Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska 26D

    Poslovni broj: Gž-361/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Sanje Bađun predsjednice vijeća te mr. sc. Bojane Skenderović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Milka Samboleka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa Tihomir Volić, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta iz Virovitice, protiv tuženice Zagrebačke banke d.d., OIB: 92963223473 iz Zagreba, Trg bana Jelačića 10, kojeg zastupa ŠA, punomoćnica iz Odvjetničkog društva Porobija & Porobija iz Zagreba, radi isplate, odlučujući povodom žalbi tužitelja i tuženice izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Kutini od 15. listopada 2020., poslovni broj: P-460/2019-21, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Prihvaća se žalba tuženice te se presuda Općinskog suda u Kutini od 15. listopada 2020., poslovni broj: P-460/2019-21:

    - preinačuje pod točkom 1. izreke presude u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 20.483,92 kn i zateznu kamatu na pojedinačno navedene novčane iznose od 30. rujna 2015. do isplate i odbija zahtjev tužitelja u tom dijelu

    - preinačuje pod točkom 2. izreke presude u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 25.137,56 kn i zateznu kamatu na pojedinačno navedene novčane iznose od 30. rujna 2015. do isplate i odbija zahtjev tužitelja u tom dijelu

    r i j e š i o  j e

    I. Prihvaćaju se žalbe stranaka te se presuda Općinskog suda u Kutini od 15. listopada 2020., poslovni broj: P-460/2019-21:

    - ukida pod točkom 1. izreke presude u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju zateznu kamatu počevši od 1. studenoga 2007. do 1. siječnja 2014. na pojedinačno određene novčane iznose pa do 29. rujna 2015.,

    - ukida pod točkom 2. izreke presude u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju zateznu kamatu počevši od 1. rujna 2006. do 1. rujna 2015. na pojedinačno određene novčane iznose pa do 29. rujna 2015.

    - ukida pod točkom 3. izreke presude

    i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom pod točkama 1. i 2. izreke naloženo je tuženici isplatiti tužitelju iznose od 20.483,92 kn i 25.137,56 kn sa zateznom kamatom na u tim točkama pojedinačno određene novčane iznose, dok je pod točkom 3. izreke tuženici naloženo naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka od 7.710,00 kn sa zateznom kamatom od 15. listopada 2020. do isplate.

    2. Navedenu presudu u dijelu odluke o troškovima postupka pobija tužitelj bez navođenja zakonom određenih žalbenih razloga uz prijedlog ovome sudu da presudu u tom dijelu ukine odnosno podredno da je u tom dijelu preinači u smislu žalbenih navoda.

    3. Presudu u cijelosti, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija i tuženica iz svih zakonskih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti presudu sukladno žalbenim navodima, odnosno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    5. Žalba tuženice je osnovana, a slijedom osnovanosti žalbe tuženice je uvažena i žalba tužitelja.

    6. Polazeći od predmeta spora koji je određen zahtjevom tužitelja za isplatu iznosa od 20.483,92 kn i 25.137,56 kn s osnova nepoštenih ugovornih odredaba o načinu promjene kamatne stope i ispunjenju kreditne obveze uz valutnu klauzulu u CHF ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja prvostupanjski sud je utemeljio na činjenicama da je temeljem Ugovora o kreditu broj 41/06 kreditna partija 7103181369 koji je sklopljen između stranaka 20. lipnja 2006. (u daljnjem tekstu: Ugovor o kreditu) tuženica kao kreditor stavila na raspolaganje tužitelju kao korisniku kredita iznos od 41.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti s ispunjenjem kreditne obveze uz primjenu valutne klauzule u CHF (čl. 7. Ugovora o kreditu) i s promjenjivom kamatom sukladno važećim odlukama tuženice koja na dan sklapanja ugovora iznosi 4,50% godišnje (čl. 2. Ugovora o kreditu). Sud utvrđuje da je 13. siječnja 2016. između stranaka sklopljen i Dodatak Ugovoru o kreditu temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" br. 102/15., u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15). Sud nadalje utvrđuje da je ugovaranje načina promjene kamatne stope jednostranom odlukom tuženice i ispunjenje obveze primjenom valutne klauzule u CHF utvrđeno ništetnim presudom Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. koja je postala pravomoćna donošenjem presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013-4 od 13. lipnja 2014. i Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. za koje je sud vezan u restitucijskoj parnici primjenom čl. 502.c ZPP-a, a da u konkretnom slučaju sporne odredbe Ugovora o kreditu nisu bile predmetom pojedinačnih pregovora nego su unaprijed pripremljene u tipskom obrascu ugovora te su tužitelju ostale nerazumljive. U odnosu na prigovor zastare za potraživanje plaćenih iznosa s osnova promjene kamate i tečaja CHF sud ga ocjenjuje neosnovanim obzirom da u konkretnom slučaju prema mišljenju suda zastarni rok za restitucijski zahtjev teče od pravomoćnosti presuda kojima je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovornih odredaba. Temeljem nalaza financijske vještakinje Jasmine Fijačko utvrđeno je da pozitivna razlika anuiteta nastala uslijed povećanja kamatne stope u odnosu na početno ugovorenu iznosi 20.483,92 kn i uslijed promjene tečaja CHF u odnosu na tečaj u vrijeme isplate kredita iznosi 25.137,56 kn te je sud isti prihvatio kao stručan i izrađen sukladno nalogu suda. Konačno, sud iznosi stav da činjenica da je u konkretnom slučaju sklopljen Dodatak Ugovoru o kreditu nije od utjecaja na pravo tužitelja da traži utvrđenje ništetnosti ugovorne obveze i isplatu razlike budući da su predmetni Dodatak ugovora i konverzija kredita iz CHF u EUR izvršeni na temelju ZID ZPK/15 s time da se niti odredbama ZID ZPK/15, a niti odredbama Dodatka izrijekom ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima se u ugovorima o kreditima s valutom u CHF ugovarala promjenljiva kamatna stopa niti se ne spominje ni na koji način bi se trebalo riješiti eventualna ništetnost tih odredbi koje se tiču promjenljive kamatne stope. Konverzija se odnosi isključivo na ugovorne obveze proizašle iz osnovnog Ugovora o kreditu, a prema ocjeni suda niti jedna odredba ZID ZPK/15 ne širi primjenu konverzije na druge izvanugovorne odnose među strankama te se ne rješava pitanje preplaćenih kamata u kreditima u valuti CHF kroz utuženi period.

    7. Slijedom iznijetog prvostupanjski sud zaključuje, kao o prethodnom pitanju za ocjenu osnovanosti zahtjeva za isplatu, da su odredbe o načinu promjene kamatne stope i ispunjenju kreditne obveze uz valutnu klauzulu u CHF (čl. 2. i 7. Ugovora o kreditu) ništetne ugovorne odredbe jer su protivne prisilnim propisima i moralu društva pa tužitelj ima pravo na restitucijski zahtjev primjenom čl. 323. st. 1. i čl. 1111. st. 1. ZOO te je naložio tuženici isplatiti tužitelju iznose od 20.483,92 kn i 25.137,56 kn sa zateznom kamatom. Isto tako sud pod točkom 3. izreke rješenja nalaže tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 7.710,00 sa zateznom kamatom od 15. listopada 2020.

    8. U žalbi tuženica navodi da je u pobijanoj presudi pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i s time u vezi, pogrešna primjena materijalnog prava - ZID ZPK/15 budući je tužitelj stavljen u položaj kao da je otpočetka, cijelo vrijeme koristio kredit denominiran u EUR, čime je isključivo po svojem slobodnom izboru, izjednačen s položajem potrošača koji su se zadužili kreditom u EUR, a sve prema propisanim procedurama i svim uvjetima koje je zakonodavac normirao u ZID ZPK/15. Tuženica smatra i da rješenje VSRH poslovni broj Gos 1/2019 jasno isključuje pravo korisnika kredita koji su izvršiti konverziju na bilo kakva daljnja potraživanja preplate, osim u eventualnim okolnostima računski netočno provedene konverzije ili u okolnostima eventualne nevaljanosti ugovora. Tuženica nadalje ukazuje da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, kao i bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 190. ZPP-a te obrazlaže da je tužitelj u tužbi postavio neodređeni tužbeni zahtjev, pozivom na institut stupnjevite tužbe, da bi potom, tijekom postupka, izvršio dvije preinake tužbenog zahtjeva – podneskom od 10. listopada 2019. (prva preinaka) te podneskom od 24. svibnja 2020. (druga preinaka), iako za to nije imao opravdane razloge. Tuženica ističe i da je sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje zbog nedostatka materijalno-pravne aktivne legitimacije tužitelja. Konačno, tuženica osporava svojstvo potrošača tužitelju, tijek zatezne kamate te tumačenje tijeka zastare prvostupanjskog suda.

    9. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda tuženice i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje tuženica. Prvostupanjska presuda sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva i nema nedostataka radi kojih ovaj sud ne bi bio u mogućnosti ocijeniti njezinu zakonitost.

    10. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju također ukazuje tuženica (čl. 354. st. 1. u vezi čl. 190. ZPP-a) tvrdeći da je prvostupanjski sud pogrešno postupio dopustivši tužitelju preinaku tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka. Naime, tužitelj je tužbu preinačio nakon financijsko knjigovodstvenog vještačenja po vještakinji Jasmini Fijačko. I prema ocjeni ovoga suda ovakvo preinačenje je dopušteno jer to preinačenje tužitelj bez svoje krivnje nije mogao učiniti do zaključenja prethodnog postupka (budući je tek na temelju rezultata vještačenja mogao postaviti konačni zahtjev) u smislu čl. 190. st. 2. ZPP-a. Pored toga, ovdje valja ukazati i da u slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove tzv. prava preinaka moguća i dopuštena zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

    11. Ujedno je stav ovoga suda da nije počinjena niti ijedna druga bitna povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. ZPP-a.

    12. Međutim, osnovani su žalbeni navodi kojima tuženica ukazuje da je o tužbenom zahtjevu tužitelja odlučeno pogrešnom primjenom materijalnog prava.

    13. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da tuženica nije informirala tužitelja o općem riziku koji je vezan uz valutnu klauzulu u CHF niti o parametrima na temelju kojih ovisi promjena kamatne stope, da su odredbe čl. 2. i 7. Ugovora o kreditu formirane jednostrano od tuženice bile nerazumljive te su protivno načelu savjesnosti i poštenja uzrokovale neravnotežu u pravima i obvezama na štetu tužitelja, pa je posljedično navedenom postupanje tuženice protivno čl. 81. st. 1. i st. 2. ZZP/03 i da su navedene ugovorne odredbe ništetne primjenom čl. 87. st. 1. ZZP/03. Stoga je sud pravilno utvrdio ništetnost navedenih ugovornih odredaba odlučujući kao o prethodnom pitanju o kojem ovisi ocjena osnovanosti zahtjeva za isplatu.

    14. Kako tuženica na okolnost potpune obaviještenosti tužitelja o naravi, rizicima i posljedicama spornih ugovornih odredaba u predugovornoj fazi nije predložila saslušanje svjedoka, a da su informativni letci i brošure bili predmetom analize u kolektivnom sporu i nisu dokazna sredstva da je tužitelj u potpunosti obaviješten (informiran) prilikom sklapanja Ugovora o kreditu u konkretnom slučaju, to je prvostupanjski sud utvrđenje ništetnosti spornih odredaba (kao o prethodnom pitanju) pravilno utemeljio na presudama iz postupka kolektivne zaštite prava i interesa Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. i PŽ-Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. - s obzirom da tuženica prema navedenom nije dokazala da iste nemaju direktan učinak (i) na konkretni Ugovor o kreditu.

    15. Uzimajući u obzir da ništetnost djeluje unatrag (retroaktivno) u smislu čl. 87. st. 1. ZZP/03, kao i da ugovorna odredba koja je ništetna ne proizvodi pravni učinak jer za ništetnu odredbu vrijedi pravilo kao da nikada nije postojala, za ocjenu osnovanosti zahtjeva u konkretnom slučaju potrebno je odgovoriti na pitanje - da li ništetne ugovorne odredbe iz čl. 2. i 7. Ugovora o kreditu nakon što je sklopljen Dodatak Ugovora o kreditu proizvode pravni učinak na tužitelja kao potrošača.

    16. U oglednom postupku koji se vodio u predmetu Gos-1/2019, odgovarajući na pitanje važno za jedinstvenu primjenu prava VSRH je dao sljedeći odgovor: „Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 102/15) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.“ Isto tako, Ustavni sud Republike Hrvatske rješenjem broj U-I- 3685/2015 i dr. od 4. travnja 2017. nije prihvatio prijedlog više predlagatelja za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom ZID ZPK/2015, ocijenivši taj Zakon usklađenim s Ustavom RH.

    17. Nakon što je sklopljen Dodatak Ugovora o kreditu tužitelja ne obvezuje ugovorna odredba o načinu promjene kamatne stope jednostranom odlukom tuženice iz čl. 2. Ugovora o kreditu niti odredba o ispunjenju kreditne obveze uz valutnu klauzulu u CHF iz čl. 7. Ugovora o kreditu s obzirom da su obje ugovorne odredbe izmijenjene na način da je za cjelokupno ugovorno razdoblje ugovorena promjenjiva kamata prema stopi za kredite s valutnom klauzulom u EUR i ispunjenje kreditne obveze s valutnom klauzulom u EUR, pa je time ostvaren prvi od neobvezujućih učinaka ništetnih ugovornih odredaba u smislu čl. 87. st. 1. ZZP/03.

    18. Posljedica neobvezujuće prirode ništetne ugovorne odredbe i učinka djelovanja unatrag takve odredbe je i pravo na povrat plaćenog na temelju nepoštene ugovorne odredbe. Sklapanjem Dodatka Ugovora o kreditu stranke su izvršile konverziju kredita u skladu s prisilnom odredbom članka 19.c ZID ZPK/15, na način da su svi iznosi koji su plaćeni na ime otplate Ugovora o kreditu iskorišteni za ispunjenje ugovornih obveza koje su ugovorene Dodatkom i da su u obračun konverzije uzeti svi iznosi koji su plaćeni na ime ništetnih ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli u CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi.

    19. U pravnoj situaciji kada su novčani iznosi koje je tužitelj platio tuženici na ime nepoštenih ugovornih odredaba koje su sadržane u Ugovoru o kreditu, iskorištene za ispunjenje obveze koja se sada temelji na valjanom Dodatku Ugovora o kreditu, to je po ocjeni ovoga suda sklapanjem Dodatka postignut restitucijski učinak za tužitelja u vezi nepoštenih ugovornih odredaba iz Ugovora o kreditu, unatoč tome što ZID ZPK/15 ne propisuje da se isti vraćaju potrošaču ili da za potrošača imaju restitucijski učinak. Primjenom odredaba o konverziji iz ZID ZPK/15 prilikom izračuna obveze potrošača, banke su bile dužne uzeti u obzir sve uplaćene anuitete i utvrditi visinu obveze prema ugovoru o kreditu s valutnom klauzulom u EUR na isti iznos kredita isplaćenog u kunama i prema kamatnoj stopi koja je jednaka kamatnoj stopi po iznosu, vrsti i razdoblju promjene koju je banka primjenjivala na kredite iste vrste i trajanja denominirane u EUR i denominirane u kunama s valutnom klauzulom u EUR na dan sklapanja ugovora o kreditu denominiranog u CHF i denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF. Konverzija nije predviđala povrat učinjenih plaćanja potrošaču kroz faktično vraćanje plaćenog s osnova nepoštenih ugovornih odredaba kao oblik restitucije, već se povrat ostvario kroz korištenje uplata za otplatu dospjelih obroka kredita u EUR koji je stupio na mjesto kredita u CHF, a što znači da su sve uplate, pa i s osnova nepoštenih odredaba ugovora o kreditu u CHF iskorištene u interesu potrošača, tj. radi otplate sada kredita u EUR, dok se eventualna preplata koja je prelazila vrijednost svih obveza s osnova kredita u EUR vraćala potrošaču.

    20. Zaključno, prihvaćanjem konverzije i sklapanjem Dodatka Ugovora o kreditu u skladu s odredbama ZID ZPK/15 tužitelj je restituiran s osnova nepoštenih ugovornih odredaba iz Ugovora o kreditu i to na način da ga iste ne obvezuju jer su zamijenjene valjanim odredbama o ispunjenju obveze uz valutnu klauzulu u EUR i kamatu na EUR kredite, kao i time što je sve plaćeno iskorišteno u njegovu korist na način da je uzeto u ispunjenje obveze ugovorene valjanim Dodatkom Ugovora o kreditu, pa stoga utuženi iznos radi promjene kamatne stope od 20.483,92 kn i radi tečajne razlike od 25.137,56 kn nije u imovini tuženice bez pravne osnove, nego je u imovini tuženice temeljem ispunjenja obveze tužitelja koja proizlazi iz valjane pravne osnove.

    21. Odredbe ZID ZPK/15 izrijekom ne reguliraju materijalnopravni učinak ništetnosti ugovorne odredbe propisan čl. 1111. st. 1. ZOO u vezi s čl. 1115. ZOO, kojim je određen opseg vraćanja stečenog bez osnove na način da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva, pa valja zaključiti da Dodatak Ugovora o kreditu nema restitucijski učinak za tužitelja u odnosu na zatezne kamate na pojedine iznose koje je platio na ime nepoštenih ugovornih odredbi o otplati kredita. S obzirom da specijalnim propisom nije uređeno područje prava na zatezne kamate po osnovi odredbe čl. 1111. ZOO, tada se primjenjuje opći propis, odnosno čl. 1115. ZOO temeljem kojeg tužitelju pripada pravo na isplatu zatezne kamate od dana plaćanja pojedinačnih novčanih iznosa na temelju nepoštenih ugovornih odredaba pa do kada su ti iznosi iskorišteni za ispunjenje njegove obveze ugovorene Dodatkom Ugovora o kreditu. VSRH je u odluci od 21. prosinca 2022. broj Rev 586/2019 na pitanje postavljeno u reviziji u pogledu materijalnopravnih učinaka izvršene konverzije u skladu sa ZID ZPK/15 odgovorio da je obveza kreditora (tuženice) na povrat više plaćenih iznosa (utužene glavnice) po ništetnoj ugovornoj odredbi o načinu promjene ugovorne kamatne stope iz izvornog ugovora o kreditu prestala sklapanjem sporazuma o konverziji kredita iz čl. 19.c stavka 1. točka 6. ZID ZPK/15, odnosno zaključivanjem dodatka ugovora o kreditu, međutim, da je ostala i nadalje obveza plaćanja nepodmirenih pripadajućih zateznih kamata na te pojedinačne iznose obračunate od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana prestanka obveze (izvršenom konverzijom), a koja obveza proizlazi iz odredbe čl. 1115. ZOO, ukazujući da je na 7. sjednici Građanskog odjela VSRH održanoj 13. i 20. prosinca 2022. zauzeto pravno shvaćanje o pravnim učincima sporazuma o konverziji Ugovora o kreditu u CHF u EUR i pravima potrošača, koje prihvaća i ovaj sud i koje glasi:

    "Potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita iz članka 19.c stavka 1. točke 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, broj 102/15 - dalje: ZID ZPK), nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo u skladu s općim propisom iz članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 - dalje: ZOO), na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita u skladu s člankom 19.c ZID ZPK obračunatih u skladu s člankom 1115. ZOO od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.“

    22. Stoga prema ocjeni ovoga suda tužitelj ima pravo na isplatu zatezne kamate na pojedinačne novčane iznose od dana kada su plaćeni pa do 29. rujna 2015. Međutim, kako u nalazu vještakinje nije utvrđeno kada je tužitelj plaćao pojedinačne novčane iznose na ime ispunjenja kreditne obveze, nego su u nalazu prikazani samo datumi dospijeća mjesečnih obveza - 1. u mjesecu kako je ugovoreno čl. 7. Ugovora o kreditu, to radi nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u tom smislu ovaj sud nije u mogućnosti preinačiti prvostupanjsku presudu.

    23. U odnosu na žalbene navode kojima tuženica ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije na strani tužitelja, ovdje se ukazuje da taj žalbeni navod nije osnovan. Naime, stav je ovoga suda kako nije od utjecaja da li je uplate vršio tužitelj osobno ili neka treća osoba, jer su uplate izvršene na ime obveze tužitelja za otplatu kredita. Isto tako, u odnosno na žalbenu tvrdnju tuženice o pomanjkanje svojstva potrošača tužitelja valja kratko istaknuti da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je tužitelj potrošač kraj činjenice da je sam ugovor kao i njegov dodatak zaključio kao fizička osoba. Isto tako, valja uzeti u obzir i činjenicu da među strankama nije sporno da su izvršili konverziju kredita u smislu odredbe čl.19.a. st. 1. ZPK temeljem koje zakonske odredbe se uređuju upravo obveze vjerovnika i potrošača. Kako je dakle tuženica 13. siječnja 2016. sa tužiteljem zaključila Dodatak ugovora o kreditu temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine 102/ 2015)- Konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR, to je očito stupanjem u taj ugovorni odnos tužitelju priznala svojstvo potrošača u smislu citirane odredbe čl. 19. a st.1 ZPK-a, pa je osporavanje tog prava sada u žalbi i istodobno pozivanje na zaključenje Dodatka Ugovora o kreditu neosnovano.

    24. Slijedom svega iznijetog ovaj je sud prihvatio žalbu tuženice te je primjenom čl. 373. točka 3. ZPP-a preinačio presudu pod točkama 1. i 2. izreke i odbio zahtjev za isplatu iznosa od 20.483,92 kn i 25.137,56 kn i zatezne kamate na pojedinačno određene novčane iznose od 30. rujna 2015. do isplate, dok je primjenom čl. 370. ZPP- a ukinuo presudu pod točkama 1. i 2. izreke u dijelu dosuđene zatezne kamate na pojedinačno određene novčane iznose za razdoblje do 29. rujna 2015., a posljedično tome i odluku o troškovima postupka pod točkom 3. izreke uvažavanjem žalbi obiju stranaka i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    25. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, nakon što utvrdi kada su plaćeni pojedinačni novčani iznosi s osnove otplate kredita, odlučiti o osnovanosti zahtjeva za isplatu zatezne kamate na određene novčane iznose za razdoblje od kada su plaćeni pa do 29. prosinca 2015. te će ujedno odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka.

    U Varaždinu 12. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća

    Sanja Bađun

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.