REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-475/2026-2

(Psp-144/2025)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Aleksandri Raach odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika-protivnika osiguranja Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi osiguranja nenovčane tražbine, bez održavanja ročišta, u Zagrebu, dana 12. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere od 3. veljače 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj (predlagatelj osiguranja) je ovom sudu 30. listopada 2025. podnio tužbu radi radi smetanja posjeda navodeći da je tuženik 25. travnja nezakonitom odlukom gradske skupštine oduzeo posjed nad dijelom zemljišta u ulici Sigetje, istočno od ulice Sigetje 1, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao zkč. br. [katastarska čestica], površine 2,267 m2.

Tuženik se bez pravne osnove i pravnog slijeda upisao kao vlasnik zemljišta, proglasio ga javim dobrom, izvršio novu parcelaciju, čime je bespravno oduzeo posjed tužitelju, a tužiteljev je otac 10. ožujka 1982. kupoprodajnim ugovorom stekao vlasništvo nad česticom br. 299/30, oranica 137 hvati, Ulica Turopoljskog odreda, kč. br. [katastarska čestica],, k. o. [katastarska općina].

Tuženik je mirno i faktički uživo posjed nad zemljištem, uključujući postavljanje brodskog kontejnera od 2018. godine do dana smetanja posjeda, 7. listopada 2025, kada je saznao da se na zemljištu pojavila ploča sa natpisom namjere izgradnje „skate“ staze od Grada Zagreba.

Stoga tužitelj predlaže utvrditi da je tuženik smetao posljednji, mirni posjed tužitelja, da se naloži tuženiku da u roku od 24 sata od primitka rješenja omogući nesmetano korištenje zemljišta i ukloni sve nepripadne stvari, kao i zabranu takvog ili sličnog smetanja, te da se odredi privremena mjera na način da tuženik odmah preda posjed tužitelju.

U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da iz tužbe nije jasno kako je tužitelj izvršavao posjed nekretnine te na koji je način tuženik smetao posjed nekretnine, ničim ne dokazuje da se smetanje dogodilo upravo na nekretnini o kojoj se govori u tužbi, sve i da tužitelj dokaže samostalan posjed te čin smetanja posjeda, tužitelj nema pravo na zaštitu. Odredba članka 20. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

Kako i sam tužitelj navodi (a što je razvidno i iz dostavljenog izvatka iz zemljišne knjige) tuženik se upisao kao vlasnik u postupku obnove zemljišne knjige na predmetnoj nekretnini jer je riječ o javnom dobru u općoj uporabi temeljem Odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi, koju je odluku donio temeljem zakona- Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 68/18, 110/1832/20) i to članka 62. Ako je tužitelj smatra da je ova Odluka nezakonita imao je druge mogućnosti i druga pravna sredstva, kao i u samom zemljišnoknjižnom postupku.

Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev jer tužitelj nije dokazao svoj samostalan posjed, nije opisao niti dokazao čin smetanja te pored toga ne uživa posjedovnu zaštitu zbog odredbe članka 20. stavka 4. ZV-a.

2. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja navodi da predlaže odrediti privremenu mjeru na način da se zabrani protivniku osiguranja svako daljnje smetanje u mirnom i faktičnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označen kao kč. br. [katastarska čestica] (oranica, površine 2267 m2), a koji dio u naravi odgovara staroj oznaci zkč. br. [katastarska čestica] (površine 137 hvati) na adresi [adresa], što uključuje i zabranu uklanjanja ili oštećenja kontejnera predlagatelja osiguranja koji se nalazi na toj lokaciji i naloži protivniku osiguranja u roku od 24 sata da omogući predlagatelju nesmetan pristup navedenom dijelu zemljišta i kontejneru na način da ukloni sve postavljene prepreke (ograde, lance ili druga sredstva zatvaranja) te da se sa istoga povuku sve osobe i stvari postavljene po nalogu Grada Zagreba.

Predlaže trajanje privremene mjere do pravomoćnog okončanja ovog postupka te postupka naknadno pronađene imovine poslovni broj O-8319/25, a kao dokaz o neposrednom smetanju posjeda dostavlja Obavijest tuženika-protivnika osiguranja kojim od tužitelja-predlagatelja osiguranja zahtjeva da u roku od 3 dana ukloni kontejner postavljen na spornu česticu i Rješenje tuženika-protivnika osiguranja od 30. siječnja 2026. kojim se nalaže ovdje predlagatelju osiguranja u roku od 8 dana ukloniti građevinski kontejner sa kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u protivnom će isti biti uklonjen o trošku tužitelja-predlagatelja osiguranja.

2. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

3. Radi ocjene osnovanosti prijedloga za određivanjem privremene mjere sud je pročitao i razgledao isprave koje su stranke priložile te je odlučio da prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan.

4. Prijedlog za određivanjem privremene mjere podnesen je vezano za tužbu zbog smetanja posjeda koju je tužitelj podnio ovom sudu.

5. Odredbom čl. 442. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje; ZPP-a) propisano je da u tijeku postupka zbog smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete. U skladu s čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016.,73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ- a) privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka) i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivne pretpostavke). Prema čl. 346. st. 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a). Sukladno čl. 347. st. 1. t. 7. OZ-a radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari, s time da prema st. 2. istog čl., ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. U smislu odredbe čl. 341. st. 2. OZ- a, u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora individualizirati svoju tražbinu i po predmetu i po osnovi te navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje privremene mjere i predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju.

6. Svoje tvrdnje tužitelj, međutim, nije ničim potkrijepio, niti su iznesene činjenice po tužitelju dovoljan element da se nedvojbeno i pouzdano može zaključiti postojanje hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete (a isto tužitelj uopće niti ne tvrdi).

7. Također, privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremene mjere sredstva u osnovi akcesornog, supsidijarnog, konzervacijskog karaktera u odnosu na meritorno suđenje. Privremenom mjerom se ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine, tj. njegovo prijevremeno ostvarenje. One su sredstva vremenski ograničenog trajanja, njihovo trajanje je uvjetovano pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnoga postupka.

8. Stoga, prema ocjeni ovog suda predlagatelj nije dokazao ostvarenje kumulativnih pretpostavki za određivanje privremene mjere pri čemu valja navesti da se privremenom mjerom ne smije iscrpiti sadržaj tražbine predlagatelja osiguranja odnosno dovesti do njezinog prijevremenog ostvarenja. U konkretnom slučaju predložena privremena mjera je u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu postavljena tako da bi njezinim određivanjem došlo do ostvarenja pretendiranog prava jer se dio tužbenog zahtjeva odnosi se na obvezu vraćanja posjeda čestice u odnosu na koju tužitelj u postupku smetanja posjeda navodi da je tuženik počinio smetanje njezinog posjeda te zabranu svakog daljnjeg smetanja posjeda tužitelja.

9. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu da se u povodu prijedloga za određivanje privremene mjere ispituje ispunjenje zakonskih procesnih pretpostavka propisanih čl. 346. st. 1. OZ-a, a koje moraju biti kumulativno ispunjene, a ocjena je suda da iste nisu ostvarene u ovom predmetu (postojanje tražbine predlagatelja osiguranja i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati odnosno otklanjanja protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete), valjalo je odbiti prijedlog i odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 12. veljače 2026.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka na nadležni drugostupanjski sud.

DNA:

1. Tužitelju-predlagatelju osiguranja po punomoćniku

2. Tuženiku-protivniku osiguranja