Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1201/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Škugora, predsjednika vijeća, Vesne Gašparuš-Horvat, člana vijeća i suca izvjestitelja i Nikole Ramušćaka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku u Zaboku, Marije Jurić Zagorke 5b, protiv tužene AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Alenu Čičku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Župić i partneri u Zagrebu, Pere Budmanija 1, radi zaštite prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj P-295/2024-78 od 15. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene AR kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj P-295/2024- 78 od 15. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužene AR za naknadom troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 250,00 EUR (dvije stotine pedeset eura).

III. Odbija se zahtjev tužiteljice NR za naknadom troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 263,27 EUR (dvije stotine šezdeset tri eura dvadeset sedam centa).

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom utvrđeno je da površina označena na skici očevida geodetskog vještaka Marijana Goluba od 1. listopada 2022. točkama S1-B2- B3-B4-B5-B6-B7-B8-A6-A5-A4-A3-A2-A1-A18-A17-A16-S1 predstavlja sastavni dio nekretnine čk.br. 232 oranica od 1 jutra i 551 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se nalaže tuženici da s tog dijela čk.br. 232 k. o. [katastarska općina] ukloni brajdu označenu na skici očevida točkama C1-C2 i nadstrešnicu označenu na skici očevida točkama N1-N2-N3-N4 te da taj dio nekretnine čk.br. 232 k. o. [katastarska općina] preda tužiteljici u samostalni posjed, a zabranjuje joj se svako takvo ili tome slično uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice, kao predmnijevane vlasnice toga dijela čk.br. 232 k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana (točka I. izreke) te je naloženo tuženici da tužiteljici naknadi troškove postupka u iznosu od 6.422,61 EUR, sa zateznom kamatom od donošenja presude do isplate, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude tuženica je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Zahtijeva naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 250,00 EUR.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženice i zahtijeva naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka u iznosu od 263,27 EUR.

4. Žalba tuženice je neosnovana.

5. Donošenjem pobijane presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25 – dalje: ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda sadrži neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu proturječni stanju spisa i može se ispitati.

5.1. Izvedene dokaze sud je pravilno ocijenio i za svoje uvjerenje naveo potrebne razloge pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 8. ZPP, koju u žalbi također ističe tuženica.

5.2. Budući da pobijana odluka nije donesena primjenom pravila o teretu dokazivanja, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi s čl. 221.a ZPP, koju u žalbi ističe tuženica, tvrdnjom da je sud navedeno pravilo pogrešno primijenio.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice, kao pretpostavljene vlasnice i ne posjednice, radi utvrđenja da točno određeni, realni dio nekretnine, na skici od 1. listopada 2022. označen slovima S1-B2-B3-B4-B5-B6-B7-B8-A6-A5-A4-A3-A2-A1-A18-A17-A16-S1, predstavlja sastavni dio čk.br. 232 oranica od 1 jutra i 551 čhv k. o. [katastarska općina], nalaganje tuženici da s tog dijela ukloni brajdu i nadstrešnicu i preda ga tužiteljici u samostalni posjed te zabrana takvog ili sličnog uznemiravanja prava vlasništva ubuduće.

7. Prvostupanjski je sud utvrdio:

- da se posjed tužiteljice prema katastarskom planu i njezinom pokazivanju nalazi:

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 3442 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 980 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 28 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] od 13 m2 i

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 8 m2, a na skici očevida br. 1 (list 216 spisa) označen je slovima A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7-A8-A9-A10-A11-A12-A13-A14-A15-A16- A17-A1,

- da se posjed tuženice, prema njezinom pokazivanju, nalazi:

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 311 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 278 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 240 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 6 m2 i

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 2 m2 i obilježen je slovima B1-B2-B3-B4-B5- B6-B7-B8-B9-B10-B11-A1-A18-A17-A16-B1,

- da je među strankama sporna površina, na skici očevida br. 2 (list 217 spisa) označena slovima S1-B2-B3-B4-B5-B6-B7-B8-B9-S2-A6-A5-A4-A3-A2-A1-A18-A17- A16-S1 od 227 m2, a prema katastarskom planu da se nalazi:

- na kč. br. [katastarska čestica] u površni od 217 m2,

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 2 m2 i

- na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 8 m2,

- da se na spornoj površini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi nadstrešnica površine 15 m2 koja je na skici očevida br. 2 označena slovima N1-N2-N3-N4 i brajda (vinova loza) dužine 4,51 metar, označena slovima C1-C2,

- da se betonirani ulaz dijelom nalazi na kč. br. [katastarska čestica] (nekretnina tuženice), a dijelom na spornoj površini, s time da je sporna površina veličine 227 m2, od čega se 217 m2 nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a 2 m2 na kč. br. [katastarska čestica],

- da je ostavinsku imovinu iza pok. PR, prema rješenju o nasljeđivanju od 23. prosinca 2002. (list 16-17 spisa), činio i dio kč. br. [katastarska čestica] te dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao izvanknjižno vlasništvo te da je svu njezinu imovinu naslijedila kći NR, ovdje tužiteljica,

- da je pok. HR, prema rješenju o nasljeđivanju od 28. lipnja 1984. (list 18- 19 spisa) bio vlasnik i posjednik 1/6 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da ga je naslijedila supruga, sada pok. majka tužiteljice,

- da je tužiteljica u posjedovnom listu broj 148 k. o. [katastarska općina] upisana kao posjednica dijela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 3039 m2 i dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 442 m2 ili ukupno 3.481 m2,

- da dijelove tih nekretnina, na temelju provedene izvansudske diobe između pravnih prednika sadašnjih posjednika, uživaju i ŽR i BR, ali da između njih i tužiteljice nema spora o tome kojemu od njih pripada točno određeni dio nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 218-221 spisa),

- da ŽR i BR te tužiteljica nisu upisani kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica], već su (izvanknjižni) vlasnici točno određenih dijelova te nekretnine nastalih izvansudskom diobom između njihovih prednika,

- da se sporni objekti (brajda i nadstrešnica) nalaze na nekretnini tužiteljice, tj. na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženica upisana kao vlasnica kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] od 100 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane i u posjedovni list 1384 k. o. [katastarska općina] u površini od 360 m2,

- da je tuženica predmetnu nekretninu stekla od ĆR te da se površina te čestice od 360 m2 nije mijenjala od 1963. godine,

- da je tuženica u proljeće 2020. uz pristupni javni put na nekretnini tužiteljice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posadila brajdu, a u svibnju 2020. izgradila nadstrešnicu,

- da je tuženica kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekla na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. travnja 2009., sklopljenog s prodavateljicama

VR i ĐR,

- da je tužiteljica u posjedu dijela ''velike'' kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], samostalno i putem svojih prednika, preko 40 godina.

7.1. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. travnja 2009. (list 37 spisa) proizlazi da je tuženica kupila:

- kč. br. [katastarska čestica] površine 100 čhv te

- 1/2 dijela kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 100 čhv, te da je u čl. 1. ugovora navedeno da ovdje tuženica nekretninu kupuje u dijelu kako istu prodavatelji posjeduju u naravi.

8. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev, uz obrazloženje da je tužiteljica dosjelošću stekla vlasništvo predmetnog realnog dijela nekretnine odnosno da je dokazala da je predmnjevana vlasnica spornog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tuženica neopravdano zaposjela taj dio nekretnine u njezinom vlasništvu, u površini od 217 m2, u granicama označenim na skici očevida vještaka Marijana Goluba, na kojem je izgradila nadstrešnicu i stavila nasad brajde (vinove loze).

8.1. Pobijanu odluku prvostupanjski je sud donio pozivom na odredbu čl. 162. st. 1. i čl. 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15-pročišćeni tekst, 94/17-ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZVDSP).

9. Odluka suda prvoga stupnja je pravilna te je prihvaća i ovaj sud drugoga stupnja. Žalbenim navodima nisu dovedena u sumnju činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava sadržana u pobijanoj odluci.

10. Tuženica u žalbi ističe da je Sud kao relevantan uzeo nalaz i mišljenje vještaka Marijana Goluba, iako je njegov nalaz u odnosu na identificiranje sporne površine sačinjen površno i bez iskazivanja stvarnih površina prema homogeniziranom katastarskom planu i planu prije homogenizacije, da je nejasno kako je došlo do tolikih odstupanja u izmjeri u odnosu na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marka Mlinarića koji je naveo da je pri utvrđenju međašnih linija koristio podatke katastarskog plana prije i nakon homogenizacije jer je na području predmetnih čestica došlo do značajnije promjene te je priložio prikaz katastarskog plana prije i nakon homogenizacije, koje podatke vještak Marijan Golub nije koristio već je isključivo izvršio preklapanje koordinata s katastarskim planom, a nije se referirao niti na rješenje DGU, Područni ured za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Donja Stubica od 27. studenoga 2017. iz kojega proizlazi da je provedenim ispitnim postupkom utvrđeno da su podaci zemljišne knjige i katastarskog operata za predmetne čestice neusklađeni te da se tim elaboratom ispravljaju podaci gore navedenih parcela prema podacima upisanim u zemljišnoj knjizi i ucrtanoj u digitalni katastarski plan, dakle da je već 2017. godine utvrđivano stanje na terenu i u digitalnom katastarskom planu i stanje je bilo onakvo kakvim ga tuženica prikazuje, a ne onako kako to tvrdi tužiteljica, a vještak djelomično potvrđuje.

10.1. U odnosu na navedeno treba reći da tuženica neosnovano prigovara nalazu vještaka Marijana Goluba te da je prvostupanjski sud rezultate vještačenja pravilno prosudio po općim pravilima o ocjeni dokaza (čl. 8. ZPP). Kako nije utvrdio da bi u nalazu i mišljenju vještaka bilo proturječnosti ili nedostataka, niti se pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja (čl. 261. ZPP), a vještak se dovoljno jasno očitovao na iznesene primjedbe, prigovore i pitanja tuženice, pravilno je sud, ne povređujući time ni jednu procesnopravnu odredbu, prihvatio mišljenje navedenog vještaka i pritom u razlozima presude naveo potrebne razloge zbog kojih je prihvatio njegovo mišljenje, a otklonio nalaz i mišljenje drugog vještaka. Stoga je pravilno postupio kada je prihvatio tako postignute rezultate postupka u odnosu na sporne i odlučne činjenice te kada je odbio izvesti dokaz novim (trećim) vještačenjem.

10.2. Osim toga, na temelju iskaza svjedoka i njihove pravilne ocjene sud je utvrdio da je sporna površina, prikazana u nalazu i mišljenju navedenog vještaka, u dugotrajnom i nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih prednika te da je tuženica na toj površini posadila brajdu i izgradila nadstrešnicu, a upravo su te činjenice, koje je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio, odlučne za ishod spornog odnosa među strankama.

10.3. U odnosu na žalbene navode kojima tuženica ističe da tužiteljica nije dokazala da je samovlasnik spornog dijela predmetne čestice, treba reći da je navedenu činjenicu, koja se tiče pretpostavljenog vlasništva tužiteljice, sud utvrdio na temelju rješenja o nasljeđivanju dostavljenih u spis i posjedovnih listova, kao i na temelju iskaza ŽR i BR, posjednika preostalih realnih dijelova predmetne nekretnine, iz kojih također proizlazi da je posjed između njih u naravi podijeljen i da svako posjeduje realni, fizički odvojeni dio predmetne nekretnine te da posjedovno stanje među njima nije sporno, kako to tvrdi i tužiteljica.

10.4. Da je predmet spora u dugotrajnom posjedu tužiteljice i njezinih prednika sud je pravilno utvrdio na temelju iskaza svjedoka ČR, koji je naveo da su kroz 70 godina spornu nekretninu tužiteljice uživali djed i baka te njezini roditelji.

10.5. Iako je svjedok IR u srodstvu s tužiteljicom, njegov iskaz u bitnome je u skladu s iskazima ostalih, nesrodnih i nezainteresiranih svjedoka ČR, JR, ER, FR, ŽR i BR, koje je sud ocijenio vjerodostojnima pa se na činjenici njegovog srodstva s tužiteljicom (tužiteljica mu je sestrična) ne bi ni mogao temeljiti zaključak o nevjerodostojnosti njegova iskaza. U odnosu na žalbene navode koji se tiču iskaza svjedoka IR i JR u vezi s oblikom, kolnim ulazom i načinom dolaska na predmetnu nekretninu, treba reći da je riječ o nebitnim detaljima koji ne dovode u sumnju iskaze navedenih svjedoka u ostalom dijelu, kao ni iskaze ostalih svjedoka i izvedene dokaze, na temelju kojih su utvrđene odlučne činjenice.

10.6. Ostalim žalbenim navodima tuženica iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza, koju suprotstavlja ocjeni suda prvoga stupnja i iznosi vlastita pravna shvaćanja, koja nemaju uporišta u stanju spisa, kao ni u mjerodavnim zakonskim odredbama, koje je sud prvoga stupnja pravilno primijenio. Stoga nisu od odlučnog značenja te ih ovaj sud drugoga stupnja nije posebno cijenio (čl. 375. st. 1. ZPP).

11. Odluka o trošku nije ispitana jer tuženica istu ne pobija određenim žalbenim navodima, a sud drugoga stupnja na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

12. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP, trebalo je odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu (točka I. izreke ove drugostupanjske presude).

13. Tuženica nije uspjela sa žalbom pa joj ne pripada pravo na naknadu troškova postupka u povodu pravnog lijeka (čl. 166. st. 1., u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP). Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.

14. Tužiteljici nije dosuđen trošak postupka u povodu pravnog lijeka jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (čl. 166. st. 1., u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP) pa je odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.

U Velikoj Gorici 12. veljače 2026.

Predsjednik vijeća

Goran Škugor