Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Pr-233/2025-16

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

    21000 Split

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Šimunić-Mamić, odvjetnica u Splitu, protiv tužene Croatia osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862, koju zastupane po Odvjetničkom društvu Mateša&Kapitan, iz Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. prosinca 2025. u nazočnosti pun. tužitelja Sandre Šimunić Mamić, odvjetnice u Splitu i pun. tuženika Sanje Nevešćanin Mateša, odvjetnice u Zagrebu, objavljene 11. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "I. Utvrđuje se da je tuženikova Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 13. svibnja 2022. godine kojom se otkazuje Ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme s početkom primjene od 01.09.2014.g za obavljanje poslova radnog mjesta Zastupnik za osiguranje Zdravlje i Život u Sektoru za osiguranje građanstva, kao i svi eventualno naknadno sklopljeni dodaci Ugovora o radu i pripadajuće odluke o razini karijere, nezakonita i nedopuštena, te da radni odnos tužitelja nije prestao, pa se nalaže tuženiku vratiti tužitelja na poslove radnog mjesta Zastupnika za osiguranje Zdravlje i Život u Sektoru za osiguranje građanstva, sve u roku od 8 dana od dana presuđenja i pod prijetnjom ovrhe.

    II. Nalaže se tuženiku u roku od osam dana od presuđenja i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak 1.600,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

    Obrazloženje

    1.Tužitelj je dana 28. lipnja 2022. podnio ovom sudu tužbu protiv tužene radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i vraćanja na posao. U tužbi se navodi da je dana 13.svibnja 2022. tužena kao poslodavac donijela Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika uz pravo na otkazni rok i neiskorišteni godišnji odmor za 2021. i razmjerni dio godišnjeg odmora za 2022. U obrazloženju oduke o otkazu naveden je činjenični opis radnji zbog kojih tužena kao poslodavac smatra da je tužitelj kao radnik prekršio interne akte poslodavca i to:

    Pravilnik o poslovnoj tajni, Pravilnik o primjerenom korištenu informacijskog sustava kao i odredbe Pravilnika o upravljanju i zaštiti podataka, a radi čega je poslodavac trajno izgubio povjerenje u radnika. Odluku o otkazu tužitelj je zaprimio dana 17 svibnja 2022. godine te je u zakonom propisanom roku u skladu s odredbom iz čl. 133.st.1. Zakona o radu uputio poslodavcu Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa. kojeg je tužena zaprimila 31.05.2022. godine, međutim nije u zakonom propisanom roku od 15 dana od dana primitka odgovorila na istog. Odluka o otkazu nije donesena u skladu s odredbama Zakona o radu i internih akata društva. Tužena kao poslodavac u obrazloženju oduke o otkazu Ugovora o radu radi skrivljenog ponašanja radnika navodi kako je internom istragom utvrdila da je u razdoblju od godine dana i to baš u razdoblju od 16. 3. 2021. do 16. 3. 2022. godine za logove izvršene pod korisničkom šifrom tužitelja utvrdio nesrazmjer u strukturi pregleda prodajne dokumentacije u odnosu na strukturu realiziranog portfelja od strane tužitelja, iz čega je tužena izvela zaključak da takve aktivnosti tužitelja nisu bile potrebne i opravdane pa da je isti bio dužan suzdržati se od istih. Tužena izvodi pogrešne zaključke o postupanju tužitelja i o tome da bi tužitelj počinio tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Osporavaju se navodi iz oduke o otkazu da je tužitelj izložio poslodavca sigurnosnom i reputacijskom riziku te materijalnoj i financijskoj šteti. Tužena kao poslodavac prilikom donošenja odluke o otkazu nije postupila u skladu sa Zakonom i nije prije donošenja odluke o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika tužitelja pisano upozorila na obveze iz radnog odnosa, niti mu je ukazala na mogućnost otkaza u slučaju kršenja tih obveza ,a kako je to propisano Zakonom o radu. Neosnovani su zaključci tužene iz odluke o otkazu da bi tužitelj svjesno zanemario kako treba postupati u izvršenju radnih obveza, a radi čega je tužena kao poslodavac trajno izgubila povjerenje u tužitelja pa smatra da pisano upozorenje prije otkazivanja ugovora o radu ne bi bilo opravdano. Tužitelj smatra da je odluka o otkazu donesena protivno zakonu, pa temeljem prednjeg predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi tuženičina odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužitelja od 13. svibnja 2022. nezakonitom i nedopuštenom, da radni odnos tužitelja nije prestao, uz nalaganje tuženici vratiti tužitelja na poslove radnog mjesta Zastupnika za osiguranje Zdravlje i Život u Sektoru za osiguranje, sve to uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

    2. U odgovoru na tužbu od 12. srpnja 2022. tužena u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi kako je u konkretnom slučaju, tužena postupila sukladno odredbi čl. 119. st. 2. ZR-a i prije otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika je omogućila tužitelju iznošenje obrane, a koje pravo je tužitelj i iskoristio i dostavio pisanu obranu, te je u postupku otkazivanja ugovora o radu tužena se sukladno odredbi čl. 150. st. 1. ZR-a savjetovala sa sindikalnim povjerenikom koji ima ovlasti radničkog vijeća sukladno odredbi čl. 122. st. 4. KU. Sindikalni povjerenik očitovao se o namjeri donošenja odluke o otkazu ugovora o radu dana 13. svibnja 2022. godine te je pritom zaključio kako je postupak otkazivanja proveden sukladno ZR-u i Kolektivnom ugovoru. Okolnost što tužena u ovom slučaju prije otkazivanja ugovora o radu tužitelja istoga nije pisano upozorila na obveze iz radnog odnosa niti mu je ukazala na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza, ne čini samo po sebi otkaz ugovora o radu nedopuštenim, jer tužena sukladno odredbi čl. 119. st. 1. ZR-a nije bila dužna pisano upozoriti tužitelja na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza, niti je u konkretnom slučaju, bilo opravdano očekivati od tužene da to učini, jer je tužena izgubila povjerenje u tužitelja kao radnika. Štoviše, s obzirom na narušen odnos povjerenja između stranaka koji je prvenstveno produkt nesavjesnog i nelojalnog postupanja tužitelja u konkretnom slučaju doista nije bilo opravdano očekivati da tužena pisano upozori tužitelja na obveze iz radnog odnosa. Tužena kao poslodavac tužitelja neprijeporno ima pravo od tužitelja očekivati i zahtijevati (kao uostalom i od svih svojih radnika) da savjesno i lojalno ispunjava svoje obveze iz radnog odnosa, te da poštuje propisani proces rada i radne obveze - te svojim urednim ispunjavanjem radnih obveza vodi brigu o poslovnom uspjehu poslodavca i zaštiti njegovih interesa, a budući da se tužitelj nije ponašao u skladu s takvim standardom ponašanja - jer je nesavjesno i nelojalno obavljao radne obaveze, tužena smatra da je pravilno dan značaj opisanim povredama koje po svojoj težini, ustrajnosti tužitelja i karakteru opravdavaju pobijanu tuženičinu Odluku o otkazu ugovora o radu. Slijedom navedenog, predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovani, te naložiti tužitelju tuženici naknaditi parnični trošak s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

    3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 13. svibnja 2022.,zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa od 26. svibnja 2022., potvrde o primitku pošiljke od 27. svibnja 2022., izvješća o provedenom razgovoru za potrebe interne istrage s radnikom UČ od 6. travnja 2022., izjave tužitelja od 7. travnja 2022., očitovanja na poziv poslodavca u svezi ugovora o radu od 6. svibnja 2022., očitovanja Sindikata o namjeri donošenja odluke o otkazu ugovora o radu tužitelju od 13. svibnja 2022., analize dnevničkih zapisa - INC00706564 društva Span d.o.o. od 25. travnja 2022., izvještaja o izvršenoj analizi računala društva Span d.o.o. od 20. travnja 2022., ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 8. rujna 2014., dopisa tužene upućenog tužitelju 5. svibnja 2022., Pravilnika o poslovnoj tajni od 30. srpnja 2015., Pravilnika o upravljanju i zaštiti podataka od 18. lipnja 2019., Pravilnika o primjerenom korištenju informacijskog sustava tužene od 9. srpnja 2019., Odluke o usvajanju Pravilnika o primjerenom korištenju informacijskog sustava tužene od 5. listopada 2021., Pravilnika o poslovnoj tajni od 25. srpnja 2022., Pravilnika o upravljanju i zaštiti podataka od 18. lipnja 2019. uz prilog procedura o postupanju tužene radi provedbe Pravilnika o upravljanju i zaštiti podataka, saslušanjem svjedoka ŠČ, TČ, HČ i AČ, te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke

    4. Temeljem navedenih dokaza Općinski sud u Splitu je Odlukom Pr-2044/22 od 30. listopada 2023. odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te ga obvezao na podmirivanje parničnog troška tuženiku.

    5. Odlučujući o pravodobnoj žalbi tužitelja Županijski sud u Zagrebu je Odlukom Gžr-1289/23 od 11. ožujka 2025. ukinuo prvostupanjsku presudu, i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

    6. U nastavljenom djelu postupka tužitelj je ustrajao u tužbenom zahtjevu, ističući kako se osnovanosti tužbenog zahtjeva treba odlučiti u granicama razloga koji se tužitelju stavljaju na teret Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem od 13. svibnja 2022. Tužitelj je isticao da je u obrazloženju sporne odluke kao razlog otkaz navedeno "moguće da su korisnički podaci radnika, korišteni od strane bivšeg radnika poslodavčeve ekskluzivne agencije". Nadalje, kako je navedeno "temeljem opisanog očito je da su korisnikovo ime i lozinka radnika korištene od strane treće osobe radnika agencije BRANEL d.o.o. koji u međuvremenu nastavljaju raditi kod konkurencije". Tužitelj ističe kako je u obrazloženju sporne odluke navedeno "poslodavac je utvrdio da je radnik svoje radne obveze grubo prekršio jer je možebitno došlo do otkrivanje povjerljivih podataka poslodavca". Na koncu tužitelj ističe kako ni tuženik kao poslodavac u trenutku donošenja sporne odluke nije bio siguran da su tužiteljevi podaci korišteni od strane trećih osoba, niti je tuženik siguran da bi postupanjem tužitelja došlo do otkrivanja povjerljivih podataka tuženika kao poslodavca. Tuženik na kome je bio teret dokazivanja opravdanosti Odluke, da nije na nedvojben način dokazao postojanje opravdanih razloga. Naime, kako je u Odluci koristio izraze "…očito je;…moguće je;…možebitno", iz čega proizlazi da je Odluka tuženika temeljena na pretpostavkama koje tuženik nije dokazao. Tužitelj se protivio izvođenju dokaza da se izvede dokaz saslušanjem svjedoka koji nisu bili predloženi do zaključenja prethodnog postupka, tužitelj je predložio tužbeni zahtjev usvojiti na temelju dokaza izvedenih u prvoj fazi postupka.

    7. U nastavljenom dijelu postupka tuženik je osporavao tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti u bitnome ističući kako je Izviještaj o izvršenoj analizi računala, isprava sastavljena od strane društva SPAM d.d. za tuženika kao naručitelja i poslodavca, u svrhu utvrđenja kršenja obveze iz radnog odnosa koje počinio tužitelj. Izvještaj predstavlja pomoćnu činjenicu kojem je tuženik kao poslodavac utvrdio postupke tužitelja dok je iskaz svjedoka HČ koji je proveo istragu odlučna činjenica, koji je način utvrđenja i izvršenja kršenja obveze iz radnog odnosa od strane tužitelja iskazao na ročištu održanog 13. rujna 2023., navodeći kako je izuzeo tužiteljevo službeno računalo i digitalne zapise o aktivnostima na informacijskom sustavu tuženika i izuzeo logove na aktivnostima tužitelja, a da se u sustav moglo pristupiti izvan prostora tuženika. Da je bilo utvrđeno da se i sa druge ID adrese pristupalo od strane računala čije je ID adresa utvrđena u pogledu Generali osiguranje d.d. i to u dužem vremenskom periodu. Tuženik je istakao da je tužitelj u vlastitom Izvještaju od 06. svibnja 2022., iskazao da je bio upoznat s internim pravilima o korištenju službene opreme kao i zabrani dijeljenju korisničkog imena i lozinke s trećim osobama, te kako je iskazao kako je jedne prilike kolegama ŠČ, D, U, Š i T rekao lozinku za pristup sustavu. Štoviše, da je tužitelj u stranačkom iskazu naveo da je bila praksa da kolege između sebe dijele korisničko ime i lozinku. Iz iskaza tužitelja kako proizlazi da je tužitelj svjestan kako je na taj način kršio radnu obvezu u smislu odredbi Pravilnika o kršenju informatičkog sustava. Slijedom navedenog, tuženik je predložio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbiti.

    8. U nastavku postupka sud je izveo dokaze pregledom Dnevničkih zapisa 1. dio, 2. dio i 3. dio, pregledan je Izvješaj o izvršenoj analizi računa (dokazi koje je dostavio tuženik uz odgovor na tužbu). Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MČ, GČ, ponovno su pregledan svi dokazi izvedeni u prvoj fazi postupka.

    9. Tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

    10. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

    11. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu Zastupnik za osiguranje Zdravlje Život u Sektoru za osiguranje građana.

    - nije bilo sporno da je dana 13. svibnja 2022. tuženik donio Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika

    - nije bilo sporno da se tuženik prije donošenja sporne odluke savjetovao sa Sindikalnim povjerenikom, koji se očitovao u smislu kako je postupak otkazivanja proveden u skladu s odredbama KU i Zakona o radu,

    - nije bilo sporno da je tuženik dana 06. svibnja 2022. pozvao tužitelja na iznošenje obrane vezane za povrede koje mu se stavljaju na teret,

    - nije bilo sporno da je tužitelj spornu odluku zaprimio dana 17. svibnja 2022., da je u zakonskom roku podnio Zahtjev za zaštitu prava, kojeg je tuženik zaprimo dana 31. svibnja 2022., na koji Zahtjev se nije očitovao. S tim u svezi nije bilo sporno kako je predmetna tužba ovom sudu podnesena dana 28. lipnja 2022. pravodobna

    12. Kao sporno trebalo je utvrditi jeli Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovana skrivljenim ponašanjem radnika od dana 13. svibnja 2022. dopuštena i zakonita, jeli radni odnos tužitelja kod tuženika prestao te jeli tuženik dužan tužitelja vratiti na rad na poslove radnog mjesta Zastupnik za osiguranje Zdravlje i Život u Sektoru za osiguranje građanstva, poslove radnog mjesta iz Ugovora o radu koji se primjenjuje od 01. rujna 2024.

    13. Odredba čl. 115. st. 1 toč. 3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17,98/19) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik kršio obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

    14. Odredbom čl. 135. st. 3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17,98/19) propisano je da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

    15. Odredbom čl. 120. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17,98/19) propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku, a st. 2. propisano da poslodavac mora obrazložiti otkaz na način da navede bitne činjenice na temelju kojih je utvrdio razloge otkaza, a posebno razlozi za otkaz radniku moraju postojati u vrijeme donošenja odluke o otkazu, a odluka se ne može temeljiti na pretpostavkama.

    15. U predmetnoj pravnoj stvari tuženik kao poslodavac otkazao je ugovor o radu tužitelju, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu. Tuženik kao poslodavac trebao dokazati dopuštenost odluke o otkazu od dana 13. svibnja 2022., odnosno da je do kršenja obveza iz radnog odnosa došlo skrivljenim ponašanjem tužitelja kao radnika neovisno o tome jeli poslodavcu nastala šteta ili ne.

    16. Svjedok MČ u bitnom iskazao da je kao IT stručnjak radio u društvu SPAM d.o.o. koje se bavilo uslugama iz područja informatike, koje je tijekom 2021. godine kao i sada, u ugovornom i naplatnom odnosu sa tuženikom. Tuženik da je zatražio istragu vezano za korisničko ime itenzera (tužiteljevo korisničko ime), koji izvršavao poslove vezano za police osiguranja. Tuženik kao tužiteljev poslodavac da je zatražio da se istraži provjeru sa kojih se sve računala se koristilo korisničko ime itenzera i to za rad s policama osiguranja koje je nudio tuženiku. Utvrđeno je da postoje tri različita uređaja sa kojih je korisnikovo ime itenzera pristupao u sustav sa policama osiguranja tuženika (računalo, laptop i sl.) Nadalje, kako su istražili pristup sustavu za rad s policama IP adrese koje su korištene od strane Generali osiguranje. Da je bilo jasno utvrđeno iz kojih je mreža tužitelj s korisničkim imenom itenzera pristupao u sustav s policama osiguranja. Nadalje, da su analizirali računala koje je koristio tužitelj kao i Dnevničke zapise sustava za police osiguranja tuženika. Za jedno od tri uređaja da je bilo utvrđeno da se poklapa s analiziranim računalom tužitelja, baš računalom koje su dobili od tuženika radi kontrole. Za ostala dva uređaja utvrđeno je da se s jednim pristupalo iz kućne ASDL mreže i uz korisničko ime pojavilo se korisničko ime tužitelja H, stoga je pretpostavljeno da se radi o uređaju koje se nalazilo u kućnom okruženju tužitelja. Za posljednji uređaj je utvrđeno da je pristupano iz mreže telekom operatera A1, to je jedino što se mogao zaključiti iz dnevničkih zapisa. Svjedok je naveo da što se tiče pristupa iz mreže Generali osiguranja da su bile dvije prijave, ali da se nije bilo moguće povezati s korisničkim imenima zbog nedostataka u Dnevničkim zapisima u sustav za police osiguranja tuženika. Analizom Dnevničkih zapisa da je njegov posao bio završen obzirom da trgovačko društvo Span u tom trenutku nije imalo kompetencije za forenzičku analizu računala što je zahtijevao tuženik. Stoga da je A podugovorio tvrtku koja je imala kompetencija za forenzičku analizu radi utvrđenja da li se na tužiteljevom računalu nalazi neka vrsta zlonamjernog programa. Iz izviješće analize tvrtke INSig 2 da je utvrđeno kako se na tužiteljevom računalu nije nalazio nikakav zlonamjeran program koji bi izvodio radnje kojih tužitelj ne bi bio svjestan. Na koncu, svjedok je iskazao da ni on ni trgovačko društvo Span nisu izvijestili tužitelja o kontroli njegovog računala jer da je za to bila potrebna suglasnost tuženika koji je zatražio istragu, tuženik da je platio trgovačkom društvu Span za izvršenu kontrolu.

    17. Svjedok ZČ u bitnome je iskazao da je od trgovačkog društva Span d.d. bio angažiran za forenzičku analizu tužiteljevog računala, sa zadatkom provjeriti postoji li na tužiteljevom računalu virus, te jeli računalo kompromitirano od treće strana. Odnosno trebalo je istražiti jeli neka treća strana ima pristup ili kontrolu nad tužiteljevim računalom. Iskazao je da je bilo utvrđeno da nema tragova virusa niti da treća strana ima pristup tom računalu, s tim u svezi da smatra da se treća strana nije neovlašteno koristila lozinkom tužitelja.

    18. Iz analiziranih Dnevničkih zapisa od dana 25. travnja 2022. koja analiza je provedena po izvršitelju Span d.d. proizlazi kako iz dostupnih i analiziranih dnevničkih zapisa kao javnim dostupnim podacima kao alokaciji javnih IP adresa, zaključeno da se AnyIMIS login formi pristupalo s IP adrese [IP adresa]. koju je s velikom sigurnošću moguće povezati s tvrtkom Generali osiguranje d.d. minimalno dva puta. Međutim, da dnevnički zapisi ne sadrže informaciju o tome koji je korisnički račun pristupao sustavu s te IP adrese.

    Iako iz izvješća tvrtke Span proizlazi kako je s IP adrese [IP adresa]. s velikom sigurnošću moguće povezati s tvrtkom Generali osiguranje d.d., minimalno u dva navrata ulazilo, izričito je navedeno kako dnevnički zapisi ne sadrže informaciju o tome koji korisnički račun je pristupao sustavu sa te IP adrese.

    19. U bitnome suglasnih iskaza svjedoka i tužitelja proizlazi kako je bilo uobičajeno za sve vrijeme i prije i nakon donošenja sporne odluke da radne kolege, zaposlenici tuženika između sebe dijele korisničke šifre, (korisničke šifre su se mijenjale svako dva do tri mjeseca). A sve kako bi se posao odvijao na najbrži i najpovoljniji način i za poslodavca i za klijente. Naime, kako nisu željeli jedan drugome oduzimati klijente, jer da je cilj svakoga od njih bio imati više klijenata radi visine plaće. U stranačkom iskazu tužitelj je naveo kako nikada nije davao korisničke šifre kolegama iz konkurentske tvrtke i to baš M, Š, U, T (bivši zaposlenici tuženikove agencije koji su nastavili u konkurentskoj tvrtci). Tužitelj je u Izjavi od 06. svibnja 2022. (koju je Izjavu dao u stanju iznimnog stresa zbog prijetnje otkazom o s strane direktora HČ) izričito iskazao kako je tijekom 2017. godine zaposleniku tuženika ŠČ, za potrebe izrade polica osiguranja, samo u situaciji kada je bio na terenu dao svoji šifru iz razloga kako ne bi odgađali realizaciju izrade police osiguranja za klijente. Svjedoci ŠČ i TČ su potvrdili da su šifru dijelili isključivo sa ciljem izrade polica osiguranja klijentu u trenutku dok je zastupnik prodaje (dotičnog klijenta) bio na terenu, pa u uredu nije mogao izraditi policu osiguranja , baš u trenutku kada je klijent to zatražio, a iz razloga jer bi mu koristeći vlastite šifre pri izradi police osiguranja oduzeli njegovog klijenta.

    20. Iz navoda Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od dana 13. svibnja 2022. proizlazi kako je Odluka donesena temeljem pretpostavki (…moguće da su;…očito je da su;… možebitno). Nadalje, u Odluci o otkazu je navedeno kako je tužitelj grubo kršio obveze iz radnog odnosa i na taj način tuženika kao poslodavca izložio sigurnosnom i reputacijskom riziku obzirom da je došlo do "možebitno" otkrivanja podataka tuženika. Međutim, ovaj sud smatra da tuženik u trenutku donošenja sporne Odluke, tj. neposredno prije donošenja iste, nije na nedvojben način dokazao da je baš tužitelj grubo kršio obvezu iz radnog odnosa, posljedično tuženika izložio sigurnosnom i reputacijskom riziku. Odluka tuženika je temeljena na pretpostavkama, suprotno odredbi čl. 120. Zakona o radu, kojom je propisano kako se odluka o otkazu radi skrivljenog ponašanja ne može temeljiti na možebitnim i nepreciznim razlozima, točnije pretpostavkama koje tuženik kao poslodavac nije dokazao na nedvojben način, što se u konkretnom slučaju dogodilo. Štoviše, tuženik je podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja radi odlijevanja podataka, iz navedenog proizlazi da tuženik prijavljujući nepoznatog počinitelja nema dokaza da bi tužitelj bio odgovoran za odlijevanje podataka, u protivnom tuženik bi kaznenu prijavu podnio protiv tužitelja.

    Glede nalaza i mišljenja tvrtke Span d.d. i INsig2 (dokazi koje je uz odgovoru na tužbu dostavio tuženik str. 28-170 spisa) za istaći je kako se radi o nalazu sačinjenom nakon kontrole tužiteljevog računala po narudžbi i za račun tuženika kao poslodavca. Radi se o kontroli koju je tuženik zatražio za vlastite potrebe, o čemu tužitelj nije imao saznanja niti mogućnost očitovati se vezano za konačno izvješće. Međutim, iz Izvješća proizlazi kako na kontroliranom računalu nisu pronađeni tragovi da je isto kompromitirano od treće strane niti zaraženo malicioznim kodom. Ukoliko je došlo do neovlaštenog pristupa i neovlaštenog slanja podataka bez znanja korisnika, takva radnja bila bi moguća isključivo ako je treća strana imala korisničke vjerodajnice i koristila se računalom kao sami korisnik. Iz dnevničkih zapisa ne proizlazi da bi baš tužitelj dijelio svoje korisničke podatke sada zaposlenicima konkurentske tvrtke. Što više radi se o privatnom vještačenju, tuženik je angažirao vlastitog stručnjaka kojega je za izradu mišljenja i platio, kako bi dobio saznanja u svezi s tužiteljevim računalom i korištenjem tužiteljevog korisničkom imena i lozinke. Privatna vještačenja niti ne bi mogla biti dokaz u ovom sudskom , jer vještačenje nije izrađeno po ovlaštenom sudskom vještaku za potrebe ovog dokaznog postupka uz suglasnost parničnih stranaka, nije po ovlaštenju suda kako to iskazuje direktor HČ.

    21. Temeljem provedenih dokaza ovaj sud smatra kako Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od dana 13. svibnja 2022. nije zakonita te je nedopuštena.

    Odluka je temeljena na pretpostavkama iako je zakonska obveza tuženika kao poslodavca bila utvrditi točne i jasne razloge za donošenje iste i na nedvojben način razloge dokazati. Tuženik nije dokazao da je baš tužitelj korisničko ime i lozinku obznanio kolegama koji su potom prešli na rad u konkurentsku firmu. Nadalje, da bi oni u konkurentskoj firmi, preko tužiteljeve lozinke ulazili u računalni sustav tuženika, zbog čega da je došlo do značajnog odljeva podataka.

    Sud prihvaća kao uvjerljive i životno logična suglasne iskaze tužitelja i svjedoka kada navode da su uobičajeno, ali samo u iznimnim okolnostima, šifru međusobno dijelili. Navedeno kako bi drugi kolega u trenutku izočnosti zaduženog zastupnika, mogao realizirati izradu police baš u trenutku dolaska klijenta, bez odgode, sve u interesu klijenta i sa ciljem boljeg poslovanja tuženika u cjelini.

    Dakle, tužitelj je postupao kao i svi drugi zaposlenici tuženika o čemu su svi pa i direktor imali saznanja. Nadalje, iz Izvještaja o analizi tužiteljevog računala o čemu su na jasan i laicima prihvatljiv način iskazivali svjedoci MČ i ZČ ne proizlazi da su kontrolom na jasan i nedvojben način zaključili da su logove koje koristi tužitelj neovlašteno koristile treće osobe, osobito ne učestalo (.. s velikom mogućnosti povezati s tvrtkom Generali osiguranje, minimalno dva puta tijekom promatranog razdoblja od godine dana).

    Ponovno se ističe u slučaju da je neposredno prije donošenja sporne odluke tuženik imao jasne dokaze da je baš tužitelj odgovoran tj. da je njegovo postupanje došlo do odlijeva podataka tuženik bi sasvim sigurno protiv tužitelja podnio kaznenu prijavu, a ne protiv nepoznatog počinitelja što je tuženik učinio.

    Na koncu, činjenica što je tužitelj u Izjavi od dana 06. svibnja 2022. priznao kako je tijekom 2017. godine šifru dao ŠČ, značajno prije promatranog razdoblja od ožujak 2021. do ožujka 2022. (relevantnog za donošenje sporne odluke) nije od značaja za donošenje odluke o otkazu u svinju 2022. Rokovi za donošenje takve odluke strogu se propisani odredbom Zakona o radu.

    Slijedom prednjih utvrđenja sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, zato je odlučeno kao pod točkom I izrekom presude.

    23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19) i u svezi s Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tako pun. tužitelja obistinjuje trošak jednokratna nagrada za četri parnične radnje (sastav tužbe, podneska od 14. listopada 2022., pristup na ročišta održana 08. veljača 2023. i 23. ožujka 2023.) ukupno 250 bodova. Nadalje, za pristup na ročišta održana 01. lipnja 2023., 13. rujna 2023., 30. listopada 2023. i pristup na objavno ročište po 50 bodova. Za sastav žalbe od 13. studenoga 2023., 100 bodova, za sastav podneska od 20. svibnja 2025. 50 bodova, za pristup na ročišta održana 02. lipnja 2025., 01. listopada 2025., 04. prosinca 2025. i pristup na objavno ročište po 50 bodova ukupno 800 bodova pa uz vrijednost boda od 2,00 eura pun. tužiteljice obistinjuje se parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.600,00 eura kao što je odlučeno pod točkom II izreke presude. Pun. tužitelja obistinjuje se zakonska zatezna kamata u smislu odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima kao što je odlučeno pod točkom II izreke presude.

    U Splitu, 11. veljače 2026.

    S u d a c

    Jerka Kovačić Garac

    PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

    DNA: -pun. tužitelja

    -pun. tuženika

    -u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.