Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-645/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist Maja Kristić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Svea Ekonomi d.o.o., OIB: 17863542417, Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 11, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Branku Škarici, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenice FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu broj Ovrv- 477/2025-9 od 31. ožujka 2025., 12. veljače 2026.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu broj Ovrv-477/2025-9 od 31. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe kao neosnovan.

2. Žali se ovršenica ne ističući izrijekom žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 155/23, dalje OZ).

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja javni bilježnik Lana Mihinjač iz Varaždina donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave br. Ovrv-477/2025 od 26. veljače 2025., općenito na imovini ovršenika,a ovršenica je u prigovoru protiv istog istakla prijedlog da se ovrha odgodi jer se da se nalazi u kaznionici pa trenutno ne može podmiriti dug, a što kani učiniti kad izađe iz zatvora. S obzirom da ovršenica ne pobija rješenje o ovrsi već isključivo moli odgodu, sud je, sukladno odredbi čl. 57. st. 4. OZ-a, dostavio ovrhovoditelju na očitovanje koji je predložio da se prijedlog za odgodu odbije kao neosnovan.

6. Prema odredbi iz čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, dalje OZ ) na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje toga postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, prigovor iz članka 48. ili tužbu iz članka 48.a ovoga Zakona

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

8. Prema mišljenju ovog žalbenog suda prvostupanjski je sud zauzeo pravilan stav i valjano primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za ovrhu jer se ne radi o nenadoknadivoj šteti koju predviđa citirana odredba već o ekonomski nepovoljnim posljedicama koje će ovršenik imati jer nije dobrovoljno ispunio svoju obvezu iz ovršne isprave.

7. Prvostupanjski je sud, smatrajući da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenice s obrazloženjem da nije učinila vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete koju pretpostavlja odredba čl. 65. st. 1. OZ-a.

8. Ovršenica u žalbi navodi da trenutno nema uvjete da podmiri dug i da će to učiniti po izlasku iz kaznionice. U međuvremenu, da će provedbom ovrhe pretrpjeti nenadoknadivu štetu.

9. Žalba nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja jer ovršenica neosnovano ističe da je učinila vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete. Naime, svako prisilno namirenje tražbine je otegotno za egzistenciju ali je nužno jer ovršenica nije dobrovoljno ispunila svoju obvezu iz vjerodostojne isprave. Stoga isto ne predstavlja nenadoknadivu štetu u smislu naprijed citirane odredbe.

10. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti, mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja. Ta se opasnost nastupanja štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti i primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadno namirenje ovršenika.

11. Zbog navedenog, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. OZ-a, valjalo je riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 12. veljače 2026.

SUTKINJA:

Dragica Samardžić