Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6544/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića, predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Marjane Rajić, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe SANAC d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe DR, radi prekršaja iz članka 82. stavak 1. točka 1. i stavka 2. Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe šumarske i lovne inspekcije, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: Pp-1126/2024 od 7. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe šumarske i lovne inspekcije, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda te se izriče:
Na temelju članka 182. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljena pravna osoba SANAC d.o.o. (ostali podaci kao u prvostupanjskoj presudi) i okrivljena odgovorna osoba DR (ostali osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađaju se optužbe
da bi:
kao pravna i odgovorna osoba 26. travnja 2022. u šumi u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] šumoposjednika ER, izvršili sječu ukupno 54 nedoznačenih stabala bagrema, lipe, običnog graba, gorskog javora, crne johe, divlje trešnje, obične bukve, klena i pitomog kestena ukupne neto drvne mase 30,676 m3, od čega se moglo izraditi 8,575 m3 tehničkog drva lipe, bukve i divlje trešnje i 22,101 m3 ogrjevnog drveta,
dakle kao pravna i odgovorna osoba koja nije šumoposjednik izvršili sječu nedoznačenih stabala,
pa da su time počinili prekršaj iz članka 82. stavak 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o šumama.
II Uslijed odluke pod točkom I žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za šumarske i lovne inspekcije je bespredmetna.
III Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom proglašeni su krivima okrivljena pravna osoba SANAC d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba DR, zbog prekršaja iz članka 82. stavak 1. točka 1. i stavka 2. Zakona o šumama, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te su na temelju članka 38. Prekršajnog zakona oslobođeni od kazne.
2. Istom presudom okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura, svaki.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako iz sadržaja žalbe proizlazi.
3. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) utvrdio je da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenika povrijedio odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenici terete nema zakonom propisana obilježja prekršaja.
6. Naime, prvostupanjski sud je proglasilo krivim okrivljenike što su kao pravna i odgovorna osoba 26. travnja 2022., u šumi u k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] šumoposjednika ER i D, izvršili sječu ukupno 54 nedoznačenih stabala bagrema, lipe, običnog graba, gorskog javora, crne johe, divlje trešnje, obične bukve, klena i pitomog kestena ukupne neto drvne mase 30,676 m3, od čega se moglo izraditi 8,575 m3 tehničkog drva lipe, bukve i divlje trešnje i 22,101 m3 ogrjevnog drveta,
dakle, kao pravna i odgovorna osoba koja nije šumoposjednik izvršili sječu nedoznačenih stabala.
Takvo postupanje prvostupanjski sud je pravno kvalificirao kao prekršaj iz članka 82. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o šumama.
7. Međutim, prema članku 82. stavku 1. točki 1. Zakona o šumama, novčanom kaznom kaznit će se za prekršaj javni šumoposjednik, Ustanova ili pravna osoba ako izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1. Zakona o šumama), dok prema članku 82. stavku 2. istog Zakona za prekršaj iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
8. Dakle, iz citirane zakonske odredbe proizlazi da je svojstvo počinitelja (javni šumoposjednik, Ustanova ili Pravna osoba iz sustava gospodarenja šumama) konstitutivni element bića predmetnog prekršaja, koji mora biti jasno naznačen u činjeničnom opisu djela, a bez kojeg opisano djelo nije prekršaj.
9. Sukladno članku 14. stavku 2. Zakon o šumama šumoposjednici su:
a) javni šumoposjednik - pravna osoba koja je ovim Zakonom ovlaštena za gospodarenje šumom i/ili šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske
b) pravna osoba sa statusom javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska i njezine znanstveno-nastavne sastavnice, koje svoju znanstveno-nastavnu djelatnost i znanstvenoistraživački rad obavljaju iz područja šumarstva (u daljnjem tekstu: Ustanova)
c) pravna osoba čiji je osnivač i vlasnik jedinica lokalne samouprave, a kojoj je odlukom Vlade iz članka 16. stavka 3. povjereno gospodarenje (u daljnjem tekstu: Pravna osoba).“
10. Međutim, iz činjeničnog opisa prekršaja sadržanog u optužnom prijedlogu, kao ni iz činjeničnog opisa navedenog u izreci pobijane presude, ne proizlazi da bi okrivljena pravna osoba imala svojstvo javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, odnosno svojstvo koje zakon propisuje kao bitno obilježje ovog prekršaja.
11. Naprotiv, u dijelu izreke koji sadrži pravnu kvalifikaciju tog prekršaja, kojom ovaj Sud, treba naglasiti nije vezan, izrijekom je navedeno da je riječ o pravnoj i odgovornoj osobi koja nije šumoposjednik, što dodatno potvrđuje da opisano postupanje ne sadrži obilježja prekršaja propisanog citiranom zakonskom odredbom.
12. Budući da pravna kvalifikacija prekršaja predstavlja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod zakonska obilježja određenog prekršaja, sve činjenice koje čine biće prekršaja moraju biti sadržane u činjeničnom opisu prekršaja. U situaciji kada u činjeničnom opisu nedostaje neko od konstitutivnih obilježja prekršaja, opisano djelo nije prekršaj.
13. Slijedom svega navedenog, kako u činjeničnom opisu djela nedostaje konstitutivno obilježje prekršaja u pogledu svojstva počinitelja propisanog člankom 82. stavkom 1. točkom 1. Zakona o šumama, to je ovaj Sud, po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu odluku, te na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u točki I izreke ove drugostupanjske presude.
14. Uslijed takve odluke žalba tužitelja, izjavljena samo zbog odluke o sankciji, postala je bespredmetna.
15. U pogledu troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona, odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava.
16. Zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 11. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Tomislav Tomašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
