Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-1817/2025-3

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Milene Vukelić- Margan, predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tomislavu Hotku, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 4675/2024-83 od 12. rujna 2025., u sjednici vijeća 12. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4675/2024-83 od 12. rujna 2025. u točki I izreke u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na iznos od 657,53 eura (4.954,17 kn) za razdoblje od 14. srpnja 2016. pa sve do isplate.

II Djelomičnim uvaženjem žalbe tužitelja preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4675/2024-83 od 12. rujna 2025. u točki I izreke osim za zateznu kamatu na iznos od 657,53 eur (4.954,17 kn) za razdoblje od 14. srpnja 2016. do isplate i sudi:

Nalaže se tuženici DS platiti tužitelju LS iznos od 2.093,50 eura (15.783,47 kn) sa zateznom kamatom na iznos od 1.435,97 eura (10.819,30 kn) od 14. srpnja 2016. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 3.125,00 eura sa zateznom kamatom od 12. rujna 2025. do isplate, kao neosnovan.

Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.917,94 eura sa zateznom kamatom od 12. rujna 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio od tuženice isplatu iznosa od 2.093,50 eura/15.773,47 kn sa zateznom kamatom po stopi i s tijekom kako je pobliže navedeno u izreci te presude.

2. U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 3.125,00 eura sa zateznom kamatom po stopi i s tijekom kako je pobliže navedeno u izreci te presude.

3. Protiv te presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

4. Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 ; dalje ZPP) nalazi u tome što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, odnosno presuda u određenim dijelovima uopće nema razloge, a razlozi koji su navedeni su nejasni i proturječni, dok o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navode o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

5. U žalbi navodi da je nejasno kako sud može utvrditi da iskaz, u kojem stranka navodi da nije čitala ono što je potpisala, je životan i logičan. S tim u vezi ukazuje da je svjedokinja GS pred javnim bilježnikom ovjerila ispravu, i to izjavu o solidarnom jamstvu u odnosu na Ugovor ... od 25. listopada 2011., a koji ugovor je predmet ovog spora. U toj izjavi, svjedokinja je pred javnim bilježnikom izjavila da Ugovor ... od 25. listopada 2025. je sklopila DS s LS, da je upoznata sa sadržajem ugovora i da solidarno jamči za obaveze DS. Ista svjedokinja sada tvrdi da DS nije potpisala ugovor, pa je evidentno da se radi o nevjerodostojnom svjedoku, a uz navedeno i o kćerki tuženice. Navodi da sud utvrđuje nedvojbenim da tuženica nije potpisala ugovor o zajmu iako ni grafološka vještakinja tu istu činjenicu ne može utvrditi sa tim stupnjem vjerojatnosti. Navodi da sud iznova nije ocijenio najvažnije okolnosti koje daju odgovor na stav suda. Pritom da zanemaruje pisane isprave, pa čak i ovjerene po javnom bilježniku, pa tako i izjavu o solidarnom jamstvu, ovjerenu od strane javnog bilježnika u kojem GS (kćer tuženice) potvrđuje da je DS (tuženica) s tužiteljem sklopila ugovor o zajmu broj ... od 25. listopada 2011. koji je predmet ovog spora te isplatnicu od 25. listopada 2011., a kojom tuženica potvrđuje primitak iznosa zajma temeljem ugovora o zajmu broj ... od 25. listopada 2011. Tužitelj ističe da čak da tuženica nije potpisala ugovor o zajmu, a što tužitelj osporava, to ne znači da takav ugovor nije nastao između tužitelja i tuženice budući da za sklapanje ugovora o zajmu nije potrebno sastaviti ispravu, već je ugovor o zajmu moguće sklopiti i u usmenom obliku. Tvrdi da je predmetni ugovor o zajmu sklopljen i održan među strankama, a što proizlazi iz iskaza tuženice, kao i iskaza solidarnog jamca GS, te svjedoka MS, kao i svih isprava u spisu. Ističe da je neživotno i nelogično da tuženica nije potpisala ugovor o zajmu koji je predmet ovog spora, uzimajući u obzir činjenicu da je izjava o solidarnom jamstvu nesporno potpisana po solidarnom jamcu, a tuženica i solidarni jamci su navedene isprave zajednički potpisivale u isto vrijeme u ..., kako proizlazi iz iskaza tuženice i solidarnog jamca.

6. Predlaže presudu preinačiti na način da se prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te naloži tuženici plaćanje troškova postupka podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja pred drugim sucem pojedincem.

7. Odgovor na žalbu nije podnesen.

8. Žalba je djelomično osnovana.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženica isplati iznos od 2.093,50 eura (15.773,47 kn) sa zateznom kamatom tekućom od 14. srpnja 2016. pa sve do isplate.

10. Prema podacima u spisu proizlazi:

-da je ugovor o zajmu od 25. listopada 2011. sklopljen između LS kao zajmodavca i DS kao zajmoprimca, a prema kojem zajmodavac daje zajmoprimcu zajam u iznosu od 1.954,05 eura što u kunskoj protuvrijednosti iznosi 14.600,00 kn uz ugovorenu kamatu od 6,30% godišnje, s obvezom vraćanja u 15 mjesečnih rata u iznosu od 135,85 eura u kunskoj protuvrijednosti 1.015,00 kn, s tim da je dospijeće prve rate 25. studenog 2011.,

-da iz isplatnice broj ... od 25. listopada 2011. proizlazi da je DS isplaćen iznos od 14.600,00 kn po ugovoru broj ..., te je isplatnica potpisana po blagajniku i primatelju DS,

-da je GS dana 25. listopada 2011. dala izjavu o solidarnom jamstvu za obveze koje proizlaze iz ugovora o zajmu broj ... od 25. listopada 2011.,

-da iz uplatnica dostavljenih po tuženici proizlazi da se odnose na razdoblje od 17. veljače do 19. prosinca 2011. i glase na iznos od 1.990,00 kn, dok uplatnica od 11. siječnja 2012. glasi na iznos od 2.037,00 kn s naznakom uplata 2P3/15 i uplatnica od 2. veljače 2012. glasi na iznos od 1.019,00 kn s naznakom uplata 4/15,

-da tuženica saslušana kao stranka tvrdi da nije potpisala ugovor o zajmu, ali isto tako navodi da je primila iznos od 10.000,00 kn, a koji novac je bio potreban kćeri radi zatvaranja kredita, da je kredit uredno vraćala dok kreditni ured nije zatvoren, da je kćerka brojala novac i nisu prigovarale primljenom iznosu,

-da je MS saslušan kao svjedok iskazao da je tuženica došla sa kćerkom u kreditni ured i zatražila zajam, da je ugovor o zajmu zaključen i ugovoreni iznos isplaćen u cijelosti i tuženica je uredno vraćala zajam dok se kreditni ured nije zatvorio,

-da je GS saslušana kao svjedok iskazala da je hitno trebala novac za zatvaranje kredita, zbog čega su ona i majka obratile se kreditnom uredu i majci je bila jamac, da se radilo o iznosu kredita 11. -12.000,00 kn s rokom otplate godinu dana i ratom u iznosu od 1.015,00 kn koja je dospijevala 25. -tog u mjesecu, da su vraćene tri do četiri rate po 1.015,00 kn, te je FS predan iznos od 7.500, 00 kn, međutim za navedenu uplatu nisu dobile potvrdu,

-da je vještačenjem po vještakinji Darinki Tratnik, stalnom sudskom vještaku za rukopise, utvrđeno da tuženica vrlo vjerojatno nije ispisala sporni potpis na ugovoru o zajmu broj ... od 25. listopada 2011. koji se nalazi u preslici na listu 4 spisa,

-da je vještakinja za rukopise saslušana na ročištu 14. ožujka 2024. u bitnom navela da su prilikom analize i usporedbe spornog potpisa na ugovoru o zajmu i nespornih potpisa i rukopisa tuženice utvrđene stanovite podudarnosti u općem izgledu i strukturi potpisa, ali i mnogobrojne razlike kojima se mora dati prednost u odnosu na podudarnosti, osim ukoliko za te razlike ne postoje logična objašnjenja, što u ovom slučaju nije nađeno, a nesporni potpisi tuženice pisani su spontano i bez iskrivljavanja, u usporedbi je nađena i razlika u samom stupnju ispisanosti koja razlika u pravilu ima takav značaj da osobu čiji stupanj ispisanosti niži isključuje kao mogućeg skriptora, međutim, kako je vještačenje provedeno na preslici spornog ugovora, a razlika u stupnju ispisanosti je vidljiva i na toj preslici, ali nije toliko velika da bi se moglo dati decidirano mišljenje da tuženica nije ispisala sporni potpis, zbog čega je mišljenje dano u visokom stupnju vjerojatnosti kao vrlo vjerojatno da nije ispisala sporni potpis,

-da je vještačenjem po vještaku financijske struke Darku Prpiću, dipl. oece. utvrđeno da je temeljem ugovora o zajmu broj ... ukupno uplaćen iznos od 1.067,00 kn i to dana 30. studenog 2011. iznos od 200,00 kn, dana 5. prosinca 2011. iznos od 815,00 kn, dana 11. siječnja 2012. iznos od 2.037,00 kn i dana 22. veljače 2012. iznos od 1.015,00 kn, tako da ukupan dug tuženice kao zajmoprimca 6. temeljem ugovora o zajmu broj ... i prema uplatama evidentiranim od strane tužitelja, na dan 1. srpnja 2016. iznosi 15.773,47 kn, a sastoji se od glavnice u iznosu od 10.819,30 kn, redovne kamate u iznosu od 346,89 kn i zatezne kamate u iznosu od 4.607,28 kn.

11. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja ocjenjuje da je tužbeni zahtjev neosnovan uz obrazloženje da ugovor o zajmu nije potpisan od strane tuženice, što znači da ugovor između ugovornih strana nije ni nastao u smislu odredbe čl. 292. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 45/21, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje ZOO) pa da nema obveze tuženice na plaćanje.

12. Osnovano tužitelj u žalbi ističe pogrešnu primjenu materijalnog prava odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti.

13. Odredbom čl. 499. ZOO-a propisano je da ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari, iste vrste i kakvoće.

14. Ugovor o zajmu je konsenzualan, dvostrano obvezni, kauzalni, neformalni pravni posao koji može biti naplatan, a može biti i besplatan. On nastaje u trenutku kad se stranke suglase o njegovim bitnim sastojcima bez potrebe predaje stvari, odnosno prijenosa prava kao nastanka ugovora i potrebe sastavljanja istog ugovora u pisanom obliku.

15. Polazeći od navedenog, kada bi se uzelo da tuženica nije potpisala ugovor o zajmu broj ... od 25. listopada 2011., sadržaj spisa nedvojbeno ukazuje da je sklopljen usmeni ugovor o zajmu.

16. Naime, temeljem provedenih dokaza, a napose iskaza tuženice i svjedokinje GS proizlazi da je tuženici na ime zajma isplaćen iznos od 10. -12.000,00 kn, da se radi o zajmu na rok od godine dana s ratom u iznosu od 1.015,00 kn(135,85 eura) koje dospijevaju 25-og u mjesecu, da je GS potpisala izjavu o solidarnom jamstvu po navedenom kreditu i da je tuženica uplatila 3-4 rate u iznosu od od 1.015,00 kn svaku.

17. Kada se navedeni iskazi dovedu u vezu s ispravama u spisu i to sa isplatnicom broj ... od 25. listopada 2011. iz koje proizlazi da je tuženici po ugovoru o zajmu broj ... od 25. listopada 2011. istog dana isplaćen iznos od 14.600,00 kn, da je navedena isplatnica potpisana po tuženici, izjavom GS o solidarnom jamstvu iz koje proizlazi da izjavu o solidarnom jamstvu daje za obveze DS koje proizlaze iz ugovora o zajmu broj ... od 25. listopada 2011., a koja izjava je ovjerovljena istoga dana kod javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva pod brojem OV-13095/2011 te uplatnicama od 11. siječnja 2012. i 22. veljače 2012. iz koje proizlazi da je navedenog dana izvršena uplata tri rate od ukupno 15 u iznosu od 1.015,00 kn svake, proizlazi zaključak da je između tužitelja kao zajmodavca i tuženice kao zajmoprimca sklopljen ugovor o zajmu temeljem kojeg je tuženici predan navedeni iznos novca.

18. Naime, obzirom na datume i sadržaj isplatnica i izjave o solidarnom jamstvu te iznos uplata po uplatnicama od 11. siječnja 2012. i 22. veljače 2012. logičnim se ukazuje da se upravo radilo o ugovoru sa sadržajem kao što je naveden u ugovoru o zajmu broj ... od 25. listopada 2011. koji glasi na iznos od 1.945,05 eura (14.600,00 kn), s rokom otplate 15 mjeseci, godišnjom kamatom od 6,30% i ratom u visini od 135,85 eura (1.015,00 kn) s rokom dospijeća prve rate 25. veljače 2011. Slijedom navedenog ovaj sud nalazi da je između tužitelja i tuženice sklopljen usmeni ugovor o zajmu temeljem kojeg je tužitelj predao tuženici iznos od 14.600,00 kn (1.945,05 eura) koje tuženica po dospijeću nije vratila u cijelosti.

19. Kako je provedenim vještačenjem utvrđeno da ukupan dug tuženice temeljem ugovora o zajmu broj ... od 25. listopada 2011., na dan 1. srpnja 2016. iznosi 15.773,47 kn, a sastoji se od glavnice u iznosu od 10.819,30 kn, redovne kamate u iznosu od 346,89 kn i zatezne kamate u iznosu od 4.607,28 kn, to je tuženica obvezana na isplatu navedenih iznosa tužitelja, sukladno odredbi čl. 499. st. 1. …… ZOO-a.

20. Na dosuđeni iznos glavnice u iznosu od 1.435,97 eura (10.819,30 kn) tuženica je obvezana na plaćanje zatezne kamate od 14. srpnja 2016. do isplate, a sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a.

21. Tužitelju nije dosuđena zatezna kamata na iznos redovne kamate i zatezne kamate. Naime, prema odredbi čl. 31. ZOO-a na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno. Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. U postupku koji je prethodio žalbenom je utvrđeno da glavna tražbina nije podmirena. U situaciji kad glavna novčana obveza nije izvršena i glavna tražbina još postoji, na dospjele i neplaćene kamate ne može se zahtjevati zatezna kamata (kamata na kamatu). Stoga je odbijen zahtjev za isplatu zatezne kamate na iznos od 657,53 eura ( 4.954,17 kn ) tekućim od 14. srpnja 2016. pa do isplate.

22. S obzirom na ishod ovog postupka, valjalo je preinačiti odluku o trošku na način da je odbijen zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka, a tužitelju je priznat trošak, a sve prema odredbi čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 5. ZPP-a. Tužitelj naime, nije uspio samo u neznatnom dijelu, a zbog kojeg nije nastao poseban trošak. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 - dalje Tarifa) i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištu od 26. rujna 2017., 11. prosinca 2020., 12. listopada 2022., 24. svibnja 2024., 7. rujna 2023., 20. prosinca 2023., 14. ožujka 2024. i 8. srpnja 2025. u iznosu od 200,00 eura za svako (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištu od 3. srpnja 2017., 29. rujna 2021. i 12. prosinca 2024. u iznosu od 100,00 eura za svako (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), zastupanja na ročištu od 11. travnja 2022. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. toč. 3. Tarife), sastav podneska od 4. listopada 2017. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8. toč. 3. Tarife), sastav podneska od 13. srpnja 2018., 16. ožujka 2023. u iznosu od 50,00 eura za svaki (Tbr. 9. toč. 5. Tarife) i sastav žalbe od 13. svibnja 2024. u iznosu od 250,00 eura (Tbr. 10. toč. 1. Tarife) što ukupno iznosi 2.600,00 eura na koji iznos je obračunat PDV od 25% što iznosi 650,00 eura (Tbr. 46. Tarife) i daje ukupan zbroj od 3.250,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak vještačenja u iznosu od 212,36 eura i trošak sudskih pristojbi u iznosu od 143,08 eura tako da ukupan trošak prvostupanjskog postupka iznosi 3.605,44 eura.

23. Tužitelju je priznat i trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 eura (Tbr. 10. toč. 1. Tarife) uvećano za PDV od 25% što iznosi 62,50 eura (Tbr. 46. Tarife9 i daje zbroj od 312,50 eura.

24. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi u točki I izreke u dijelu u kojem je odbijen zahtjev za isplatu zatezne kamate na iznos od 657,53 eura (4.954,17 kn) za razdoblje od 14. srpnja 2016. do isplate, a kako je odlučeno u točki I izreke ove presude pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. ZPP-a. Istovremeno je djelomičnim uvaženjem žalbe tužitelja presuda suda prvog stupnja preinačena u točki I izreke i točki II izreke, a kako je odlučeno u točki II izreke ove presude pozivom na odredbu iz čl. 373. toč. 3. ZPP-a.

U Rijeci 12. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić-Margan