R1 Ob-789/2024-60

Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 OSIJEK

R E P U B L I K A H R V A T S K A

RJEŠENJE O PRIVREMENOJ MJERI

Općinski sud u Osijeku, po sucu Gordani Rotim kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Vlatki Mišljenović Dasović odvjetnici u Osijeku, protiv protustranke EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] Republike 19, zastupane po punomoćnici Marini Burić odvjetnici u Osijeku uz sudjelovanje mlt. djeteta SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po posebnoj skrbnici LĆ, radi privremene mjere o povjeri i osobnim odnosima sa djetetom, nakon održanog i zaključenog ročišta dana 11.veljače 2026, u prisutnosti punomoćnice predlagatelja, protustranke, njezine punomoćnice i posebne skrbnice, istoga dana

r i j e š i o  j e

I/ Mlt. SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati će sa ocem ČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].

II/ Osobni odnosi mlt. SĆ s majkom EĆ neće se ostvarivati.

III/ Zabranjuje se majci EĆ da se neovlašteno približava mlt. SĆ u školi, u kućanstvu oca i na svakom drugom mjestu na kojem se mlt. SĆ zatekne, kao i da ga uznemiruje na bilo koji drugi način, posebice neovlaštenim uspostavljanjem veze sa djetetom.

IV/ Nalaže se protustranci EĆ da predlagatelju ČĆ naknadi trošak postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

V/ Ova privremena mjera određuje se u trajanju do pravomoćnog okončanja postupka P Ob-526/25 Općinskog suda u Osijeku

VI/ Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere (članak 535 Obiteljskog zakona- NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, nadalje: ObZ).

Obrazloženje

1.Predlagatelj prijedlogom radi donošenja privremene mjere s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati traži donošenje odluke kao u izreci tvrdeći pri tome da su stranke u postupku bivši bračni drugovi čiji brak je razveden presudom P Ob - 146/19 od 29.listopada 2021. kojom presudom je određeno da će zajedničko mlt. dijete SĆ stanovati 7 dana kod oca, ovdje predlagatelja, a 7 dana kod majke, ovdje protustranke. Prijedlog za donošenje privremene mjere temelji na činjenici i tvrdi da se mlt. SĆ počeo učestalo žaliti da ga majka, protustranka fizički kažnjava, navodeći i incidente u kojim je sudjelovala, te tvrdeći da je uslijed toga dijete od 18.rujna 2024. počelo stanovati s njim, njegovom suprugom. Tijekom postupka protiv ovdje protustranke pokrenut je kazneni postupak, te je protustranci kao okrivljenoj izrečena mjera opreza zabrana približavanja mlt. djetetu te uspostavljanje i održavanje veze s njim.

2.Protustranka se protivila prijedlogu tvrdeći da je nužno uspostaviti odnose djeteta s majkom kako ne bi došlo do daljnjeg otuđenja i nastupanja težih posljedica za dijete, ali je predložila i vještačenje.

3. Posebna skrbnica mlt. djeteta je navela da nije obavila razgovor sa mlt. djetetom radi izbjegavanja njegove daljnje traumatizacije.

4.U dokaznom postupku sud je saslušao stranke i proveo vještačenje, kao i saslušao vještake na ročištu od 11.veljače 2026.

5.Iz iskaza predlagatelja utvrđeno je da dijete ne želi viđati majku, da ne voli govoriti o konkretnim stvarima koje su se ranije događale jer mu se počnu tresti ruke i usne i da žali da majka prizna što se dogodilo

6. Iz iskaza protustranke utvrđeno je, u bitnom , da ona i dalje opovrgava da ga je fizički zlostavljala i tvrdi da dijete nije zlostavljano.

7.Iz kombiniranog psihologijsko-psihijatrijskog vještačenja, odnosno nalaza i mišljenja (list 204-231 spisa), a koji je sačinjen temeljem pregleda stranaka, uzimanja anamneze i uvida u medicinsku dokumentaciju, a cilj kojeg vještačenja je bilo očitovati se na okolnost roditeljskih kompetencija oba roditelja, te s kojim bi od roditelja mlt. dijete trebalo stanovati, a i o načinu i dinamici osobnih odnosa sa drugim roditeljem utvrđeno je da kod predlagatelja psihodijagnostičkom obradom nisu opservirane teže psihičke smetnje niti odstupanja u ličnosti koje bi ograničile roditeljski kapacitet. Otac prepoznaje djetetove potrebe, stvara uvjete za njihovo uspješno zadovoljenje, motiviran je za svoju roditeljsku ulogu i zadovoljava potrebe ljubavi, sigurnosti, pripadanja i emocionalne topline što je nužno za djetetov zdrav emocionalni razvoj. Majka ima iznadprosječne neverbalne intelektualne sposobnosti te je kod nje uočena afektivna nestabilnost, ubrzan tok misli, povišena razina energije, teatralnost i slabiji uvid. Slabije prepoznaje potrebe djeteta, u odnosu prema njemu je primjenjivala neprimjerene obrasce te ne preuzima odgovornost za svoje ponašanje ili osjećaje. U interpersonalnim odnosima ima izražene potrebe za dominacijom, kontrolom, te slabijom tolerancijom prema osobama koje se ne slažu sa njezinim planovima. Mlt. SĆ aktualno živi sa ocem i ne ostvaruje kontakte sa majkom te se povjerio ocu o izloženosti fizičkom zlostavljanju od strane majke unazad par godina uslijed čega ima negativistički stav prema njoj, te je prilikom ispunjavanja testnog materijala izbjegava misli i osjećaje što mu aktualno pomaže u nošenju sa bolnim doživljajem. Zadovoljan je životom kod oca, njegovo j ljubavi, brizi i podršci, ohrabrivanju i razumijevanju. I psihijatrijskim dijelom vještačenja (list 231 spisa) utvrđeno je da, obzirom na roditeljske kompetencije protustranka razumije ulogu roditelja i sve što obveze roditelja podrazumijevaju, ali slabije prepoznaje i reagira na potrebe djeteta naspram kojega je ispoljavala neprimjerene obrasce ponašanja, bez dovoljnog uvida u kritičnosti u iste. Vještaci su zajednički zaključili kako mlt. dijete treba stanovati sa ocem, a osobne odnose sa majkom, koju je potrebno uključiti u psihoterapijski tretman, pod nadzorom, iako im je u vrijeme sačinjenja nalaza bilo poznato da je majci izrečena zabrana uspostavljanja bilo kakvih kontakata sa mlt. djetetom. Zaključili su također da se kod mlt. SĆ registriraju teškoće na emocionalnom planu, reakcije u sklopu PTSP-a i mehanizmi obrane u vidu umanjivanja i izbjegavanja bolnih doživljaja. Ponovnim izlaganjem traumatskim iskustvima kod djeteta bi se razvio rizik od razvijanja problema u ponašanju pa čak i za poremećaje mentalnog zdravlja i psihosocijalne prilagodbe u odrasloj dobi. Vještaci su preporučili uključiti ga u psihoterapijski suprot.

8.Na ročištu od 11.veljače 2026. vještak dr. Vlatka Kovač ostala je u cijelosti kod svog nalaza, te je pojasnila da je kod djeteta uočen PTSP koji je dijagnosticiran kliničkim pregledom te da i dalje izbjegava razgovor o traumatskim iskustvima i o majci, te su vještaci zajednički izjavili da se takvo stanje kod mlt. djeteta može dovesti u vezu sa prethodnim traumatskim iskustvima sa majkom. Pojasnili su da i majka ima uočen mehanizam obrane i da nema izražen osjećaj krivnje prema sebi nego prebacuje krivnju na druge osobe, institucije, a svoje ponašanje tumači odgojnim metodama prema djetetu. Nadalje, da se dijete emocionalno udaljava od majke zbog utvrđenog PTSP-a, ali i zbog proteka vremena u kojem se nisu viđali. Pojasnili su da retraumatizacija za mlt. dijete znači da već i sam razgovor o temi traume ili susret sa osobom koja je uzrok traume kod djeteta može prouzročiti novu traumu. Dodali su da dijete verbalizira i očekuje ispriku od majke i priznanje njezine krivnje. Protekom vremena stanje se kod djeteta nije popravilo i potrebno ga je dovoljno uključiti u psihoterapiju jer bez toga bi svaki kontakt s majkom produbio proživljenu traumu i simptome PTSP-a koji mogu trajati do 5 godina, a ako nisu zaliječeni ili izliječeni ulaze u kroničnu fazu. Stoga se osobni odnosi majke i djeteta ne trebaju održavati. Stanje kod djeteta je vrlo ozbiljno i njegov stav da ne želi viđati majku pomoglo bi njegovom izliječenju, te ponovile da dijete očekuje od svoje majke ispriku i priznanje njezine krivnje što bi bio prvi korak ka njegovom oporavku. Zaključile su da je neophodno da majka bude u svom psihoterapijskom tretmanu, dijete u svom, a tek kasnije u budućnosti eventualno zajedničkom.

9.Sud je usvojio ovakav nalaz i mišljenje u cijelosti držeći da su njime utvrđene i razjašnjene sve okolnosti za donošenje odluke u najboljem djetetovom interesu.

10.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je prijedlog u cijelosti osnovan.

11.Naime, nesporno je da se protiv majke vodi kazneni postupak vezan za ovo, tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno neprimjereno i traumatsko ponašanje prema mlt. SĆ koje je kod njega prouzročilo ne samo teške traume, nego i ozbiljne simptome PTSP-a, koji mogu trajati i do 5 godina, a ako ne bi bili zaliječeni ili izliječeni prelaze u kroničnu fazu što bi se odrazilo na njegovo funkcioniranje u zrelijoj dobi i dovelo bi do trajne promjene ličnosti, kako su to vještaci utvrdili u svom nalazu i izložili na ročištu. Uslijed nekritičkih i pogrešnih odgojnih metoda, kao što su fizičko nasilje prema mlt. djetetu, ugroženo je njegovo psihičko zdravlje, a samim tim i njegovi najbolji interesi. Istina je da je člankom 5 ObZ-a propisano kao jedno od osnovnih načela zaštite dobrobiti i prava djeteta pravo na ostvarivanje osobnih odnosa sa oba roditelja, ali ostvarivanje osobnih odnosa sa majkom nikako nije u njegovom interesu i članak 14 Konvencije o pravima djeteta (NN - Međunarodni ugovori 12/93) zastupa koncept najboljeg interesa djeteta s ciljem osiguravanja cjelovitog tjelesnog, psihološkog, moralnog i duhovnog integriteta djeteta i njegovog ljudskog dostojanstva.

12.U ovoj pravnoj stvari viđanje majke, osobni odnosi s njom pa čak i susreti ozbiljno bi ugrozilo njegovo psihičko zdravlje jer su njezini raniji postupci doveli kod djeteta razvoj PTSP-a uslijed čega je potrebno da pohađa psihoterapiju. Djetetu je ovakva situacija teška, ugrožavajuća, ali unatoč tome verbalizira želju da mu se majka ispriča i prizna svoju krivnju za ono štetno što je s njom doživjelo, ali majka nema uvid u svoju krivnju niti je napravila taj korak i ispričala se djetetu. Uzimajući u obzir sve utvrđene činjenice, djetetovo psihičko stanje, sud smatra da je radi zaštite najboljih djetetovih interesa bilo potrebno odlučiti kao u izreci temeljem članka 529 ObZ-a

13.Sud je mišljenja da je protustranka u obvezi naknaditi predlagatelju parnični trošak u vidu jednokratne nagrade po Tbr. 7 toč. 3 Odvjetničke tarife, jer je postupak vođen radi zaštite najboljih djetetovih interesa, a i predlagatelj je u cijelosti dokazao svoje tvrdnje iz prijedloga, odnosno uspio je u ovom postupku.

Osijek, 11.veljače 2026.

Sudac

Gordana Rotim

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisanim putem nadležnom županijskom sudu putem ovoga suda.

Dostaviti:

1. Pun.predlagatelja

2. Pun.protustranke

3. Posebnoj skrbnici