REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-728/2025-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku iz Velike Gorice, Zagrebačka 17, protiv tuženika HP-Hrvatska pošta d.d., Velika Gorica, Poštanska 9, OIB: 87311810356, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja DA, odvjetničke vježbenice, punomoćnika tuženika JA, zaposlenika, te zamjenika punomoćnika umješača TA, odvjetnika, dana 12. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I/

Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.500,00 eur, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 18. ožujka 2023. do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), za razdoblje do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II/

Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 12. veljače 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je tužbi i tijekom postupka navodio da je bio zaposlen kod tuženika, te je dana 19. rujna 2022. prilikom dostavljanja pošiljaka doživio ozljedu na radu, kojim slijedom onda u ovom postupku potražuje naknadu nastale štete, s naknadom parničnih troškova, sve uz pripadajuće zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, smatrajući da nije odgovoran za nastanak štetnog događaja, u kojem smislu se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva, uz nadoknadu parničnih troškova, čemu se pridružio i umješač na strani tuženika (osiguravatelj), koje miješanje je dopušteno raspravnim rješenjem od 16. svibnja 2024..

3. Tijekom postupka prvostupanjski sud donio je presudu dana 4. prosinca 2024. poslovnog broj Pr-643/2023 (kojom je usvojen tužbeni zahtjevu iznosu od 1.500,00 eur dok je tužbeni zahtjev odbijen u visini od 1.154,46 eur, str. 86-91 spisa), koju je Županijski sud u Bjelovaru ukinuo u pobijanom dijelu (tužitelj se nije žalio na odbijajući dio presude) svojom odlukom poslovnog broja Gž R-19/2025 od 13. ožujka 2025. (str. 107-114 spisa) te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u dijelu o kojem nije pravomoćno odlučeno.

4. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom ponovljenog postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu od 23. rujna 2022., s rješenjem HZZO-a od 18. listopada 2022. (str. 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 9-14 spisa), Odluku umješača od 6. ožujka 2023. (str. 15 spisa), Odštetni zahtjev od 17. ožujka 2023., uz presliku povratnice (str. 16-18 spisa), Zapisnik tuženika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (str. 43-44 spisa), Izdatnicu tuženika (str. 45 spisa), Izjavu radnika od 22. rujna 2022. (str. 46 spisa), presliku prometne dozvole za moped (str. 47 spisa), Potvrdu MUP-a od 19. rujna 2022. (str. 48-49 spisa) i presliku spisa MUP-a, zajedno sa CD medij s fotografijama (str. 119-128 spisa), kao što su saslušani i svjedoci CA i ĆA, te i sam tužitelj, svi na ročištu održanom 21. listopada 2024. (str. 78-82 spisa), a također je provedeno i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Božidaru Šebečiću (nalaz i mišljenje od 22. srpnja 2024., str. 56-57 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji je preostao za odlučivanje u ponovljenom postupku u cijelosti osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika, te da je dana 19. rujna 2022. prilikom dostavljanja pošiljaka doživio ozljedu na radu, kojim slijedom onda u ovom postupku potražuje naknadu nastale štete, kojem zahtjevu se tuženik protivio, smatrajući da nije odgovoran za nastanak štetnog događaja, u kojem smislu se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva, čemu se pridružio i umješač na strani tuženika (osiguravatelj).

7. S obzirom na protivljenje tuženika i umješača tvrdnjama tužitelja da bi bili odgovorni za naknadu štete iz predmetnog događaja, prvenstveno se odlučivalo o navedenom, u vezi čega se ukazuje da je konkretna povreda na radu tužitelja priznata odlukom HZZO-a od 18. listopada 2022. (str. 8 spisa, pri čemu nije vidljivo da bi se na bilo koji način spominjala eventualna odgovornost ili suodgovornost tužitelja), i kojom odlukom HZZO-a je vezan i ovaj sud (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovnog broja Revr-947/2017 od 11. rujna 2018., kada ukazuje na vezanost parničnog suda odlukom HZZO-a). Navedene okolnosti tj. postojanje ozljede na radu proizlaze i iz iskaza tužitelja te saslušanih svjedoka, koji u bitnome navode da je tužitelj zaista doživio ozljedu na radu prilikom obavljanja redovnih radnih aktivnosti tj. upravljajući mopedom tijekom dostave poštanskih pošiljaka, na način da je tužitelju u putanju kretanja istrčao pas, uslijed čega je tužitelj izgubio ravnotežu i pao te se ozlijedio. Navedeno potvrđuje i očitovanje (potvrda) nadležne postaje prometne policije od 19. rujna 2022. (str. 48-49 spisa) te Izjava samog tužitelja od 22. rujna 2022. (str. 46 spisa).

8. Pritom nisu osnovani navodi tuženika i umješača da bi se radilo o krivnji samog tužitelja odnosno promašenoj pasivnoj legitimaciji tj. radnji trećeg, budući da iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da bi kod tužitelja postojala namjera ili krajnja nepažnja, što su mogući egzoneracijski razlozi, uzimajući u obzir odredbu čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN, 71/14 i dr.), kojom je propisana objektivna odgovornost poslodavca za štete nastale na radu i u vezi rada, budući da iz dobivenih iskaza te priložene dokumentacije proizlazi da je tužitelj na uobičajeni i primjereni način obavljao svoje radne zadatke, da se mopedom kretao umjerenom brzinom te da je jedini razlog gubitka ravnoteže istrčavanje spomenutog psa.

9. Također, predmetno istrčavanje psa a što je uzrokovalo gubitak ravnoteže i pad tužitelja se ne može smatrati radnjom treće osobe (vlasnik psa je ostao nepoznat) budući da je do predmetnog događaja došlo tijekom redovitog obavljanja tužiteljevih poslova i radnih zadataka, što uključuje i kretanje mopedom, a kod koje aktivnosti su po redovnom tijeku mogući različiti prometni incidenti, uključivo i naleti na istrčale životinje, što je ovdje slučaj, i što se onda ne može smatrati radnjom trećeg ili eventualno višom silom, budući da je isto vezano za aktivnost (kretanje mopedom po prometnici u okviru obavljanja radnih zadataka) na koju je tuženik kao poslodavac uputio tužitelja kao radnika. Nije utvrđeno niti da bi tužitelj doprinio nastanku štete odnosno obujmu nastalih posljedica iz razloga što nije nosio rukavice, budući da iz utvrđenog činjenog stanja proizlazi da su zadužene rukavice bile primjerene samo za zimske uvjete te ih tužitelj nije nosio kritične zgode (19. rujna 2022.), a niti je utvrđeno da bi i nošenje rukavica u dovoljnoj mjeri zaštitilo tužitelja.

10. Na taj način već u prvotnom prvostupanjskom postupku nije utvrđeno postojanje egzoneracijskih razloga predviđenih odredbom čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, kojim slijedom se nije moglo govoriti o odgovornosti ili djelomičnoj odgovornosti tužitelja (pri čemu je bilo ocijenjeno da nije bilo potrebno provoditi daljnje dokaze koje npr. navodi umješač u svom podnesku od 1. prosinca 2023., budući da se smatralo da je činjenično stanje i bez provođenja predmetnih dokaza u dovoljnoj mjeri utvrđeno s obzirom da je i iz do tada provedenih dokaza bilo vidljivo da tuženik i umješač nisu dokazali postojanje egzoneracijskih razloga), uzimajući u obzir i naprijed citirano pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske o vezanosti parničnog suda odlukama HZZO-a.

11. Međutim, s obzirom na navode iz ukidne odluke, u ponovljenom postupku je dopisom od 1. srpnja 2025. zatraženo od nadležne PU dostaviti cjelokupni spis vođen povodom štetnog događaja od 19. rujna 2022., koji je i dostavljen uz dopis od 10. srpnja 2025.. Tako iz priloženog Izvješća o poduzetom od 19. rujna 2022. (str. 120 spisa) proizlazi da je prometna policija uredovala povodom navedenog događaja, te je i konstatirala da je do prometne nesreće došlo uslijed naleta mopeda kojim je upravljao tužitelj na životinju (psa) koja je bez pratnje vlasnika ili sl. prelazila prometnicu, pri čemu je konstatirano da nije utvrđeno postojanje svjedoka događaja (osim samog tužitelja) niti su u blizini postojale nadzorne kamere. Tim slijedom je od strane prometne policije utvrđeno da nisu prikupljeni dokazi koji bi ukazivali da je do događaja došlo kršenjem prometnih propisa od strane tužitelja kao vozača mopeda, nad kojim je proveden i alko test koji je bio negativan (0,00 promila), kojim slijedom prometna policija nije nadalje postupala.

12. Predmetno u cijelosti potvrđuje sadržaj već ranije dostavljene Potvrde iste PU od 13. listopada 2022. (str. 48-49 spisa, ponovno dostavljena uz dopis od 10. srpnja 2025. – str. 123-124 spisa) tj. da do štetnog događaja nije došlo uslijed kršenja prometnih propisa od strane tužitelja, odnosno da se nastanak događaja ne može pripisati njegovoj namjeri ili krajnjoj nepažnji, a što su jedini egzoneracijski razlozi na koje se u ovom postupku mogu pozivati tuženik odnosno umješač. Tim slijedom onda nije bilo potrebno provoditi niti prometno vještačenje, budući da već iz dokumentacije koja je bila dostavljena u spis tijekom prvotnog prvostupanjskog postupka, a što u cijelosti potvrđuje i dokumentacija dostavljena od strane nadležne PU uz dopis od 10. srpnja 2025. u ponovljenom postupku, proizlazi da niti navedenim vještačenjem ne bi došlo do utvrđenja da bi do štetnog događaja došlo uslijed namjere ili krajnje nepažnje tužtielja, kojim slijedom je onda takav dokazni prijedlog odbijen na ročištu od 17. prosinca 2025. (provođenju kojeg dokaza se izričito protivio i tužitelj).

13. Tim slijedom je onda utvrđena odgovornost tuženika kao poslodavca, bez doprinosa odnosno suodgovornosti tužitelja, na koji način je stoga u daljnjem tijeku postupka utvrđivana visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po dr. Božidaru Šebečiću, koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju (str. 56-57 spisa) utvrdio da je tužitelj dana 19. rujna 2022. stradao u prometnoj nesreći na radnom mjestu, tj. da je pao sa mopeda te zadobio natučenje lijevog ručnog zgloba. Liječen je mirovanjem i analgeticima te je proveo dva ciklusa fizikalne terapije.

14. Na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužitelja, utvrđeno je da po završetku liječenja kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti (uredna pokretljivost lijevog ručnog zgloba, kretnje bezbolne).

15. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 6 tjedna kumulativno.

16. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) srednjeg intenziteta 4 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno.

17. Sud je u cijelosti prihvatio predmetni nalaz i mišljenje vještaka, budući je isto provedeno od strane osobe koja raspolaže potrebnim znanjima za provođenje istog, koje je i podudarno i s priloženom medicinskom dokumentacijom, dok niti stranke nisu prigovarale istom.

18. Tim slijedom, u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), u vezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.), tužitelju bi pripadala odgovarajuća naknada zbog utvrđene povrede prava osobnosti, i to uzimajući u obzir pretrpljene fizičke bolove te strah, o čemu je sud vodio računa, te bi tužitelju s tog osnova ukupno pripadalo 1.500,00 eur (u smislu postojećih Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine nematerijalne štete, i to za bol 900,00 eur te strah 600,00 eur).

19. Uzimajući u obzir navedeno, proizlazilo bi da bi tužitelju ukupno pripadao iznos od 1.500,00 eur, o kojem iznosu je i preostalo odlučiti u ponovljenom postupku, uzimajući u obzir da je odbijajući dio prvotne prvostupanjske presude (odbijen iznos od 1.154,46 eur) postao pravomoćan.

20. Visina zakonske zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, s tim da su kamate na dosuđeni iznos tekuće od dana 18. ožujka 2023. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sve i u smislu odredbe čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima.

21. U tom smislu odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

22. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku, a u vezi odredbe čl. 155. istog Zakona.

23. Punomoćniku tužitelja u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te temeljem priloženog troškovnika stoga pripada nagrada za sastav tužbe te podnesaka od 13. studenog 2023., 22. prosinca 2023., 23. kolovoza 2024., 17. rujna 2024. i 12. studenog 2025., za svaku radnju po 100 bodova, kao i nagrada za zastupanje na ročištima održanim 16. svibnja 2024., 21. listopada 2024. i 17. prosinca 2025., za svako ročište po 100 bodova, što je ukupno 900 bodova, odnosno 1.800,00 eur, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (450,00 eur) iznos od 2.250,00 eur, kao i uz nadoknadu iznosa uplaćenog za podmirenje troškova medicinskog vještačenja od 250,00 eur, ukupno 2.500,00 eur, koliko je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tuženik dužan isplatiti tužitelju, budući da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici s osnovom (100%) te u novčanom dijelu (uzimajući u obzir cjeloviti postupak) u omjeru od 56,51% ili ukupno 78,26%, dok tim slijedom tuženik niti umješač nemaju pravo na nadoknadu parničnih troškova, što se odnosi i na nagradu za uložene žalbe na prvotnu prvostupanjsku presudu, uzimajući u obzir konačni ishod ovog spora (neprihvaćanje pravnih stajališta tuženika i umješača).

24. Tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12 i dr.).

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

Zagreb, 12. veljače 2026.

Sudac:

Domagoj Franjo Frntić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku

- punomoćniku umješača