se ista na naj optimalniji način iz njih odstrani.

U donjoj tablici je troškovnik radova koje je potrebno izvesti kako bi se sanirala šteta u stanu tužiteljice:

5.1. Iz dopunskog vještačenja sudskog vještaka ŠĐ od 24. listopada 2022. proizlazi da što se tiče navoda tužiteljice iz podneska od 19. svibnja 2022. navodi da i dalje ostaje pri tvrdnji da na parketu nisu vidljiva oštećenja u vrijeme zadnjeg očevida. To što su vidljiva oštećenja bila prilikom prvog očevida ona su se očitovala na parketu jer je prvi očevid bio u travnju kada su intenzivnije oborine, a samim time i vlaženje u prostoru u odnosu na drugi očevid koji je bio u srpnju kada nema oborina pa je došlo do sušenja parketa, a samim time i do ulegnuća neravnina. Da neravnina nije bilo u vrijeme drugog očevida vidljivo je iz fotografija. Isto je tako vidljivo da nije bilo drugih oštećenja na parketu koja bi se mogla dovesti u vezu s vlagom jer je isti parket bio po cijeloj površini derutan, odnosno dotrajao obzirom na njegovu starost. Što se tiče demonstriranja izlijevanja vode iz špine kako bi se utvrdilo je li funkcionalna drenaža koju je tuženik izveo može se očitovati da bi prije moglo doći do prodora vode, odnosno zakazivanja drenaže kod većih količina oborina, nego kada padaju manje ili veće količine kiše pa smatra da je ova metoda bila vjerodostojna. Što se tiče uzroka vlage i dalje smatra da je ista nastala kapilarnim uzdizanjem u zidovima tužiteljice, a ista nije mogla nastati kao prodor vlage kroz zid koji su izradili tuženici. Naime, to potvrđuje činjenicom što se vlaga javlja i u pregradnom zidu između sobe i kupaonice, a koji se s ničim ne može dovesti u vezu sa zidom tužiteljice koji graniči sa česticom, odnosno zidom koji su izveli tuženici. Mišljenja je i dalje da se ovaj problem prodora vlage jedino može riješiti na način da se izvede injektiranje u zidovima objekta tužiteljice i da se na takav način prekine uzdizanje kapilarne vlage, a što izaziva oštećenja na zidovima tužiteljice. Može reći da i nema zida koji su izveli tuženici tužiteljica bi morala sanirati svoju fasadu i izazvala bi isti efekt kao i zid tuženika. Naime, tužiteljica bi morala tako sanirati fasadu da ne dolazi do prodora vanjske vlage, a time bi stvorila istu membranu kao što i zid tuženika i ponovno bi se vlaga uzdizala kapilarno i ponovno bi išla linijom manjeg otpora, odnosno vraćala bi se u objekt tužiteljice, a ne bi se mogla provjetravati kroz fasadu tužiteljice.

Na posebno pitanje pun. tužitelja vještaku da je vještak u vještvu iz 2015. i 2021. naveo da je "jedan od uzroka prodiranja vlage je betonski zid kojeg je tužena izvela na zapadni zid zgrade jer betonski zid sprječava prozračivanje kamenog zida zgrade što stvara pritisak i izbijanje vlage unutar sobe na zapadnom i sjevernom zidu i na pregradnom zidu kupaonice te je dalje naveo kako su tuženici izvršili iskop do tvrde stijene to je još uvijek na većoj koti od poda u stanu tužiteljice, a čvrsta stijena nije jednaka što i vodonepropusni sloj, a to znači da je tvrda stijena porozna i jako vodopropusni sloj, a koji u ovom slučaju ima pad prema kući tužiteljice jer je prema temeljnom tlu hidroizolacija izvedena iznad kote temelja, odnosno poda u kući tužiteljice pa predlaže da se vještak očituje zašto u vještvima govori jedno, a danas drugačije, vještak je naveo da i dalje ostaje pri tome da tvrda stijena nije vodonepropustan sloj i da voda kada prolazi čvrstom stijenom dolazi i ispod zidova i ispod podova zgrade tužiteljice, a ti zidovi i podovi u vrijeme kada su rađeni i kada nije poznata bila hidroizolacija nisu ni mogli biti hidroizolirani. Hidroizolacija temelja služi upravo za to da bi se spriječio prodor kapilarne vlage iz temeljnog tla u zidove. Budući da te hidroizolacije ovdje nema, kapilarna voda se diže u zidove i stvara vlagu. Micanjem ovog betonskog zida i cijelog nasipa zemlje došlo bi vjerojatno do manjeg intenziteta prodora vlage, ali se time ne bi apsolutno uklonila vlaga jer je postavljanje zida u principu uzročno posljedična veza. Odnosno, vlaga će i tako i tako dolaziti jer dolazi iz zemlje, a ne iz zida.

Na posebno pitanje pun. tužitelja vještaku kako može tužiteljica izvesti kvalitetnu fasadu sjeverne i zapadne strane prizemlja zgrade kada na toj strani zgrade postoji betonski zid i zemlja koja pritišće taj betonski zid, kako može napraviti kvalitetnu hidroizolaciju betonskog platoa na sjevernoj strani zgrade kada predmet spora nije sjeverna strana zgrade nego zapadna i kako vještak misli da tužiteljica sanira oštećenja od vlage u svojoj zgradi na način da odstrani oštećenje žbuke i boje, a potom sanira oštećenje i nanese 3 sloja disperzivne boje kada je sada naveo da je jedan od uzroka vlage i taj betonski zid, vještak je odgovorio da se sjeverni zid zgrade ne može kvalitetno riješiti ne radi zida u dvorištu tužene nego jer je to fizički neizvedivo budući je preblizu zid tužiteljice sa zidom susjedne zgrade i do njega se fizički ne može proći. Što se tiče vertikalnog oluka i dalje tvrdi da vertikalni oluk nije bio izveden u vrijeme očevida jer je to vidljivo iz fotografija. Voda iz horizontalnog oluka sa sjeverne strane pada po sjevernom zidu i izaziva vlaženje u kupaonici što doduše nije bio predmet spora, međutim na očevidu je tužiteljica pokazala i vlaženje u kupaonici pa je iz tog razloga morao očitovati na traženje tužiteljice, odnosno na vlagu sa sjeverne strane zida. Što se tiče zida koji je izvela tužena ponovno navodi da se ništa ne bi bitnije riješilo zato što bi istu membranu morala ponovno napraviti tužiteljica s vanjske strane, znači morala bi cijelu fasadu urediti na način da iz vani ne mogu oborine ulaziti u zid, a to je isti efekt kao i zid koji je izvela tužena. Da bi tužiteljica u potpunosti sanirala fasadu naravno da se mora ukloniti zid tuženih. Međutim, time se ne bi riješio problem, već bi se samo uvišestručili troškovi. Kuća se u ovakvom stanju ne može koristiti dok se ne riješi fasada. Međutim, smatra da to ne bi riješilo problem tužiteljici. Jedini pravi način rješavanja problema je injektiranje temelja zidova tužiteljice i izrada hidroizolacije svih podova objekta tužiteljice. Rješenju GUP-om je definirano na koliku udaljenost se smije graditi objekte u Gradu Splitu od međe, odnosno od nečije kuće, ali je GUP-om definirano za različita područja grada da može biti različita udaljenost. Sa stanovišta provjetravanja sasvim je svejedno hoće li biti 30 ili 50 cm odmaknuti zid tuženih od kuće tužiteljice. Međutim, sa stanovišta praktičnosti održavanja kanala bilo bi bolje da je to 50 cm. Uz rub kuće načelno ne bi trebalo saditi stabla, međutim u ovom slučaju nije primijetio da bi žile bile uzrok oštećenja od vlage zato što nigdje nije vidljivo nadignuće poda, odnosno zidova uslijed djelovanja žila. Tuženik nije tražio suglasnost konzervatora da dvor mogu pretvoriti u vrt. Misli da to nema veze sa meritumom stvari odakle vlaga dolazi i kako je sanirati. U zemljišniku nije upisana kultura dvor, a ne vrt iako u spisu prileži izvadak, napisao je ono što je vidio na licu mjesta. Radnja injektiranja ne zahtjeva uklanjanje zida. Iz fotografija koje su bile priložene spisu, a koje je tužena snimala tijekom izvedbe vidio je da je cijeli zid bio izoliran polimercementnom hidroizolacijom. Smatra da kroz ovaj dio zida gdje je postavljena hidroizolacija ne može doći do prodora vlage. Međutim, na tom dijelu je neophodno izvršiti injektiranje temelja kuće tužiteljice.

Na posebno pitanje pun. tužitelja vještaku da je vještak u vještvu napisao da premaz temeljnog tla hidroizolacije koji je izveden iznad kote temelja, odnosno poda u kući tužiteljice nema očekivanu funkciju vodozaštite pa da se vještak na to očituje, vještak je odgovario: Upravo zbog toga je naveo u prethodnom odgovoru da treba i na dijelu zida gdje su tuženi izveli hidroizolaciju na kuću tužiteljice izvršiti injektiranje jer hidroizolacija po podu, odnosno po temeljnom tlu nije dostatna i ne smatra se hidroizolacija.

Na posebno pitanje pun. tužiteljice vještaku je li se radovi koje su tuženi izvodili nalaze iznad nivoa poda kuće tužiteljice, je li to uzrokuje salijevanje vode u kuću tužiteljice, vještak je naveo da trenutno ne može odgovoriti je li temeljno tlo na čestici tuženih u višem nivou od poda kuće tužiteljice i zato bi trebalo izvršiti mjerenje, međutim smatra da je takvo stanje oduvijek postojalo i da svojim radom nisu tuženici dovela objekt, odnosno temelj tužiteljice u lošije stanje.

Na posebno pitanje pun. tužiteljice vještaku da mu nije poznato je li se pod tužiteljice nalazi ispod radova koje su izvodili tuženici jer to piše u vještvu pa kako je to onda napisao u vještvu, vještak je naveo: Ukoliko je temelj u dvorištu tužene na većoj koti od poda kuće tužiteljice to suštinski ne mijenja stvar odakle vlaga dolazi i na način na koji je treba sanirati, a to je u ovom slučaju injektiranje i samo injektiranje. Drugačije se vlaga ne može riješiti.

Na posebno pitanje pun. tužitelja vještaku zašto u dva vještva navodi drugačije nego što sada iskazuje, vještak je naveo da apsolutno nema veze je li u višem ili u nižem nivou pod tužene u odnosu na temeljno tlo tužiteljice jer to ne rješava problem, problem jedino može riješiti sanacija podova tužiteljice injektiranjem s unutarnje strane objekta tužiteljice.

5.2. Iz dopunskog iskaza sudskog vještaka ŠĐ od 8. ožujka 2023. proizlazi kako ostaje pri svemu što je do sada napisao, a sve se u suštini može svesti na to da je činjenica da je kuća tužitelja i tužene na blagoj padini te da sve podzemne vode koje se slijevaju sa Marjana utječu na kapilarno podizanje vode u temeljima svih zgrada koje nemaju temeljnu hidroizolaciju kojom bi se prekinulo kapilarno uzdizanje po zidovima. U ovom slučaju treba napomenuti da zid koji je izvela tužena nije uzročnik kapilarnog uzdizanja, odnosno pojave kapilarne vode u zidu, on je samo posljedica što ne može kroz taj zid kapilarna voda isparavati, odnosno što se kroz taj dio zida tužiteljice voda ne može prosušivati. Kod njegovih iskaza bilo pismenih, bilo usmeno razlika je samo u tome koji bi redoslijed radova sanacije bio, a to iz razloga što se od 2015. kada je vršen prvi očevid do današnjeg dana promijenile neke činjenice, a to je da je u međuvremenu na drugom očevidu tuženik demonstrirao procjeđivanje vode kroz drenažno okno te što je došlo do promjene cijena radova na tržištu pa iz tog razloga smatram da je trenutno jeftinije napraviti sanaciju injektiranjem, a tek onda ukoliko ona ne da rezultata da se napravi i odmicanje zida tužene. U vještvu iz 2015. vještak nije spominjao injektiranje zida, već je naveo da je kuća pod pritiskom vode iz zemlje i da zato vlaži zato što je smatrao da se može riješiti metodom uklanjanja zida predmetno vlaženje, a i sama kuća je bila u puno gorem stanju nego što je bila kod drugog očevida. Zemlja koja je prethodno natopljena kišnicom, a koja se nalazi u dvoru tužene i naslanja na zid kuće tužiteljice se ne može osušiti za veći broj dana npr. 20-30 dana, dok se ne osuši utječe na vlagu na zidu kuće koja je naslonjena na zemlju, procjeđivanje te zemlje utječe na vlagu u zidu.

Na posebno pitanje pun. tužiteljice vještaku ako u kući tužiteljice vlaži zapadni zid, a zid u istočnoj sobi je suh kako tamo nema vlage, nego samo na zapadnom zidu koji se dira zemlje koju su tuženi nasuli, a ovo sve s obzirom da vještak tvrdi da je slaba hidroizolacija kuće i da zato vlaži zapadni zid, vještak je naveo da razlog što istočni zid ne vlaži može biti taj da podzemna voda jednostavno do njega ne dolazi i to ona koja se slijeva sa područja cijelog Marjana koje gravitira prema kući . Navodi da svaka kamena kuća pa i kuća rađena od betona će sigurno vlažiti ako nema temeljnu hidroizolaciju. Nije utvrdio da kuća predmetna ima podzemne vode koji mogu biti izvor vlaženja. Tužiteljica sistem rješavanja vlage može riješiti samo injektiranjem. Do vlage ne bi dolazilo u onome obimu u kojem bi se ona prozračivala da ne postoji zid tužene, a što ne znači da vlaga ne bi bila prisutna i da ona pod nekakvim drugim okolnostima (npr. oborinske vode i sl.) ne bi ponovno utjecala na vlagu iz zidova. Da je kuća tužiteljice u stanju kakvom je sada, a da nema zida i zemlje koju su nasuli tuženici ne bi došlo do vlaženja u slučaju kada kiša pada.

6. Iz iskaza svjedokinje KĐ proizlazi da živi u predmetnoj kući zajedno s majkom i bratom zadnjih 50 godina. Nikada nije bilo problema sa bilo kojom vrstom vlaženja u kući sve do trenutka dok tuženici nisu nasuli ogromnu količinu zemlje koja se naslonila na zapadni zid njihove kuće. Danas su na toj zemlji posađene razne voćke, limuni, masline, loza. Nakon toga počela se pojavljivati prva vlaga, odnosno vlaženje u njihovoj kući i to tako da je provlažila soba sa zapadne strane i dio kupatila, osim tragova vlage na zidu podigao se parket. I danas nakon što padne veća količina kiše ponovno se vidi veća količina vlage. Nisu sanirali ništa jer sve da i idu obojiti zidove, odnosno promijeniti parkete nakon prve kiše dogodila bi se ista situacija. Tuženici su podigli i betonski zid na koji je naslonjena ova zemlja. Koliko joj je poznato tuženici nisu tražili suglasnost majke da naprave opisano, niti bi zasigurno istu suglasnost dala da se tolika količina zemlje nasloni na njihov zid. Vlaga se nije javljala na niti jednom drugom dijelu osim sobe i kupatila o kojima je iskazivala. Uvijek od trenutka od kada je kuća izgrađena je postojao oluk i postoji i danas. Nadogradio se dio kuće u visinu, krovu, ishođena je građevinska dozvola, ali sve navedeno nema veze s prizemljem. Postoji li hidroizolacija na kući u dijelu koji se naslanja na zid koji su podigli tuženici svjedokinja navodi da nije građevinar, niti je gradila kuću, ali pretpostavlja da postoji. Od kada je pokrenut ovaj postupak majka nije poduzimala ništa da se ovaj dio sanira jer isto nije ekonomično s obzirom da se ta vlaženja ponavljaju. Također, ne može se pristupiti zapadnom dijelu kuće da bi se išta moglo napraviti s obzirom da je na isti naslonjena zemlja o kojem je govorila. Tuženici se nisu odazivali na pozive, niti je bilo tko od njihove obitelji sudjelovao u sanaciji vlage.

7. Iz iskaza svjedokinje ČĐ proizlazi da je na predmetnoj adresi živjela do 2014. kada je bila primorana odselit se iz majčine kuće upravo zbog vlaženja koje se pojavilo. Naime, tuženici su nasuli veliku količinu zemlje koja se naslonila na zapadni zid njihove kuće i nakon čega se prvi put u njihovoj kući pojavilo vlaženje i to u sobi sa suprotne strane zida točno u razini zemlje koja je nasuta. Žbuka se doslovno digla i otpadala, parketi su se podigli, krpama su morali kupiti vodu s obzirom da se radilo o doslovnom prodiranju vode. Odgovorno tvrdi da prije ovog nasipanja zemlje nije bilo nikakve vlage. I dan danas, a nakon što padne veća količina kiše dolazi do vlaženja. Pojašnjava da se radi o zemlji koja ima pad prema njihovoj kući. Na toj površini zemlje posađeni su limuni tako da se i oni zalijevaju i konstantan je pritok vode toj zemljanoj površini. Nije sigurna je li majka pokušala sama sanirati bilo koji dio nakon vlaženja. Zna da se o tome pričalo kako bi se trebalo sanirati. Je li majka pričala sa tuženicima o navedenom problemu ne može se u ovom trenutku očitovati. 1977 su se doselili u tu kuću. Od tada pa do trenutka kada su tuženici nasuli tu zemlju nikada nije bilo vlage. Šira familija je znala dolaziti kod njih, spavalo se u toj sobi na podu. Osim ovih zidova u prizemlju vlaga se nije javlja na nekim drugim zidovima. Po njezinom mišljenju više radilo o rekonstrukciji potkrovlja i krova, postojala je dozvola. Kada je to napravljeno je li postavljen ikakav oluk koji vodi sa krovne površine ne može u ovom trenutku sa sigurnošću odgovoriti na takve detalje. Nije sudjelovale u gradnji pa ne zna je li na kući napravljena hidroizolacija. Nije joj poznato je li PĐ pomagao u restauriranju, odnosno uklanjanju vlage na nekretnini tužiteljice.

8. Saslušan kao stranka tužitelj pod 1. je izjavio da su supruga i on 1990. kupili kuću koju je trebalo renovirati, sve na adresi [adresa]. Renovacija je trajala nekih 5,6 godina. Odmah 2006. su renovirali krov kada su primijetili da na krovu tužiteljice nema oluka tako da su i njoj postavili oluk od 10m s južne strane krova. Također su primijetili da je na južnoj strani fasade objekta tužiteljice vlažilo, a to su primijetili odmah po kupoprodaji. Dvorište koje su također kupili je bilo zapušteno, zatrpano šutom zemljom tako da je i uz kuću tužiteljice i to zapadnu fasadu bilo već nekih 50- ak centimetra zemlje. Pristupili su i uređenju vrta i to tako da su iskopali 4m od njihovog zida i podigli prema sjeveru zid od 1,20m da drži zemlju koja se tu već nalazila s tim da su još stavili tu zemlje za nekih 50-ak centimetra. Vrt o kojem je govorio je deniveliran u odnosu na zapadnu fasadu u vlasništvu tužiteljice. Prvi put im se tužiteljica javila 2010. da joj vlaži u stanu. Iako su znali i vidjeli da joj južna fasada vlažila s obzirom na stanje krova na njenoj kući, kao i zapadna fasada radi dobrosusjedskih odnosa krenuli su u sanaciju zemljišta (vrtla) na način da su iskopali i nalili zid od 20cm debljine, postavili hidro izolaciju, stavili kaučuk, napravili revizijsko okno, stavili nasip od kamena šakavca 50x 50 i sve zamotali u geotekstil, potom su vratili zemlju. Odmah su napravili testiranje te su vidjeli da se voda odmah pojavila u revizijskom oknu i dalje otjecala u kanalizaciju. Istovremeno je njegov otac s unutarnje strane skinuo žbuku, gletao, opiturao zidove, skinuo dio parketa i dio hidroizolacije. Sve navedeno o njihovom trošku. Od navedenog, dakle od 2010. do podnošenja tužbe nisu imali primjedbe od strane tužiteljice da bi joj u stanu vlažilo. Sijeća se da je negdje 2019. tužiteljica odlučila mijenjati krov kada je tražila suglasnost grada Splita, kada se i njih pitalo za mišljenje. Jedini njihov uvjet je bio da se zatvori prozor koji je bio postavljen ilegalno na zapadnom zidu. Isto je i napravila kao što je i u njihovo dvorište postavila skelu, što su dopustili, kako bi mogla promijeniti krov. I ovo ljeto se isti krov ponovno od strane tužiteljice mijenjao. I taj drugi put su dopustili da se skela postavi na njihovom vrtu. Navedeno je po njemu dokaz da kuća vlaži. I njima s južne strane na drugom katu kada pada kiša jugo nabacuje vodu sa krova na fasadu i kroz 25cm zida vlaga izbiva u dnevni boravak. Po njemu je uzrok vlaženja u stanu tužiteljice stanje krovišta, kao i uski prolaz između kuća tužiteljice i kuće TĐ koji je širok 15 cm u koji čovjek ne može pristupit da bi ga sanirao, u kojem ne postoji hidro izolacija a oborinske vode iz okolnih kuća sa sjeverne strane se slijevaju u taj kanal. Takvo stanje na terenu je godinama između dvije kuće. Isto se moglo sanirati prilikom zadnje sanacije krovišta u ovo ljeto. Ovo ljeto je razgovarao s kćeri tužiteljice KĐ koja je uporno ustrajala u tome da je uzrok vlaženja do njih a ne do krovišta koje se u kontinuitetu mijenja. Mjerenje je pokazalo da kuća tužiteljice vlaži na svim stranama a ne samo na zapadnoj. Na zemlji bivšega dvora na koje je nasuto 50 cm zemlje nalazi se trava koja se zaljeva po potrebi. Uz zapadni zid tužiteljice postoje tri ljiljana i stablo limuna koja se zalijevaju. Iskaz vještaka koji navod da ne bi bilo vlage u kući tužiteljice da tuženi nisu nanijeli zemlju na svoj dvor koji graniči sa kućom tužiteljice tumači s nepotizmom jer vještak i KĐ žive u istom ulazu. Zaključuje da je uzrok vlaženja krovište jer ima neka građevinska znanja jer je sam renovirao svoju kuću 90% stvari sam obavio sam. Također je osobno pomagao ocu u gradnji kuće na otoku Šolti. Rečeno mu je da kuća nije vlažila dok tuženici nisu nanijeli zemlju u vrtu. tuženik pod 2 odgovara da mu je. Travnata površina koja se nalazi u dvorištu tuženika oslonjena o zapadnu fasadu objekta tužiteljice je udaljena 70 cm od zida tužiteljice. Uz zapadnu fasadu tužiteljice je njihov zid od 20 cm, a na koji zid su naslonjene jerulice sa cvijećem, širina jerulice je 50 cm. U jerulici se nalazi zemlja, u zemlji 3 ljiljana i limun. Radi se o nastavku travnate površine. Ispod travnate površine postoje zaštitni slojevi koje smo postavili još 2010.. Također bočno postoji zid koji je naslonjen uz zapadnu fasadu tužiteljice, a kojeg su postavili također te 2010. taj zid je hidroizoliran u smjeru kuće tužiteljice. Od podnošenja tužbe do danas tužiteljica je osim mijenjanja krovišta o kojem je tuženik iskazivao ožbukala kuću i to na nadograđenom dijelu od prvog kata pa poviše, sa sjeverne strane stavila je horizontalni oluk sa vertikalnim odvodom u kolovaju između kuće TĐ i tužiteljice, sa južne strane nije bilo oluka do ovog ljeta kada je postavljen horizonatalni oluk prilikom mijenjanja krovišta ali ne i vertikale koje odvode vodu u kanalizaciju.

9. Saslušana kao stranka tužiteljica pod 2. je izjavila da se u cijelosti pridružuje iskazu svog supruga tuženika pod 2.

10. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

11. Tužbeni zahtjev je osnovan.

12. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

13. Člankom 167. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014.; dalje: ZV) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimajući stvar, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (2.)

Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (3.) Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika (4.).

14. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige z. k. ul. broj [broj ZK uloška] od 11. listopada 2017. utvrđeno je da je kao vlasnica na č. zgr. [katastarska čestica] upisana SĐ, a na č. zgr. [katastarska čestica] tužena pod 1. SĐH.

15. Predmet spora je zaštita vlasništva tužiteljice i to baš kuće označene kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od uznemiravanja koje poduzimaju treće osobe, ovdje tuženici, tako što su na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajednički sagradili betonski zid, istog naslonili uz cijeli zapadni zid kuće vlasništva tužiteljice te do visine tog zida nasuli i na isti naslonili zemlju, koja zemlja ima pad prema kući tužiteljice, uslijed čega je došlo do vlaženja u objektu tužiteljice, čime su onemogućili tužiteljicu u ostvarivanju vlasničkih ovlaštenja u pogledu nekretnine u njenom vlasništvu označene kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa].

16. Za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo je utvrditi odlučne, a među strankama sporne činjenice u pogledu pitanja jesu li tuženici bespravno uznemiravali tužiteljicu na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su gradnjom betonskog zida, naslanjanjem istog uz cijeli zapadni zid kuće vlasništva tužiteljice te nasipanjem zemlje i naslanjanjem iste na zid prouzročili vlaženja u objektu tužiteljice.

17. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

18. Tako, tijekom postupka utvrđeno je:

- da je tužiteljica vlasnica nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa]

[katastarska čestica]

- da je uz zapadno pročelje zgrade tužiteljice smješteno dvorište tuženika

- da je uz zapadni zid tužiteljičine zgrade dio dvorišta tuženika izdignut za cca 120 cm u odnosu na površinu ostalog dvorišta i da je u tom dijelu zatravljen

- da je uz zapadni zid pročelja tužiteljice izveden betonski zid širine 25 cm koji je viši za 5-10 cm u odnosu na zatravljenu površinu, a visine 120 cm

- da je u jugoistočnom dijelu zatravljenog dijela zemljišta, odnosno uz jugozapadni kut zgrade tužiteljice izvedena vertikalna šahta u koju se procjeđuje drenirana voda iz zatravljenog dvorišta tuženika i odvodi se crijevima u kanalizaciju

- da su opisane betonske zidove i nasutu zemlju-izdignuti dio dvorišta izveli/napravili tuženici

- da su opisane radove tuženici izveli 2010.

- da do izvođenja opisanih radova od strane tuženika u kući tužiteljice nije bilo vlaženja

- da su se nakon izvođenja radova od strane tuženika u sobi tužiteljice pojavili tragovi intenzivne vlage na zapadnom zidu od prozora do sjeverozapadnog kuta, cijelom dužinom sjevernog zida i na istočnom zidu sobe, a sve u visini cca 30 do 100 cm od poda

- da se tragovi vlage u sobi očituju u bubrenju, ljuštenju i opadanju boje i dijelom žbuke sa zidova

- da su u kupaonici tužiteljice vidljiva oštećenja od vlage na zapadnom i dijelom na sjevernom zidu, na pregradnom zidu između sobe i kupaonice te na stropu kupaonice

- da je uslijed djelovanja vlage parket podignut cijelom dužinom zapadnog zida sobe i u širini cca 150 cm od zida prema središtu sobe

- da se tragovi vlage u kupaonici očituju u bubrenju, ljuštenju i opadanju boje i manjim dijelom žbuke sa zidova, kao i u odvajanju dijela zidnih pločica od podloge, a što se očituje u šuškanju istih

- da je tužiteljica radila rekonstrukciju krova, odnosno potkrovlja a koji radovi nisu doprinijeli nastanku štete na njenom objektu

- da tuženici nisu imali suglasnost tužiteljice za izvođenje opisanih radova

- da su radovi koje su napravili tuženici dakle podignuti betonski zid koji se u cijelosti proteže uz zapadni dio zgrade-nekretnine vlasništva tužiteljice i nasuta zemlja od strane tuženika uzrok naprijed opisanih vlaženja u objektu tužiteljice

17.1. Sve navedeno jasno proizlazi iz svih citiranih i analiziranih dokaza.

18. Sudski vještak ŠĐ je i u postupku osiguranja dokaza, i u svom pisanom nalazu i mišljenju u ovom postupku, kao i u usmenim očitovanjima pred ovim sudom govorio o više mogućih uzroka prodora vlage u kuću tužiteljice, kao i koje je radnje potrebno izvršiti da bi se saniralo postojeće stanje. U svom usmenom očitovanju 8. ožujka 2023. vještak ŠĐ je na izričiti upit uredujuće sutkinje izjavio da, a s obzirom na stanje kuće tužiteljice, u istoj ne bi dolazilo do vlaženja da tuženici nisu izgradili zid i nasuli zemlju. Dakle, sudski vještak je tim odgovorom utvrdio i odgovorio na osnovno pitanje što je uzrok vlaženja u konkretnoj situaciji. Sudski vještak je više puta usmeno saslušavan, a sve kako bi se otklonile različitosti u zaključcima vještaka, a nakon čega je vještak i dao svoje konačno mišljenje o uzroku vlaženja. Ne radi se o proturječnostima koje ukazuju na sumnju u pravilnost danog mišljenja, kako to pogrešno smatraju tuženici, da bi sud odredio novo vještačenje. Tuženici tek nakon drugog usmenog saslušanja vještaka i njegovog utvrđenja da su radovi tuženika uzrok vlaženja u stanu tužiteljice, prvi put prigovaraju vještaku jer im zaključci vještaka ne odgovaraju. Nezadovoljstvo tuženika zaključkom vještaka ne može biti razlog za određivanjem novog vještačenja jer ne postoje sumnje u pravilnost danog mišljenja. Isto tako, dovođenja navedenog zaključka vještaka u vezu sa nepotizmom jer vještak i kćer tužiteljice navodno žive u istom ulazu je neprihvatljivo i neopravdano.

18.1. Tuženici se u podnesku od 5. travnja 2023. pozivaju na topografsko mjerenje koje je dostavila tužiteljica uz tužbu. U odgovoru na tužbu od 27. ožujka 2018. tuženici su se izričito usprotivili da se koriste podaci vezano za obavljeno topografsko mjerenje navodeći da se radi o mjerenju koje je sačinjeno na inzistiranje tužiteljice izvan postupka osiguranja dokaza i bez sudjelovanja i saznanja tuženika. Sve od strane ovlaštenog zastupnika obrta koji ne spada u krug ovlaštenih sudskih vještaka, pa navedeno mjerenje nije iskoristivo u zakonskom smislu u ovom postupku. Tuženici su proturječni sami sebi, ponašajući se ovisno o rezultatima dokaznog postupka. Niti jedna stranka nije predložila provođenje topografskog vještačenja, tuženici su se u odgovoru na tužbu usprotivi korištenju topografskog mjerenja koje je tužiteljica dostavila uz tužbu pa se ne mogu nakon zaključenja prethodnog postupka pozivati na isto.

18.2. Stanje objekta tužiteljice nije odlučno za rješavanje ove pravne stvari. Nitko svojim radnjama ne može nanosit štetu na nečijoj imovini bez obzira u kakvom je stanju ta imovina. Odlučno je jesu li tuženici svojim radnjama uznemiravali tužiteljicu u izvršavanju njenih vlasničkih prava i to tako da su joj prouzrokovali štetu, a vještak je na ročištu od 8. ožujka 2023. izričito rekao da su to učinili. Tuženici pokušavaju uzrok štete pronaći drugdje pa tako navode da je radi slivnih voda s obližnjeg Marjana nastala šteta na objektu tužiteljice. Vještak je naveo da nije utvrdio da kuća tužiteljice ima podzemne vode pa ne mogu tuženici tvrditi da bi kuća vlažila radi podvodnih voda. Nije odlučno niti to što je tužiteljica poduzela radi zaštite svoje imovine, ali je u postupku utvrđeno da je tužiteljica izradila oluk i krov, a vještak je naveo da radove koje je tužiteljica izvela ne dovodi u vezu sa nastankom štete. Svjedokinje KĐ i ČĐ su izjavile da nikad prije radova tuženika nije bilo vlaženja, a tuženik pod 2. je potvrdio da je tužiteljica izvijestila tužene kako njena kuća nije vlažila dok tuženici nisu nanijeli zemlju, što potvrđuje navode tužiteljice kako kuća nije vlažila prije nasipanja zemlje od strane tuženika. Navod tuženika da bi se injektiranjem spriječila pojava vlage nije osnovan. Injektiranjem se zapunjuju postojeće pore u zidovima te se sprječava prolaz vlage. Nakon nekog vremena vlaga stvori nove kapilare i problem ostaje isti. Navedeno znači da je potrebno otkloniti uzrok a ne sanirati posljedicu. Uzrok je zid koji su izgradili tuženici i zemlja koju su nasuli, a što je imalo za posljedicu nastanak vlage u kući tužiteljice. Tvrdnje tuženika da umjetna inteligencija demantira vještaka nisu za komentiranje.

18.3. Betonski plato uz sjeverni zid tužiteljice, kao i betonski zid koji su izveli tuženici uz zapadni zid tužiteljice sprječavaju prozračivanje i sušenje vlage koja uđe u sam zid te vlaga prodire u unutrašnjost zgrade tužiteljice i manifestira se na zapadnom i sjevernom zidu sobe kao i na pregradnom zidu između sobe i kupaonice. Vezano za navedeno vještak je naveo da je vidljivo da je uz zapadni zid zgrade izdignut dio dvorišta u visini od cca 120 cm od otpločenog dijela dvorišta i da je taj dio zatravljen, da je na zatravljenom platou izveden do visine betonskog zida visine cca 60 cm i širine 25 cm te da kroz fuge i kamen zida tužiteljice ulazi voda i vlaga jer je on takve konstrukcije da vlaga kroz ovakav sustav zida mora prolaziti, a zbog čega je zid koji su izveli tuženici trebao biti izveden na način da bude udaljen od kamenog zida zgrade kako bi se omogućilo provjetravanja istog.

18.4. Kod davanja prijedloga otklanjanja vlage vještak je naveo kako je potrebno ukloniti betonski plato uz sjeverni zid zgrade tužiteljice tako da visina ovog platoa bude ispod razine prizemlja tužiteljice, izmaknuti betonski zid koji su uz granicu svoje čestice a uz zapadno pročelje tužiteljice izveli tuženici na način da on bude izmaknut cca 30-50 cm od zgrade tužiteljice, a visina dvorišta između zida i zgrade ne smije biti viša od kote poda prizemlja tužiteljice, a na vrhu napraviti čeličnu rešetku kako bi kameni zid imao prozračivanje te ukopati drenažni kanal u tvrdo tlo cijelom dužinom zida tako da dno kanala obvezno bude ispod razine temelja odnosno poda zgrade tužiteljice, a dno kanala je potrebno obraditi da bude vodonepropusno. Prijedlozi vještaka o radovima koji bi se izvodili na kući tužiteljice, a koji nisu u svezi s radnjama koje se odnose na uklanjanje štete koju su prouzročili tuženici, odnosno koji se ne tiči izgrađenog zida i nasute zemlje, nisu predmet postupka.

19. Iz sadržaja citiranog članka 167. ZV-a, koja uređuje vlasničku tužbu - actio negatoria, proizlazi da tu vlasničku tužbu podnosi vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik - posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, pačanje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su dovele do neosnovanog uznemiravanja.

19.1. Tužiteljica je dokazala da je vlasnik. Tuženik je svaki onaj koji je izvršio čin uznemiravanja ili je po njegovom nalogu ono izvršeno. Sud je utvrdio čin uznemiravanja po oba tuženika. Prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 2. iz odgovora na tužbu demantira sam tuženik pod 2. u svom iskazu u kojem potvrđuje da su radove izveli i on i njegova supruga.

19.2. Cilj je actio negatoria tužbe postići prestanak uznemiravanja, a ovisno o načinu uznemiravanja, tužbenim zahtjevom tužitelj može uz prestanak uznemiravanja, zahtijevati i uspostavu stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja na tri načina:

a) da se poduzmu radnje kojima će se otkloniti izvor uznemiravanja b) da se izvrši činidba kojom će se tužiteljevu stvar dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili da se prestane s ponašanjem kojim se čini uznemiravanje c) zabranu daljnjeg uznemiravanja.

19.3. Stoga, vlasnik ima pravo za zaštitu od uznemiravanja, a treća/e osoba/e ga uznemirava/ju u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Uznemiravanje može biti i aktivna radnja i propuštanje. Ovdje je uznemiravanje bilo aktivnim radnjama. Uznemiravanje mora postojati u trenutku podnošenja tužbe, ali se može raditi i o radnjama koje se ponavljaju periodično ili se može opravdano očekivati da će se ponoviti. Pretpostavka za negatorijsku tužbu je da je uznemiravanje učinjeno bespravno, što je slučaj.

20. Solidarnost dužnika se nikada ne pretpostavlja. Za njezin nastanak uvijek je potrebna pravna osnova, odnosno zakon kojim je solidarnost propisana ili pravni posao kojim je solidarnost ugovorena. U konkretnom slučaju izostalo je i jedno i drugo, radi čega je odbijen dio tužbenog zahtjeva koji se odnosio na solidarno obvezivanje tuženika na isplatu i izvođenje radova. Za napomenuti je da prema članku 161. stavak 3. ZPP suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani, pa kako tuženici ovdje nisu odgovorni solidarno u glavnoj stvari to nije bilo mjesta prihvaćanju zahtjeva tužitelja za nalaganje solidarne naknade troškova.

21. Tužiteljica je podneskom od 19. rujna 2023. izvršila objektivnu preinaku tužbe, jer je istim podneskom predlaže solidarno obvezivanja tuženika, dok je u preostalom dijelu uredila tužbeni zahtjev nakon i u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka ŠĐ. Sud je dopustio objektivnu preinaku jer je smatra svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama, a sve na temelju članka 190. stavak 2. i 3 ZPP-a.

22. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu članka 154. stavka 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 21. studenoga 2018., 3. travnja 2019., 18. ožujka 2021., 16. srpnja 2021., 31. svibnja 2022., 4. srpnja 2022., 24. listopada 2022., 8. ožujka 2023., 2. svibnja 2024., 9. listopada 2024., 2. listopada 2025. i 25. studenoga 2025. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 12. veljače 2024. i 13. veljače 2025. po 25 bodova, za sastav podnesaka od 1. listopada 2018., 21. studenoga 2018., 25. siječnja 2019. i 19. svibnja 2022. po 100 bodova, za sastav podneska od 21. veljače 2018. 25 bodova, za sastav podnesaka od 8. studenoga 2022., 19. rujna 2023., 11. ožujka 2024. i 20 listopada 2025. po 50 bodova, dakle ukupno 1.975 bodova, što pri vrijednosti boda s paušalom od 2,00 eura daje iznos od 3.950,00 eura. Tužiteljici pripada i trošak vještačenja u iznosu od 255,20 eura , trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 53,09 eura odnosno ukupno 4.258,29 eura.

(nije priznat trošak sastava podneska od 13. listopada 2017. jer se radi o tužbi koja je priznata, trošak pristupa na ročište od 28. rujna 2023. jer nije pristupio nitko za tužiteljicu, niti neiskorišteni iznos predujma na ime troškova vještačenja u iznosu od 142,97 eura jer će navedeni iznos biti vraćen tužiteljici).

Za više traženo na ime potraživanja parničnog troška u iznosu od 1.392,97 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

22.1. Odluka o trošku izvanparničnog postupka donesena je u smislu odredbe članka 168. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužiteljici je priznat trošak izvanparničnog postupka koji se vodio u predmetu Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem R1-128/2015. i to vještačenja u iznosu od 447,80 eura te trošak sudske pristojbe u iznosu od 79,63 eura, dakle ukupno 557,43 eura. Za više traženo u iznosu od 86,27 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan (spisu prileži uplatnica pristojbe u iznosu od 79,63 eura).

22.1.1. Troškove postupka osiguranja dokaza stranka može ostvariti kao dio parničnog troška pa ima pravo i na zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske odluke (Rev-25/2006. od 8. ožujka 2007.).

23. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021. i 114/2022.; dalje: ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 156/2022.).

24. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 12. veljače 2026.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun tuženika

- u spis