Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-536/2025-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivanu Poljaku, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku ŠK, odvjetniku iz [adresa], protiv protustranke SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Jacinti Toš Špehar, odvjetnici iz Bjelovara, radi donošenja privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa sa mlljt. djetetom AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanom po posebnom skrbniku JK iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica, dana 11. veljače 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja FK od 23. siječnja 2025. godine za određivanje privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa sa mlljt. djetetom AK kao neosnovan.

II. Nalaže se predlagatelju da nadoknadi protustranci troškove ovog postupka u iznosu od 500,00 eura.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je kod ovoga Suda podnio prijedlog protiv protustranke za određivanje privremene mjere kojom će biti određeno ostvarivanje osobnih odnosa sa djetetom. U prijedlogu navodi da je fizička zajednica između protustranke i njega prekinuta od 24. prosinca 2024. godine kada je protustranka uzela zajedničko mlljt. dijete te se preselila kod svojih roditelja na drugu adresu. Od tada su se vidjeli svega 2-3 puta. Dana 10. siječnja 2025. godine pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar podnio je zahtjev za obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka razvoda braka. Dana 18. siječnja 2025. godine dobrovoljno se odazvao na poziv policijskih službenika radi razgovora u službenim prostorijama te je tom prilikom uhićen i pritvoren. Rečeno mu je da je protustranka podnijela kaznenu prijavu protiv njega zbog nasilja u obitelji, premda nije navedeno bilo kakvo fizičko nasilje. U ponedjeljak 20. siječnja 2024. godine ispitan je pri državnom odvjetništvu te mu je izrečena mjere zabrane prilaska protustranci. Dana 22. siječnja 2025. godine bio je u PP Bjelovar kako bi prijavio činjenicu da njegova majka ne može stupiti u kontakt s protustrankom radi dogovora oko ostvarivanja osobnih odnosa s sinom AK jer joj je protustranka blokirala telefonski broj. Policijski djelatnik je tada kontaktirao protustranku te savjetovao neka se pokuša dogovoriti s njegovom majkom i odblokira ju, a s čime je protustranka bila suglasna. Kasnije istoga dana majka je pokušala više puta kontaktirati protustranku iz istoga razloga, sukladno ranijem dogovoru no i dalje je blokirana. Nakon toga, istoga dana ponovno su otišli na policiju s istim problemom te ju je policijski službenik ponovno kontaktirao no, ovaj se put nije ni njemu javila. Dobio je uputu da se javi na Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Bjelovar kako bi tamo protiv nje podnio prijavu. Dana 23. siječnja 2025. godine od strane stručne suradnice u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar dobio je uputu da podnese prijedlog radi donošenja privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa s mlljt. djetetom.

2. Na zahtjev ovoga Suda, rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar od 29. siječnja 2025. godine mlljt. AK imenovan je posebni skrbnik JK iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Virovitica.

3. Protustranka je u svome odgovoru na prijedlog u podneskuod 6. veljače 2025. godine navela da se u cijelosti osporavaju navodi predlagatelja izneseni u prijedlogu od dana 23. siječnja 2025. godine. Naime, predlagatelj zajedničko maloljetno dijete AK viđa svaki dan i to na način da protustranka svako jutro dijete doveze ispred zgrade u kojoj živi predlagatelj sa svojom majkom CK, koja preuzme mlljt. dijete od protustranke. Protustranka dijete kupi nakon završetka posla u 16:00 sati. Nadalje, predlagatelj i protustranka su u Hrvatskom zavodu za socijalni rad postigli dogovor oko načina na koji će predlagatelj viđati zajedničko maloljetno dijete. Dogovoreno je da će predlagatelj kada dođe u Republiku Hrvatsku, a što je svakih 5 do 6 tjedana, dijete viđati na način da dijete pokupi ujutro u 07:00 sati i vrati ga majci u 19:00 sati, dok će u cijelom periodu kada je predlagatelj u RH dijete spavati kod majke, obzirom da se radi o djetetu koje je u dobi od tri i pol godine i vezano za majku. Protustranka se ne protivi da mlljt. dijete viđa oca, čak dapače to je već nekoliko puta i naglasila u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, no međutim protustranka inzistira da je viđanju predlagatelja i mlljt. djeteta prisutna i majka predlagatelja CK, obzirom da predlagatelj svakodnevno konzumira alkohol, te nije u stanju sam brinuti se o mlljt djetetu. Protustranka se ne protivi da predlagatelj viđa dijete, a niti se ikada protivila, a i zbog činjenice da predlagatelj viđa mlljt. dijete svaki dan po osam sati, protustranka zaključuje da je ovaj postupak nepotreban te je pokrenut isključivo kao reakcija na kaznenu prijavu koju je protustranka podnijela protiv predlagatelja radi kaznenog djela nasilja u obitelji iz odredbi članka 179a. Kaznenog zakona. S obzirom na navedeno protustranka predlaže da predlagatelj viđa zajedničko mlljt. dijete na način kako je već dogovoreno kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Protustranka smatra da je ovaj postupak pokrenut nepotrebno i isključivo kako bi predlagatelj napakostio protustranci, slijedom čega protustranka potražuje troškove ovog postupka u iznosu od 400,00 eura kao i pripadajući PDV u iznosu od 100,00 eura.

4. Posebni skrbnik maloljetnog djeteta u podnesku od dana 11. veljače 2025. godine naveo je da se ne protivi donošenju odluke sukladno sporazumu stranaka i prijedlogu Hrvatskog zavod za socijalni rad, PU Bjelovar.

5. Iz socijalne anamneze od 10. veljače 2025. godine proizlazi da je SK rođena siječnja 1984. godine u [adresa] od oca F (rođen **.**.1955.) i majke ĐK (rođena **.**.1963.). Otac je u mirovini, a majka je zaposlena kao trgovac. Stanuju u [adresa]. U braku roditelja rođen je i KK (rođen **.**.1982.), po zanimanju ekonomist, zaposlen u ugostiteljstvu, neoženjen, nema djece. SK je po zanimanju prvostupnik fizioterapije i otoakustičar. Zaposlena je u Bontechu kao otoakustičar. Radnog staža ima oko 7 godina. Navodi da je ranije dosta putovala. Sada ima plaću od 1.000,00 eura mjesečno. Na gore navedenoj adresi stanuje u etažiranom dijelu kuće kojeg je vlasnica njezina majka. Režijske troškove podmiruje u iznosu od oko 200,00 eura u zimskom periodu, a oko 100,00 eura u ljetnom periodu. Nije vlasnica nekretnina niti pokretnina. Automobil kojeg koristi je u vlasništvu njezine majke. Stambeni prostor veličine je oko 95 m², a sastoji se od dvije spavaće sobe, kupaonice, dnevnog boravka kuhinje kao jedne prostorije i hodnika. Uvedena je električna energija, grijanje je plinsko centralno, uveden je gradski vodovod i kanalizacija. SK iza sebe ima brak sa MK iz [adresa]. Imaju zajedničko dijete mlljt. VK (rođenu **.**.2012.). VK je dobrog zdravlja, urednog razvoja za dob. Učenica je VI razreda IV osnovne škole. Trenira rukomet i aktivna je članica fotokluba. VK posjećuje oca u Makedoniji tokom školskih praznika. Otac pomaže majci u uzdržavanju djeteta. SK je sada u braku s FK, a u braku je rođen mlljt. AK, rođen **.**.2021., urednog razvoja za dob, pohađa dječji vrtić Pinokio od rujna 2024. godine. FK rođen je **.**.1990. u [adresa], BiH od oca Š (rođen **.**.1958., preminuo **.**.2019.) i majke ČK (rođena **.**.1967.). Majka je u mirovini, stanuje u [adresa] gdje se i FK sada nalazi. U braku roditelja rođena je i BK (rođena **.**.1987.), zaposlena je, pretežno radi sezonske poslove, neudana, nema djece. FK je po zanimanju prvostupnik inženjer mehanike. Trenutno je nezaposlen, radio je u Njemačkoj, u Augsburgu na poslovima niskogradnje. Nezaposlen je od prosinca 2023. godine. Radio je u Ciak-u u [adresa] oko 6 godina. Ukupno ima oko 10 godina radnog staža. Za vrijeme rada u Njemačkoj navodi da je ulagao u nekretninu u kojoj su SK i on zajedno stanovali, a gdje SK i sada stanuje. Nema nekretnina u vlasništvu, a od pokretnina posjeduje dva automobila - oldtimera koji nisu u voznom stanju. FK se planira vratiti raditi u Njemačku od kraja veljače 2025. godine kod istog poslodavca, a očekuje primanja od oko 2.000,00 eura mjesečno. Način rada bi bio kao i ranije, tako da 5 do 6 tjedana boravi i radi u Njemačkoj, a tjedan dana ne radi i tada dolazi u Hrvatsku. Predlaže da dijete mlljt. AK tada s njim provede svaki dan, 5-6 dana, ali bez spavanja. Dosad nikad nije prespavao kod njega, niti FK inzistira na tome. Spavanje bi postepeno uvodili kako bi dijete raslo. SK i FK sklopili su brak 24. kolovoza 2021. godine, a prije toga su bili u vezi oko godinu i 6 mjeseci. Navode da su imali razmirica još tokom veze. Od 24. prosinca 2024. godine nisu zajedno, a SK je prijavila FK za nasilje u obitelji te je FK dobio mjeru zabrane približavanja i uspostavljanja kontakta u odnosu na SK. FK je u međuvremenu prijavio SK za nasilje u obitelji. FK dijete od Badnjaka nije vidio sve do 27. siječnja 2025. godine kada ga je preuzeo iz vrtića. SK ga je vraćao preko svoje majke CK i tako tri dana u tom tjednu. Oboje navode kako je to dobro funkcioniralo te će tako nastaviti i dalje. SK se slaže da FK s djetetom provede vrijeme preko dana bez spavanja kada se vrati iz Njemačke u Hrvatsku. FK je podnio zahtjev za obvezno savjetovanje prije pokretanja postupka razvoda braka dana 10. siječnja 2025. godine, a postupak je u tijeku. Održan je jedan sastanak u odvojenim terminima zbog gore izrečene mjere kada se ujedno razgovaralo i o ovoj privremenoj mjeri. Postupak će se nastaviti nakon ročišta o privremenoj mjeri. Obzirom na sve navedeno te na činjenicu da FK održava osobne odnose s mlljt. djetetom AK, a primopredaja djeteta se odvija u vrtiću i posredstvom Borisove majke ČK s čim se oba roditelja slažu, predlažu da mlljt. AK stanuje s majkom SK i da s njom ima prebivalište na adresi [adresa], a da s ocem FK provede jedan dan u vikendu od 9 do 19 sati i dva popodneva u tjednu nakon vrtića do 19 sati. Primopredaja djeteta dok traje mjera zabrane približavanja i uspostavljanja kontakta izrečena FK u odnosu na SK, predlažu da se odvija posredstvom Borisove majke ČK i to u dan vikenda te radnim danom poslijepodne prilikom povratka djeteta majci SK, a nakon ukidanja mjere primopredaju roditelji će vršiti neposredno. Do vremena kada otac FK krene raditi u Njemačkoj, predlažu da FK osobne odnose s mlljt. AK održava 6 dana uzastopno od 8 do 18 sati. Primopredaja djeteta dok traje mjera zabrane približavanja i uspostavljanja kontakta izrečena FK u odnosu na SK, predlažu da se odvija posredstvom Borisove majke ČK, a nakon ukidanja mjere primopredaju roditelji će vršiti neposredno.

6. Podneskom od 10. travnja 2025. godine Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Bjelovar je izvijestio sud da su se stranke dogovorile o roditeljskoj skrbi te da je u tom Područnom uredu sastavljen Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji do sada FK nije potpisao jer nije u Hrvatskoj, ali se složio u telefonskim kontaktima sa socijalnim radnikom.

7. U odnosu na navode Hrvatskog zavoda za socijalni rad, predlagatelj se očitovao u podnesku od 18. travnja 2025. godine u kojem navodi da se predlagatelj vratio iz Republike Njemačke i pristupio u HZSR, PU Bjelovar i to dana 18. travnja 2025. godine, kada je pristao na Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i kada je i potpisao taj Plan. Zbog tih razloga više nema potrebe da se ovaj postupak vodi, no istine radi napominje se da Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, koji je danas potpisan, nije bio prihvaćen od strane predlagatelja u telefonskim kontaktima sa socijalnim radnikom, jer takvog kontakta među njima nije niti bilo. Iz svih tih razloga predlaže se da sud dovrši ovaj postupak, jer predlagatelj više nema pravnog interesa da se isti nastavi, no u trenutku njegova pokretanja postojala je potreba za njegovim vođenjem, pa sve do dana 18. travnja 2025. godine, kada je taj Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, predlagatelj i potpisao. Zbog izloženog, predlaže se da svaka stranka sama snosi svoje troškove, koji su nastali njihovim zastupanjem po odvjetnicima.

8. Nadalje, podneskom od 22. travnja 2025. godine Hrvatski zavoda za socijalni rad, područni ured [adresa] obavijestio je ovaj Sud da su roditelji SK i FK sastavili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te ga oboje popisali. Roditelji su upoznati sa pravnim i psihosocijalnim posljedicama ove odluke u odnosu na njih i dijete i sa dužnošću vođenja računa o dobrobiti djeteta prigodom uređenja spornih obiteljskih odnosa, kao i sa pravnim posljedicama nepostizanja sporazumnog plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Upućeni su prema ovome Sudu gdje mogu tražiti sporazumni razvod braka i odobrenje Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Također, upućeni su ovaj Sud u gornjem predmetu obavijestiti o svom sporazumu kojeg žive i prakticiraju posljednjih mjesec i pol dana kako bi se odlučilo o privremenoj mjeri. Područni ured podržava sporazum roditelja te obzirom na sve navedeno predlažu da sud odbaci prijedlog za donošenje privremene mjere.

9. Iz podneska protustranke od 22. travnja 2025. godine proizlazi da protustranka smatra da nije bilo potrebe za vođenjem ovog postupka, obzirom da je predlagatelj čitavo ovo vrijeme provodio vrijeme sa maloljetnim djetetom, te ga viđao kada god je to želio i na način kako je dogovoreno, a kako je to protustranka i tvrdila kroz čitav ovaj postupak, a što uostalom i potvrđuje punomoćnik predlagatelja na ročištu dana 15. travnja 2025. godine. Da je tome tako proizlazi upravo iz Podneska Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar Klasa: 552-04/25-10/4 od dana 22.04.2025. godine iz kojeg jasno proizlazi da stranke dogovor postignut u Planu o zajedničkoj roditeljskoj Skrbi prakticiraju posljednjih mjesec i pol dana. Prije toga vremena predlagateljeva majka čuvala je maloljetno dijete dok je protustranka bila na poslu, a predlagatelj živi od prestanka bračne zajednice sa svojom majkom CK, tako da je ovaj postupak predlagatelj pokrenuo jedino kako bi napakostio protustranci i uzrokovao joj troškove. Nadalje, iz dopisa Hrvatskog zavoda za socijalni rad Klasa: 552-08/25-01/1 od dana 10. travnja 2025. godine proizlazi da su stranke postigle dogovor o roditeljskoj skrbi, te da se predlagatelj sa planom koji je sastavljen u telefonskim kontaktima sa socijalnim radnikom složio, slijedom čega je razvidno da je još prije održavanja ročišta dana 15. travnja 2025. godine predlagatelj znao da je plan postignut, no o istome nije obavijestio naslovni sud, jednako kako nije obavijestio naslovni sud da maloljetno dijete viđa redovito i bez ikakvih ograničenja. S obzirom na sve navedeno protustranka se protivi prijedlogu predlagatelja da svaka stranka snosi svoje troškove te potražuje jednokratnu nagradu u iznosu od 400,00 eura, te pripadajući PDV (25%) u iznosu od 100,00 eura.

10. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u rodni list (list 3), presliku osobne iskaznice (list 4), zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar od 23. siječnja 2025. godine (list 5-7), rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar od 29. siječnja 2025. godine (list 13-14), socijalnu anamnezu od 10., veljače 2025. godine (list 19-21), izvješće o obveznom savjetovanju od 22. travnja 2025. godine (list 38), plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 9. travnja 2025. godine (list 39-43) i u spis ovoga Suda R1 Ob- 768/2025.

11. S obzirom na navode stranaka tijekom postupka, Sud nije saslušavao stranke u smislu odredbi članka 536. st. 6. Obiteljskog zakona.

12. Navedeni dokazi ocjenjeni su svaki zasebno i svi zajedno u međusobnoj povezanosti, a na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku u svezi sa čl. 346. Obiteljskog zakona.

13. U podnesku od dana 18. travnja 2025. godine predlagatelj elaborira dosadašnji tijek odnosa stranaka i dogovor koji su postigle pa navodi da: "…više nema potrebe da se ovaj postupak vodi" te da predlaže da: "… sud dovrši ovaj postupak jer on kao predlagatelj više nema pravnog interesa da se isti nastavi".

14. Takvo procesno disponiranje predlagatelja može voditi ka zaključku da to sadržajno predstavlja odustanak od prijedloga, ali to, po ocjeni ovoga Suda, formalno nije i povlačenje prijedloga jer to da povlači prijedlog predlagatelj nigdje izričito ne navodi. U slučaju kao što je ovakav ne dolazi do tzv. konkludentnog ili presumiranog povlačenja prijedloga pa je za to potrebno da se predlagatelj o povlačenju izjasni na jasan i nedvojben način.

15. Postupak se osim povlačenjem prijedloga može dovršiti i odbacivanjem prijedloga zbog nedostatka pravnog interesa za vođenje postupka ali to samo kod prijedloga kojima se traži utvrđenje nekog prava ili pravnog odnosa (kod tzv. "deklaratornih zahtjev na utvrđenje"), što ovaj prijedlog nije jer po svom sadržaju ide za traženjem konstitutivne zaštite uspostavom osobnih odnosa između predlagatelja i maloljetnog djeteta. S obzirom na navedeno nisu odlučni navodi predlagatelja o pravnom interesu za vođenje postupka kao što nije osnovan niti prijedlog Zavoda da se predlagateljev prijedlog odbaci.

16. Nadalje, postupak se može dovršiti i meritornom odlukom npr. kroz usvajanje ili odbijanje prijedloga (djelomično ili potpuno).

17. Imajući u vidu navedeno u prednjim odlomcima Sud u ranije donesenom rješenju nije utvrdio povlačenje tužbe već je o podnesenom (i tada još uvijek egzistentnom) prijedlogu meritorno odlučio na način da je odbio prijedlog predlagatelja radi određivanja privremene mjere u ovom predmetu kao neosnovan, a sve s obzirom na činjenično stanje predmeta te i iz razloga kao slijedi.

18. S obzirom da je predlagatelj u ovom predmetu zastupan po punomoćniku, odnosno odvjetniku kao pravno stručnoj osobi onda mu je svakako bilo poznato da se oko povlačenja prijedloga u ovom postupku mora izričito izjasniti, no kako on to nije učinio u razmišljanju ovoga Suda kao opcija je bilo i to da predlagatelj izbjegavanjem da izričito navede da povlači prijedlog pokušava izbjeći odluku o troškovima postupka koja slijedi nakon što predlagatelj povuče prijedlog pa je nakon detaljnih konzultacija sa sucima viših sudova i profesoricom građanskog procesnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu (upravo o tome sa kojom vrstom odluke u takvoj situaciji dovršiti ovaj postupak) zaključak bio da je takav prijedlog (kao i nadalje egzistentan) potrebno meritorno odbiti radi čega je ovaj Sud u ranijem rješenju i donio takvu odluku.

19. Na takvu odluku Suda predlagatelj je izjavio žalbu u kojoj, među inim, navodi da je u podnesku od 18. travnja 2025. godine: "taktično povukao prijedlog" bez da se iz istih navoda može jasno zaključiti što točno znači izraz: "taktično povukao". No, kako se iz sadržaja žalbe svakako može zaključiti da je prvenstveni razlog njezinog izjavljivanja odluka o troškovima postupka koje je predlagatelj dužan naknaditi protustranki onda se možemo vratiti na prethodno izneseni zaključak zašto je predlagatelj po punomoćniku izbjegavao izričito izjaviti ili pisano navesti da povlači prijedlog.

19.1. S obzirom na postupanje predlagatelja po punomoćniku kako je to naprijed navedeno moglo bi se zaključiti i to da bi u slučaju da je ovaj Sud u ranijem rješenju utvrdio povlačenje prijedloga onda bi vjerojatno žalba bila izjavljena zbog toga što je Sud baš tako postupio, a da nije imao izričito povlačenje jer se u tome očito sastoji svrha "taktičnog" postupanja predlagatelja po punomoćniku.

20. Po žalbi predlagatelja Drugostupanjski sud je ukinuo prvostupanjsko rješenje navodeći da je u istom uočio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer izreka proturječi razlozima presude, a rješenje nema u svemu razloga o odlučnim činjenicama.

20.1. U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se da je: "predlagatelj podneskom od 18. travnja 2025. povukao predmetni prijedlog " kao i to da: "sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane odluke utvrđuje kako je predlagatelj povukao prijedlog". Ponovnim uvidom u podnesak tužitelja od 18. travnja 2025. godine ovaj Sud nigdje ne nalazi da predlagatelj po punomoćniku navodi da povlači prijedlog. Isto tako, niti u sadržaju ranije prvostupanjske odluke se ne nalazi dio gdje bi bilo navedeno da je: "predlagatelj povukao prijedlog" jer navod o tome da je predlagatelj odustao od prijedloga je odraz njegova voljnog elementa u odnosu na ishod postupka po prijedlogu, a ne formalnog procesnog postupanja.

20.2. Možda zbog toga što u ranijoj prvostupanjskoj odluci sve to nije bilo detaljno obrazloženo je Drugostupanjski sud i zaključio da je slijedom navedenog ostalo sporno zbog čega je sud prvog stupnja meritorno odlučivao o prijedlogu predlagatelja i isti odbio kao neosnovan, kada u obrazloženju navodi da je postupak okončan uslijed činjenice što su stranke nedvojbeno postigle sporazum pa zbog navedenog pobijano rješenje ne može ispitati, radi čega je i smatrao da je isto potrebno ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak.

21. U ponovnom postupku postupajući sukladno odredbama članka 377. st. 2. Zakona o parničnom postupku Sud je drugostupanjsku odluku dostavio strankama te ih je pozvao da se očituju sukladno navodima u toj odluci.

22. Po primitku drugostupanjske odluke predlagatelj u podnesku od dana 17. studenoga 2025. godine navodi da su u međuvremenu stranke izvan suda postigle dogovor o osobnim odnosima sa zajedničkim djetetom i ti se kontakti ostvaruju sukladno njihovom dogovoru, tako da više nema potrebe za vođenjem ovog postupka. Isto tako, navodi da su stranke postigle dogovor da svaka sama za sebe snosi troškove ovog postupka, pri čemu misli na plaćanja nagrade za zastupanje po odvjetnicima. Shodno tome, predlaže da se taj njegov podnesak na očitovanje dostavi punomoćnici protustranke, kako bi ista potvrdila sve prednje navode. Predlagatelj posebno ističe da nakon potvrdnog očitovanja protustranke, on predlaže da naslovljeni sud donese rješenje o povlačenju prijedloga za donošenje privremene mjere te o obustavi ovog postupka, kao i da istovremeno odredi da svaka stranka sama snosi svoje troškove.

23. Dakle, ovaj puta predlagatelj ne povlači prijedlog "taktično" nego uvjetno tj. samo ako će tome prethoditi potvrdno očitovanje protustranke da svaka stranka sama za sebe snosi troškove ovog postupka.

24. U podnesku od dana 10. prosinca 2025. godine protustranka po punomoćniku osporila je sve navode predlagatelja po punomoćniku u pogledu dogovora o troškovima postupka, odnosno nije se "potvrdno očitovala" kako je to naveo da očekuje predlagatelj po punomoćniku. Ovaj podnesak protustranke dostavljen je na očitovanje predlagatelju i njegovo odgovor na isto je izostao.

25. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, a posebice to da da nije došlo do "potvrdnog očitovanja" protustranke na podnesak predlagatelja, onda se može zaključiti da nije niti ispunjen uvjet pod kojim je predlagatelj stavio prijedlog da se donese rješenje o povlačenju prijedloga za donošenje privremene mjere te o obustavi ovog postupka. To tim više što se predlagatelj nije očitovao na podnesak protustranke od dana 10. prosinca 2025. godine u kojem je u cijelosti osporila njegove navode i zahtijevala dosudu troškova postupka. Samim time se ponovno nije izjasnio niti o tome da li unatoč izostanku "potvrdnog očitovanja" protustranke povlači prijedlog ili ne.

26. S tim u svezi za napomenuti je da sukladno odredbi članka 12. Zakona o izvanparničnom postupku prijedlog kojim je pokrenut postupak se može i bez pristanka protustranke povući u cijelosti ili djelomično do donošenja prvostupanjske odluke tako da je predlagatelj to zasigurno mogao učiniti i u ovom predmetu, neovisno o stavu protustranke, samo da mu je to bila iskrena namjera.

27. Očito da se radi o postupanju predlagatelja po punomoćniku sa svrhom koja je vjerojatno njemu jasna, no ima za cilj unijeti konfuziju u ovaj postupak jer predlagatelj svojim licitiranjem i uvjetovanjem oko toga da li da se utvrdi povlačenja prijedloga u ovom predmetu ili ne tj. time što očito i on još uvijek smatra da prijedlog procesno egzistira ide izravno i protiv zaključka drugostupanjske odluke da je iz njegovog procesnog postupanja već i do donošenja ranije odluke moglo biti utvrđeno da je on predmetni prijedlog povukao.

28. No, s obzirom da predlagatelj unatoč "taktičnom povlačenju" i "uvjetovanom predlaganju" i dalje nije na jasan i nedvojben način dao izjavu da povlači prijedlog u ovom predmetu ovaj Sud je ponovno odlučio da meritornom odlukom dovrši postupak i to iz razloga kako slijedi.

29. Naime, nije sporno između stranaka da su oni roditelji maloljetnog AK, a kako to i proizlazi iz isprava koje priležu spisu.

30. Odredbom čl. 529. st. 1 toč. 1. i 2. Obiteljskog zakona propisani su posebni postupci osiguranja radi određivanja privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom kao i privremena mjera radi uzdržavanja, te da se privremene mjere mogu odrediti prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava kao i za njegova trajanja.

31. Prema odredbi čl. 530. st. 2. Obiteljskog zakona za donošenje ovih privremenih mjera je nadležan sud koji je nadležan za odlučivanje o pravu koje se privremenom mjerom osigurava.

32. Odredbom čl. 95. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom.

33. Sud posebno ističe i ono što je propisano odredbom čl. 119. Obiteljskog zakona, da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe o djetetu, dužni su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

34.

Prema odredbi čl. 3. Konvencije o pravima djeteta, u svim akcijama koje u vezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta. Nadalje, odredbama članka 18. Konvencije o pravima djeteta propisano je da roditelji ili zakonski skrbnici snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta, te da dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga.

35. Cijeneći sve navode stranka o postignutom dogovoru oko osobnih odnosa predlagatelja sa maloljetnim djetetom stranaka i o nepotrebnosti da se ovaj postupak i dalje vodi te i to da je uvidom u spis ovoga Suda R1 Ob- 768/2025 utvrđeno je da je u istom donesena odluka o sporazumnom razvodu FK i SK te je odobren Plan o njihovoj zajedničkoj roditeljskoj skrbi oko maloljetnog AK Sud je ponovno utvrdio da je prijedlog da se u ovom postupku o svemu već dogovorenom i utvrđenom u Sporazumu ponovno odluči privremenom mjerom u ovom predmetu neosnovan i kao takvog ga odbio.

36. O troškovima postupka odlučeno je primjenom odredbe čl. 366. st. 1. Obiteljskog zakona, vodeći računa o svim okolnostima ovog slučaja i ishodu postupka. Naime, predlagatelj i sam navodi da je stvarna zajednica između njega i protustranke prestala dana 24. prosinca 2024. godine i da mu je do pokretanja ovoga postupka izrečena mjera zabrane prilaska protustranci, koja ga je prijavila zbog nasilja u obitelji, pa se i u tom kontekstu tj. u kontekstu potencijalnog obiteljskog nasilja može sagledati i prekid osobnih odnosa između predlagatelja i maloljetnog djeteta stranaka. Nadalje, iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Bjelovar, a što nije sporno niti između stranaka, proizlazi da su se osobni odnosi između predlagatelja i maloljetnog djeteta stranaka, posredstvom predlagateljeve majke ČK, nastavili dana 27. siječnja 2025. godine i da su se nesmetano odvijali kroz čitavo vrijeme trajanja ovoga postupka, dakle, odvijali su se i bez donošenja odluke o privremenoj mjeri u ovom predmetu tj. temeljem neposrednog, a kasnije i formaliziranog sporazuma stranaka.

37. Baš sa tim u svezi za napomenuti je da odredba članka 536. st. 1. Obiteljskog zakona propisuje da će sud privremenu mjeru odrediti u slučajevima kada nije moguće postići sporazum stranaka, a što u ovom predmetu očito nije bio slučaj jer je nedvojbeno da je takav sporazum stranaka postignut.

38. Pored toga, u skladu sa odredbama članka 346. Obiteljskog zakona i supsidijarnom primjenom odredbi članka 346. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona predlagatelj bi osim svoje tražbine na održavanje osobnih odnosa sa maloljetnim djetetom stranaka (čije postojanje je s obzirom na sve naprijed navedeno nesporno) bio dužan učiniti vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, a što on, po ocjeni ovoga Suda, u ovom predmetu nije učinio jer nije ni u kom slučaju dokazao da bi na strani protustranke postojala namjera ili radnje kojima bi spriječila ili znatno otežala ostvarivanje te njegove tražbine.

39. Pored toga, kako je to naprijed navedeno, predlagatelj je u konačnici i naveo da više nema potrebe da se vodi ovaj postupak pa je Sud imajući u vidu sve naprijed navedeno prijedlog odbio tj. odlučio je kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

40. U točki II. izreke ovoga rješenja Sud je stoga temeljem odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona i članka 155. Zakona o parničnom postupku odlučio da je predlagatelj dužan naknaditi protustranki troškove ovoga postupka koji se odnose na zastupanje po odvjetniku i to u visini jednokratne naknade za zastupanje u paušalu prema tarifnom broju 7. st. 3. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika iznosu od 400,00 eura (200 bodova x 2 eura) te pripadajući Porez na dodanu vrijednost u iznosu od 100,00 eura ili sve to ukupno u iznosu od 500,00 eura.

U Bjelovaru, 11. veljače 2026. godine.

S U D A C

Ivan Poljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda pisano u tri istovjetna primjerka u roku od 8 dana od dana dostave ovoga rješenja (čl. 352. st. 1. Ovršnog zakona u svezi čl. 346. Obiteljskog zakona). Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađa provedbu privremene mjere (čl. 535. Obiteljskog zakona i čl. 352. st. 3. Ovršnog zakona).

Dostaviti:

- Pun. predlagatelja ŠK, odvjetniku

- Pun. protustranke Jacinti Toš Špehar, odvjetnici

- Posebnom skrbniku JK

- HZZSR, PU Bjelovar