Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski građanski sud u Zagrebu

    Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

    Posl.br. R1 Ob-2000/2025-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari, predlagateljice CG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Jasminki Biloš, odvjetnici u [adresa] protiv protivnika osiguranja MG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Nataši Pečarević, odvjetnici u Zagrebu, radi odlučivanja o prijedlogu za izmjenom privremene mjere, 12. veljače 2026.

    r i j e š i o  j e

    Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja za izmjenom privremene mjere od 8. rujna 2025., kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Predlagateljica osiguranja je podnijela protiv protivnika osiguranja radi izmjene privremene mjere donesene u predmetu koji se vodio kod ovoga suda posl.br. R1 Ob- 1287/2025.

    1.1. U prijedlogu predlagateljica osiguranja u bitnome navodi da predlaže izmjenu odluke o privremenoj mjeri i to rješenja posl.br. R1 Ob-1287/2025 od 2. srpnja 2025. s obzirom na to da su se promijenile okolnosti od donošenja navedenoga rješenja i da je štetno za maloljetno dijete da stanuje s ocem.

    1.2. Predlagateljica opisuje situacije u kojima je utvrdila da su nastupile promjene u ponašanju djeteta i da dijete nema potporu i razumijevanje oca već njegovu pasivnost i isti poriče problem s kojim se nosi dijete.

    1.3. Također, predlagateljica je nebrojeno puta upozoravala, kako samu protivnika osiguranja i Zavod kako otac krši privremenu mjeru, ne dozvoljava videopozive majke i djeteta u vremenu kada su oni određeni rješenjem, kako ne sudjeluje u pravilnom i adekvatnom obrazovanju I odgoju djeteta te kako joj podilazi u svim njenim željama i prohtjevima.

    1.4. Zbog svega gore navedenog, predlagateljica predlaže da se donese odluka kojom će se odrediti da ona stanuje s maloljetnim djetetom, a otac da ostvaruje osobne odnose s djetetom prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad i da otac doprinosi za uzdržavanje djeteta.

    2. U odgovoru na prijedlog za određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja u bitnome navodi da se u cijelosti protivi prijedlogu za određivanje privremene mjere.

    3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka Klasa: UP/I-552-02/25-06/132, Urbroj: 139-121-05/04-25-2 od 7. listopada 2025. maloljetnom djetetu stranaka je imenovana posebna skrbnica u osobi LG iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, koju je potom zamijenila Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Trešnjevka Klasa: UP/I-552-02/25-06/172, Urbroj: 139-121-05/04-25-2 od 28. studenog 2025. posebna skrbnica CGA iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

    3.1. Podneskom od 12. prosinca 2025. posebna skrbnica navodi da uvidom u prijedlog predlagateljice osiguranja i mišljenje nadležnog područnog ureda od 13. listopada 2025. i 28. studenog 2025. je utvrdila da nema primjedbi na mišljenje nadležnog područnog ureda te da ga smatra objektivnim, stručnim i u najboljem interesu djeteta, a sve iz razloga kako je detaljno obrazloženo u istome. S tim u vezi da je mišljenje nadležnog područnog ureda potvrđeno i nalazom i mišljenjem multidisciplinarnog tima Poliklinike.

    4. Sud je izveo dokaz čitanjem isprava priloženih u spisu zaprimljenih do pisanja ovog rješenja (list 1-96 spisa), a u odnosu na koje isprave stranke su imale mogućnost očitovanja i kontradiktornog raspravljanja i to zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. R1 Ob-1287/2025 od 2. srpnja 2025. (list 8-9 spisa), prijepis korespondencije dostavljen od predlagateljice osiguranja (list 10-26 i 29 spisa), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka Klasa: 034- 05/25-01/124, Urbroj: 139-121-05/14-25-5 od 27. kolovoza 2025. (list 27-28 spisa), mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka Klasa: 552-05/25-08/112, Urbroj: 139-121-5-12/25-6 od 13. listopada 2025. (list 42-45 spisa), medicinska dokumentacija za predlagateljicu osiguranja (list 60-69 spisa), dopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka Klasa: 552-05/25-08/120, Urbroj: 139-121-05-06/25-5 od 27. studenog 2025. (list 81 spisa), nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 29. listopada 2025. (list 74-80 i 82-89 spisa), izvršen je uvid u spis ovoga suda R1 Ob-1287/2025, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

    4.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 16. prosinca 2025. izveden je dokaz saslušanja stranaka (list 91-96 spisa).

    4.2. Sud nije uzimao u obzir dokaze koje je predlagateljica dostavila u spis nakon dovršetka postupka, imajući u vidu da su isti dokazi dostavljeni u spis P Ob-1205/2025 u kojem je zatraženo mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka, posebnog skrbnika i očitovanje oca djeteta.

    5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), a u vezi s člankom 346. Obiteljskog zakona odlučeno kao u izreci rješenja.

    6. Uvidom u spis predmeta posl.br. R1 Ob-1287/2025, utvrđeno je da se vodio također postupak radi donošenja privremene mjere, a koji postupak je prethodio ovom odlučivanju, a prema podacima u spisu predmeta, proizlazi da je donesena privremena mjera uz suglasnost ovdje istih stranaka i to na način da ista glasi:

    "I. Mijenja se presuda ovog suda posl. br. P2-359/15 od 14. srpnja 2015. godine na način:

    - mlt. RG, rođ. **.**.2010. stanovat će s ocem MG na adresi [adresa],

    - osobni odnosi mlt. RG s majkom CG ostvarivat će se pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad i to u jednom tjednu srijedom od 17,00 do 18,00 sati a u drugom tjednu subotom od 10,00 do 12,00 sati na mjestu i u vrijeme prema dogovoru roditelja i voditelja mjere sukladno djetetovim školskim obvezama, putem video poziva pod nadzorom oca ponedjeljkom i petkom između 19,00 i 21,00 sat, a više od toga sukladno dogovoru roditelja i mlt. djeteta,

    - nalaže se majci da za uzdržavanje mlt. RG mjesečno doprinosi 240,00 EUR počevši od 1. srpnja 2025. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti i to 15-og u mjesecu za tekući mjesec na račun oca sa zakonskom zateznom kamatom u slučaju zakašnjenja tekućom od dospijeća mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

    II. Predlagatelj MG dužan je u roku od tri mjeseca od dana primitka prijepisa ovog rješenja pokrenuti postupak radi donošenja nove odluke o roditeljskoj skrbi a radi opravdanja ove privremene mjere jer će se u protivnom donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.

    III. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka donošenja nove odluke o roditeljskoj skrbi ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti na temelju kojih je mjera donesena."

    6.1. Rješenje o privremenoj mjeri postalo je pravomoćno i ovršno 2. srpnja 2025.

    7. Uvidom u mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka Klasa: 552-05/25-08/112, Urbroj: 139-121-5-12/25-6 od 13. listopada 2025. (list 42-45 spisa), u bitnome proizlazi da je utvrđena srednja razina rizika koja ukazuje da je dijete razvojno ugroženo i da postoji jedna ili više značajnih okolnosti kod roditelja, obitelji i djeteta koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj te su potrebne intervencije i mjere obiteljsko-pravne zaštite koje će otkloniti ili umanjiti rizike i vjerojatne razvojne štete po dijete.

    7.1. Prema mišljenju psihologa od 10. listopada 2025. proizlazi da je majka prilikom navođenja razloga za naručeni odnos s djetetom navela utjecaj oca i želja djeteta da ne iznevjeri oca. Međutim, ne iznosi ponašanja djeteta koja bi manifestirala promjene u ponašanju koje bi tolikih razmjera da bi kod roditelja izazvala nemoć. Sama majka ističe da promjene u ponašanju nisu takvih razmjera već postoje naznake u promjenama i želi reagirati preventivno. Pored navedenoga ističe se da majka ne uzima u obzir da bi uzrok narušenog odnosa s djetetom moglo biti i neprimjereno i nasilno ponašanje nje prema djetetu, negira da je traumatizirajuća za dijete te je usmjerena na dijelove navoda djeteta za koje smatra da su lažni i usmjerena je na dokazivanje istine.

    7.2. S obzirom na pristup majke prema djetetu, nerazumijevanje potreba djeteta i odraz vlastitog roditeljskog ponašanja na djetetovo funkcioniranje i razvoj, protiv majke je podnesena kaznena prijava radi kršenja prava djeteta, a koji postupak je u tijeku. Ističe se i da je dijete izrazilo da želi živjeti s ocem, a prema postojećoj odluci majka s djetetom ostvaruje osobne odnose pod nadzorom i nije utvrđeno da bi došlo do promijenjenih okolnosti jer se ne može potvrditi da bi dijete imalo takve poteškoće u ponašanju kakvim ih prikazuje majka.

    7.3. Slijedom navedenoga, predlaže se odbiti prijedlog za izmjenom privremene mjere.

    8. U dopuni mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka Klasa: 552-05/25-08/120, Urbroj: 139-121-05-06/25-5 od 27. studenog 2025. (list 81 spisa), proizlazi da je psiholog razgovarao s maloljetnim djetetom te da je tijekom komunikacije dijete bilo ugodno u komunikaciji i nije pokazivala neprimjeren način komunikacije. Jasno iskazuje svoje želje i mišljenje kao i želje oko viđanja majke. Želi prekid poziva jer ju majka izlaže temama koje ju opterećuju i time stvaraju emocionalnih pritisak na dijete.

    8.1. Zbog navedenoga, smatraju da je opravdano da se reduciraju osobni odnosi s djetetom i da pozivi koji se ostvaruju bez nadzora stručne osobe nisu u interesu djeteta jer majka iskazuje neprimjerena ponašanja koja djeluju štetno na dijete kojemu su postavljene dijagnoze uslijed zlostavljanja od majke.

    9. Uvidom u nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 29. listopada 2025. (list 74-80 i 82-89 spisa), proizlazi da je naznačeno da je riječ o djetetu koji je izložen neprimjerenim odgojnim postupcima majke koji dosežu razine zlostavljanja i izraženi su simptomi depresivnosti. Uz navedeno, dijete opisuje i neprimjerena vršnjačka ponašanja. Preporučeno je nastaviti s psihološkom podrškom i tretmanom djeteta.

    10. Iz iskaza predlagateljice osiguranja navodi da je pokrenula postupak jer je primijetila da dijete izostaje s izvanškolskih aktivnosti. Isključena je iz hokeja 3. ožujka 2025., a kroz ljeto je prepuštena sama sebi. Ona izlazi kad ona hoće, otac to ne kontrolira, upoznala je nova rizična društva i nove rizične skupine. Prošle godine je upoznala djevojčicu koja se reže i koja ju je i uvukla u takva ponašanja. Ona nije vidjela te rezove, ali djevojčica koja se s njom druži joj je rekla za to.

    10.1. Ističe da je preko ljeta našla novo društvo u Remetincu, misli da je to bilo početkom srpnja ove godine. Ona je upoznala to društvo preko prijateljice iz škole čiji stariji brat je unutar krugova koji koriste narkotike. Upoznala je oca o tome koji je rekao da je upoznao društvo, bili su zajedno u Obiteljskom centru, ali oni nisu tu našli problem. Dijete joj je samo preko telefona reklo da je koristilo narkotike i to su javile njezine prijateljice. Obavijestila je o tome obiteljsku liječnicu koja je poslala uputnicu radi djetetovog testiranja koje je bilo tek mjesec dana nakon. Išla je i na policiju. Bojala se što će se dogoditi djetetu. Smeta ju što je otac njoj prijatelj, a ne otac.

    10.2. Ističe da ima s djetetom ugodne razgovore i nije točno sve što se navodi. Dijete je vidjela tek u rujnu pod nadzorom. Međutim, dijete joj se javilo neovisno o tome i došlo kod mene tražiti novce za bazen. Kasnije kad su bili susreti pod nadzorom saznala je da je dijete došlo s dečkom kod nje koji joj je dao te narkotike, a on se sakrio iza zgrade. Prije nego što je djetetu dala novce zvala je oca i pitala ga je li točno da ju je on poslao da joj da novce za bazen, a on je to potvrdio. Početkom kolovoza ove godine pristupila je kod liječnice obiteljske medicine i tražila da se izvede testiranje RG. RG je bila s ocem u Zagrebu tad, a ona tad nije ostvarivala osobne odnose jer je čekala nadzor.

    10.3. Predlagateljica osiguranja u bitnome prikazuje svoj odnos s djetetom toplim, te navodi da ima brigu prema djetetu zbog svega što se s djetetom događa.

    11. Iz iskaza protivnika osiguranja proizlazi da RG ne konzumira droge, puno razgovaraju i napravila je test na narkotike. Pretražuje joj torbu, preko FamilyLink-a prati lokaciju gdje se nalazi i s kim se druži. Kad je u izlasku traži fotografiju gdje ide. Ona ne ide često van, ili jedan puta vikendom ili svaki drugi vikend jednom. To bude od 18-19 do najkasnije 21,30 sati. Upoznao je njezine prijatelje, upoznao je i roditelje prijateljice koje mama spominje i njezinu simpatiju C. Sve odnose koje je imala s problematičnim društvom je raskinula preko poruka ovo ljeto. Ona ne radi više samoozljeđivanje, to je radila u osnovnoj školi.

    11.1. Navodi da nije znao da mama snima RG, a kad je RG saznala rekla je i njemu. Mislim da ljudi kada se snimaju da paze što će reći i da su jako pristojni. RG se nalazi u godinama kada želi eksperimentirati i njezina konzumacija snoosa mogla se dogoditi kod bilo kojeg roditelja i bilo gdje. Ona ne konzumira snoos, već ga je samo probala.

    11.2. Nadalje, opisuje da se informira oko školovanja djeteta i organizira tko će biti s djetetom kad njega nema kod kuće, a to je obično baka s kojom se dijete dobro slaže. Iznenadio se da je RG išla kod mame po novce, možda je to bio njezin inat ili utjecaj simpatije C koji je bio s njom. RG mu nije priznala da je s tim novcima kupovala narkotike.

    12. Iz iskaza stranaka proizlazi da imaju izrazito narušeni odnosi te da njihova roditeljska komunikacija je minimalna i usmjereni su jedan na drugoga u pronalaženju grešaka u odgoju djeteta, a pritom im je potrebna i pomoć u roditeljskim vještinama s obzirom na to da su kod djeteta evidentirane promjene u ponašanju i dijete ima i zbog odnosa s majkom poteškoće koje se odražavaju na nju negativno.

    13. Naime, tijekom trajanja postupka iz spisa posl.br. R1 Ob-2000/2025 pa i ranijeg R1 Ob-1287/2025, sud, Hrvatski zavod za socijalni rad i posebna skrbnica nisu dovedeni u situaciju da na bilo koji način posumnjaju u kvalitete oca niti je to dijete pokazalo.

    14. Jedno od temeljnih prava djeteta i kao takvo od izuzetne važnosti za pravilan i stabilan emocionalni razvoj djeteta je da ostvaruje osobne odnose s oba roditelja, a da se ti odnosi mogu ograničiti ili zabraniti samo u slučaju da ponašanje roditelja proturječi dobrobiti djeteta ili ugrožava djetetova prava.

    15. S obzirom na to da su odnosi između stranaka narušeni toliko da dolazi do optuživanja oko odgoja djeteta, a koje se odražava i posredno i neposredno pred djetetom, te imajući u vidu podnesene prijedloge i nastale okolnosti, sud utvrđuje da su nisu ostvareni zakonski razlozi za donošenje izmjene privremene mjere radi zaštite najboljeg interesa djeteta, odnosno da je trenutno u djetetovom interesu odlučiti nastaviti stanovati s ocem i da za sada nije u interesu djeteta mijenjanje životne sredine, posebice imajući u vidu i kratak period u kojem se traži izmjena, a nije poznato niti na koji način se ostvaruju osobni odnosi majke s djetetom koji se trebaju ostvarivati pod nadzorom.

    15.1. Naime, samo dijete izražava mišljenje da želi živjeti s ocem, a dokazi koje majka predlaže za izmjenu odluke su predloženi i u spisu ovoga suda posl.br. P Ob- 1205/2025 u kojem će se svakako izvoditi i utvrđivati uvjeti za izmjenu ranije odluke imajući u vidu i način ostvarivanja privremene mjere i sam utjecaj iste na maloljetno dijete. Nakon toga će se moći utvrditi i točno činjenično stanje uzimajući u obzir prigovore majke.

    16. Osim toga, kako je dijete sada osjetljivog zdravlja te mu je potrebna sigurnost i stabilnost roditelja i socijalne sredine u kojoj živi, djetetu je bitna prisutnost oba roditelja, a ponašanje majke ukazuje da ona ne razaznaje nužnost prisutnosti oca u djetetovom razvoju.

    16.1. Naime, ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti, i to Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., zatim Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - MU, broj 18/97 i 4/02, dalje: EKLJP), Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. ("Narodne novine" - MU, broj 1/10) i Europska konvencija o kontaktima s djecom ("Narodne novine" - MU, broj 7/08). Tako Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči djetetu koji je odvojen od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP-a jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba. Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljskopravnim postupcima, a u te postupke ubraja, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženju (članak 1. stavak 3.). Konvencija o kontaktima s djecom pod pojmom kontakata ne obuhvaća samo izravne susrete i druženja s djetetom, čije je obilježje izravno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, već i dodatne oblike ostvarivanja tih odnosa, i to neizravne s djetetom (telefonom, pismima, faksom e-mailom i slično) i putem dostavljanja informacija o djetetu.

    16.2. Slijedeći ovu Konvenciju u Obiteljskom zakonu u odredbi članka 121. stavaka 1., 2. i 3. propisuje iste oblike ostvarivanja osobnih odnosa (izravne, neizravne, i davanje informacija u vezi s osobnim pravima djeteta). Iz navedenog je normativnog okvira razvidno da je zabrana kontakata roditelja s maloljetnim djetetom krajnja mjera ograničavanja maloljetnog djeteta i roditelja glede održavanja njihovih osobnih odnosa koja se izriče vrlo iznimno, i to u slučajevima u kojima postoje posebni razlozi ili rizici da će dobrobit djeteta biti ozbiljno ugrožena.

    17. Funkcija privremene mjere i jest u ovlaštenju suda da određene pravne odnose privremeno uredi više ili manje prema slobodnoj ocjeni radi brzog i privremenog uređenja odnosa među strankama u sporu i radi uspostave pravnog mira.

    17.1. Pritom, u ovom postupku u kojem se odlučuje o privremenoj mjeri radi zaštite djetetove dobrobiti, nije presudno pitanje tko je i na koji način skrbio o djetetu za vrijeme dok su roditelji bili u vezi i nakon njezina prestanka, kao što nisu isključivo odlučna ili presudna niti pitanja koja se odnose na imovinske prilike roditelja, jer se radi o okolnostima kada roditelji ne mogu postići sporazum o tomu s kojim će od njih dijete stanovati, a iz narušenih odnosa roditelja utječe se i na maloljetno dijete.

    18. Imajući u vidu hitnost postupanja, ponovo se navodi da je privremena mjera odluka privremenog karaktera i u slučaju promjene navedenih odlučnih okolnosti moguće je zahtijevati izmjenu te odluke. Isto tako, a imajući i u vidu da je u kratkom roku ponovo saslušano maloljetno dijete koje je ponovo iskazivalo da želi živjeti s ocem, proizlazi da u ovom trenutku nisu ispunjeni uvjeti za izmjenom ranije odluke.

    19. U parničnom postupku koji je u tijeku izvest će se daljnji dokazi koji su odlučni za donošenje konačne odluke, međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je tužiteljica svojim ponašanjem dovela do ovakve privremene odluke suda, koja je nužna kako bi se zaštitili interesi djeteta, s tim što je pravo djeteta na zaštitu njegovih najboljih interesa iznad prava svakog od roditelja da samovoljno donosi odluke o djetetu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja. Pri tome se ističe da se u postupku određivanja privremene mjere činjenice utvrđuju u stupnju vjerojatnosti, a ne u stupnju izvjesnosti, za razliku od postupka u kojem će se meritorno odlučiti.

    20. Člankom 348. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da je sud dužan tijekom postupka osobito paziti da se zaštite prava i interesi djece.

    21. Članak 536. st. 1. Obiteljskog zakona propisuje da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

    22. Sud je prihvatio mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Trešnjevka te posebne skrbnice da dijete i nadalje nastavi stanovati s ocem do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u kojem se traži izmjena sudske odluke s obzirom na to da je započela školska godina, dijete je saslušano.

    23. Tome u prilog, ističe se da su stranke dužne zbog rješavanja međusobnih sukoba i narušenih odnosa educirati se o roditeljskim vještinama i zatražiti pomoć odnosno sadržajno pohađati psihoterapije u cilju razvijanja roditeljskih kompetencija.

    24. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci rješenja.

    U Zagrebu, 12. veljače 2026.

    S U D A C

    Neda Šola

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovoga rješenje dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda pisano u tri istovjetna primjerka, u roku 8 dana od dana dostave prijepisa ovoga rješenja (čl. 352. st. 1. Ovršnog zakona, u svezi čl. 345. st. 1. Obiteljskog zakona).

    Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere čl. 535. Obiteljskog zakona, čl. 352. st. 3. Ovršnog zakona.

    DOSTAVITI:

    1. Predlagateljici osiguranja po punomoćnici

    2. Protivniku osiguranja po punomoćnici

    3. Posebnoj skrbnici

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Trešnjevka

    5. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.