Poslovni broj: UsI-2971/2024-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREB
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Nada Kovačević, odvjetnica u Sisku, S. i A. Radića 37, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, nakon objave presude, 11. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/23-08/46, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 15. svibnja 2024.
II Nalaže se tuženiku da u roku 60 dana od dana dostave presude donese odluku o žalbi te da u ponovljenom postupku postupi u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama izraženim u obrazloženju presude.
III Nalaže se tuženiku (OIB: 95093210687) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke nadoknadi tužitelju (OIB: [osobni identifikacijski broj]) troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura (dvijetisućepetstoeura).
Obrazloženje
1. Rješenjem Grada Siska, Upravnog odjela za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za urbanizam, zaštitu kulturnih dobara i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I- 350-06/13-01/2, URBROJ: 2176/05-07-01/2-23-14 od 23. ožujka 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanjem rješenja o utvrđivanju građevne čestice za stambenu građevinu izgrađenu na građevnoj čestici 943/3 k. o. [katastarska općina].
2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-350-05/23-08/46, URBROJ: 531-03- 4024-2 od 15. svibnja 2024., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.
3. Tužitelji osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi kako je još 2013., godine podnio zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za stambenu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer postojeća čestica ima površinu identičnu tlocrtnoj površini građevine višestambene zgrade izgrađene još 1957. godine na čestici koja je nosila oznaku 943/1 i imala površinu 2102 m2. Navodi kako su od postojećih čestica 943/1 i 942 formirane nove čestice 943/3 [adresa] i 3 površine 398 m2 u vlasništvu suvlasnika zgrade, kč. br. [katastarska čestica] površine 1571 m2 sada privatno vlasništvo i k. č. br. [katastarska čestica] površine 1328 m2, sada javno dobro u općoj uporabi. Navodi da se zemljište koje su koristili kao suvlasnici sada nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] površine 150 m2 i manjim dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]. Navodi kako tijelo nije obavilo očevid niti je naložilo vještačenje po vještaku geodetske struke te smatra da nije bilo zakonskog razloga da se u zemljište za redovitu uporabu zgrade na kč. br. [katastarska čestica] ne uključio dio čestice 943/1 koji u naravi predstavlja dvorište uz postojeću građevinu i u posjedu i vlasništvu suvlasnika zgrade [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] te navodi da je u odnosu na dio čestice 943/1 izostalo obrazloženje.
4. Predlaže da Sud poništi rješenje tuženika te potražuje troškove upravnog spora.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako ista nije osnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
6. Sud je 16. siječnja 2026., održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a tuženik iako uredno pozvan nije pristupio zakazanom ročištu.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud ocjenjuje da je tužbeni zahtjev osnovan.
8. Odredbom članka 121. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12, 55/12., 80/13., 153/13., 153/13., 153/13., 78/15., dalje Zakon), propisano je da kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice (stavak 1.). Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine:
– ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,
– ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica,
– ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom,
– ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine,
– ako se radi o građevini iz članka 128. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona (stavak 2.).
8.1. Nadalje stavkom 4. istog članka Zakona, propisano je da se rješenje iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, donosi nadležno upravno tijelo iz članka 105. ovoga Zakona na temelju dokumenata prostornog uređenja i posebnih propisa, odnosno u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.
9. U predmetnom slučaju 27. veljače 2013., zatraženo je utvrđenje građevne čestice za predmetnu građevnu uz koji zahtjev je priložen Izvadak iz zemljišne knjige, broj uloška [broj ZK uloška], ZK odjela od 16. travnja 2009., kopija Katastarskog plana za katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2. prosinca 2009.
10. Tijelo je u provedenom postupku pozivajući se na naprijed citirane odredbe Zakona odbilo zahtjev tužitelja obrazlažući da su u prijedlog uključene postojeće javno- prometne površine i postojeće površine javnog parka te da je k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] način uporabe park put i garaže, a koje kao javne površine ne mogu biti uključene u zemljište javne površine tj. površine javne namjene, jer bi pripajanje dijela takve površine čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima bilo protivno prostornom planu i pravilima struke. Navedena se čestica i u zemljišnim knjigama vodi kao javno dobro u općoj upotrebi.
11. Sud se može složiti s ovakvim obrazloženjem tuženika u odnosu na česticu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim u konkretnom je slučaju izostalo valjano i jasno obrazloženje u odnosu na česticu kč. br. [katastarska čestica] k.o. koja je u suvlasništvu Grada Siska i trgovačkog društva Bookkeeping j.d.o.o.
12. Stoga će tuženik u ponovnom postupku na valjan i potpuni način utvrditi činjenično stanje i u odnosu na česticu kč. br. [katastarska čestica] i donijeti će obrazloženu odluku. Naime iz odredbe članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09., i 121/21., dalje ZUP), proizlazi da se obrazloženje odluka/rješenja donesenih u upravnom postupku sastoji od činjeničnog i pravnog dijela koje čine cjelinu i koji se, ovisno o prirodi upravne stvari međusobno isprepliću. U činjeničnom dijelu navode se podaci o relevantnim činjenicama koje je javnopravno tijelo utvrdilo u postupku, a u pravnom dijelu navode se odredbe materijalnog propisa na temelju kojih je riješena upravna stvar i odgovarajuća njihova interpretacija u primjeni na utvrđeno činjenično stanje. Stoga valjan obrazloženje predstavlja neophodnu pretpostavku, jer bez takvog obrazloženje nije moguće ocijeniti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u postupku, a shodno tome niti zakonitost osporene odluke u upravnom sporu.
13. S obzirom na sve naprijed navedeno, prema ocjeni ovoga suda osporavanim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja te Sud za sada nije mogao otkloniti prigovore iznesene u tužbi.
14. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I i II izreke.
15. Točkom III izreke, tužitelju je s obzirom na potpuni uspjeh u sporu na temelju članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23.), dosuđen trošak za sastav tužbe u ukupnom iznosu od 1.000,00 eura, te za zastupanje po opunomoćeniku odvjetniku na ročištu od 16. siječnja 2026., u iznosu od 1.000,00 eura, što ukupno iznosi 2.000,00 eura (Tbr. 27 u svezi s Tbr. 54), uvećano za iznos PDV-a, što ukupno iznosi 2.500,00 eura.
U Zagrebu 11. veljače 2026.
Sutkinja
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Odvjetnica Nada Kovačević, Sisak, S. i A. Radića 37
2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica
Republike Austrije 14
3. U spis