Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kv II-Us-83/2025-3
Kir-Us-250/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
RJE Š ENJE
Županijski sud u Zagrebu , u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda , Koraljke Bumči , kao predsjednice vijeća , te Renate Pražetine Kaleb i Željke Skomeršić , kao članice vijeća , uz sudjelovanje sudske savjetnice Ane Turić kao zapisničarke , u kaznenom predmetu protiv osumnjičenog TTi dr., zbog kaznenog djela iz članka 347. stavka 1., 2. i 3. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ/11.) , odlučujući povodom žalbe oštećenika kao tužitelja , Hrvatske stranke prava 1861 i PT, podnesenih protiv rješenja suca istrage poslovni broj Kir-Us-250/2023 od 13. studenog 2025. , o odbačaju i odbijanju prijedloga za provođenje istrage, u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026. ,
rije š io je
Odbijaju se žalbe oštećenog kao tužitelja Hrvatske stranke prava 1861 i oštećenog kao tužitelja PTkao neosnovane.
Obrazloženje
1. Rješenjem suca istrage poslovni broj Kir-Us-250/2023 od 13. studenog 2025. , točkom I. izreke je, na temelju članka 19. d stavka 4. u vezi članka 2. i članka 55. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 126/19., 80/22., 36/24 tekstu: ZKP) odbačen prijedlog Hrvatske stranke prava 1861 i PTza provođenje istrage protiv 1. osumnjičenog TTi 2. osumnjičenog Večernjeg lista doo , zbog kaznenog djela odavanja tajnih podataka iz članka 347. stavka 1., 2. i 3. KZ/11 . i kaznenog djela veleizdaje iz članka 340. KZ/11 .
1.1. Točkom II. izreke navedenog rješenja je, na temelju članka 225. stavka 3. ZKP, odbijen prijedlog oštećenika kao tužitelja Hrvatske stranke prava 1861 i PT za provođenje istrage protiv 3. okrivljene TTV zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. i kaznenog djela pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz članka 303. stavka 1. KZ/11.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu su pravovremeno podnijeli oštećenici kao tužitelji, i to ZT osobno, a Hrvatska stranka prava 1861 po zakonskom zastupniku PT. Žalbe su identičnog sadržaja, a podnesene su zbog „povrede zakona“, bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, „nepravilne primjene materijalnog prava“, „jer je odluka utemeljena na pravno pogrešnom shvaćanju statusa oštećenika“ i „jer su žalitelji bili onemogućeni u ostvarenju zakonom garantiranog prava na preuzimanje kaznenog progona“. Oštećenici kao tužitelji u bitnom ističu da bi pobijanim rješenjem bilo pogrešno utvrđeno da nemaju status oštećenika, budući je objavljivanje tajnih transkripata s oznakom „vrlo tajno“ sadržavalo klevetničke konstrukcije, difamacije i lažne tvrdnje o njima, čime su pretrpjeli „bitnu povredu temeljnih prava“, „duševne boli i reputacijsku štetu“, odnosno njihova privatnost i dostojanstvo su bili „direktno pogođeni“, čime ispunjavaju sve elemente za status izravne žrtve iz članka 202. ZKP. Nadalje, ističu da im je Županijskog državno odvjetništvo u Zagrebu (dalje: ŽDO u Zagrebu) nezakonito uskratilo dostavu rješenja od 22. srpnja 2021., čime im je onemogućilo korištenje prava iz članka 55. ZKP. Predlažu ukinuti pobijano rješenje, naložiti provođenje istrage, utvrditi „da žalitelji imaju status ovlaštenih tužitelja“, naložiti „pribavljanje svih tajnih transkripata“, kao i „ispitivanje odgovornih dužnosnika DORH-a“.
3. Žalba nije osnovana.
4. Protivno žalbenim navodima, osnovano je sudac istrage odbacio prijedlog Hrvatske stranke prava 1861 i PT za provođenje istrage protiv 1. osumnjičenog TT i 2. osumnjičenog Večernjeg lista d.o.o., zbog kaznenog djela odavanja tajnih podataka iz članka 347. stavka 1., 2. i 3. KZ/11. i kaznenog djela veleizdaje iz članka 340. KZ/11., te odbio prijedlog oštećenika kao tužitelja Hrvatske stranke prava 1861 i PT, za provođenje istrage protiv 3. osumnjičene TTV zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. i kaznenog djela pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz članka 303. stavka 1. KZ/11., za koju odluku je dao jasne, ozbiljne i dostatno argumentirane razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovo vijeće.
5. Naime, odredba članka 55. stavka 1. ZKP propisuje da osim u slučajevima iz članaka 206.c, 206.d i 206.e ovoga Zakona, kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti žrtvu i uputiti ju da može sama poduzeti progon. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustajanja državnog odvjetnika od progona u drugim slučajevima. Odredba stavka 2. istoga članka ZKP propisuje da žrtva ima pravo preuzeti, odnosno nastaviti progon za djelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.
5.1. Nadalje, odredbom članka 202. stavka 12. ZKP propisano je da je oštećenik žrtva kaznenog djela i pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno koje sudjeluju u svojstvu oštećenika u postupku, dok je odredbom stavka 11. istog članka ZKP propisano da je žrtva kaznenog djela fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela, kao i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.
6. Primjenjujući navedene odredbe na konkretan predmet, sudac istrage je ispravno utvrdio da su kaznena djela odavanja tajnih podataka iz članka 347. stavka 1., 2. i 3. KZ/11. i veleizdaje iz članka 340. KZ/11. smještena u Glavu XXXII. ZKP, kojom glavnom su propisana kaznena djela protiv Republike Hrvatske, slijedom čega žrtvom takvog protupravnog postupanja, pa onda i oštećenikom koji preuzima ili nastavlja kazneni progon protiv osumnjičenika, može biti isključivo Republika Hrvatska. Prema tome, Hrvatska stranka prava 1861 i ZT u odnosu na ta kaznena djela nemaju status žrtve, niti oštećenika kao tužitelja s pravom iz članka 55. stavka 1. ZKP.
6.1. S tim u vezi, žalbeni navodi o tome da bi Hrvatskoj stranci prava 1861 i PT kaznenim djelima iz članka 347. stavka 1., 2. i 3. KZ/11. i članka 340. KZ/11. bila prouzročena šteta u vidu „duševne boli i reputacijske štete“, zbog koje im je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1523/2018 od 28. studenog 2022. dodijeljena naknada štete, ne upućuju na zaključak da bi imenovanima u odnosu na navedena kaznena djela valjalo priznati status oštećenika kao tužitelja, budući se kaznenim djelima protiv Republike Hrvatske, a kako to pravilno obrazlaže sudac istrage, zbog njihove prirode može prouzročiti neizravna šteta i drugim fizičkim ili pravnim osobama, dok će ovlaštenikom za preuzimanje ili nastavak kaznenog progona za ta kaznena djela i dalje ostati isključivo Republika Hrvatska.
6.2. U odnosu na žalbene navode Hrvatske stranke prava 1861 i PT da bi im ŽDO u Zagrebu pune četiri godine i tri mjeseca nezakonito uskratilo dostavu rješenja broj KP-DO-45/2020 od 22. srpnja 2021., odnosno rješenja kojim je 3. osumnjičenica odbacila kaznenu prijavu protiv 1. i 2. osumnjičenika, valja naglasiti da je odredbom članka 206. stavka 3. ZKP propisano da će državni odvjetnik, osim u slučajevima iz članka 206.c, 206.d i 206.e, o odbacivanju prijave te o razlozima za to izvijestiti uz pouku iz članka 55. ZKP žrtvu u roku od osam dana, a da će se o odbacivanju prijave bez odgode izvijestiti podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako oni to zahtijevaju. U konkretnom slučaju, budući Hrvatska stranka prava 1861 i ZT u odnosu na kaznena djela koja se stavljaju na teret 1. i 2. osumnjičenicima nemaju status oštećenika kao tužitelja, već isključivo podnositelja kaznene prijave, to im ŽDO u Zagrebu nije bilo dužno dostaviti rješenje o odbačaju kaznene prijave, dok im je u skladu s citiranom odredbom pravilno dostavilo obavijest o odbačaju podnesene kaznene prijave.
7. Cijeneći sve ranije navedeno, ovo vijeće je ocijenilo da je sudac istrage zbog izostanka statusa oštećenika kao tužitelja, koji u skladu s člankom 55. stavkom 1. ZKP može preuzeti ili nastaviti kazneni progon, točkom I. izreke pobijanog rješenja pravilno odbacio kao nedopušten prijedlog Hrvatske stranke prava 1861 i PT za provođenje istrage protiv 1. osumnjičenog TT i 2. osumnjičenog Večernjeg lista d.o.o., zbog kaznenog djela odavanja tajnih podataka iz članka 347. stavka 1., 2. i 3. KZ/11. i kaznenog djela veleizdaje iz članka 340. KZ/11.
8. Nadalje, u odnosu na prijedlog oštećenika kao tužitelja Hrvatske stranke prava 1861 i PT za provođenje istrage protiv 3. okrivljene TTV zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. i kaznenog djela pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz članka 303. stavka 1. KZ/11., sudac istrage je pravilno pošao od odredbe članka 291. stavka 1. KZ/11., kojim je propisano da kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti čini službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu (u ovom slučaju znatnu štetu iz stavka 2. istog članka), kao i članka 303. stavka 1. KZ/11., kojim je propisano da kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela čini onaj tko krije ili zbrinjava počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven ili uhićen.
8.1. Primjenjujući navedene odredbe, sudac istrage je ocijenio, s kojom ocjenom se slaže i ovo vijeće, da iz prijedloga oštećenika kao tužitelja i osporavanog rješenja o odbačaju kaznene prijave Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje u tekstu: ŽDO u Zagrebu) broj KP-US-368/2023 od 25. rujna 2023. ne proizlazi osnovana sumnja da bi 3. osumnjičena TTV počinila kaznena djela iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. i članka 303. stavka 1. KZ/11., već isključivo nezadovoljstvo oštećenika kao tužitelja sadržajem navedenog rješenja ŽDO u Zagrebu, koje rješenje je 3. osumnjičena TTV, povodom kaznene prijave oštećenika kao tužitelja protiv 1. i 2. osumnjičenika, donijela kao zamjenica ŽDO u Zagrebu.
8.2. Naime, sudac istrage je ispravno utvrdio da je 3. osumnjičena TTV, postupajući u okviru svojih zakonskih ovlasti kao pravosudna dužnosnica nadležna za progon počinitelja kaznenih djela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, po podnesenoj kaznenoj prijavi provela izvide, odnosno pribavila spornu knjigu, pozvala podnositelja na dopunu kaznene prijave, od Hrvatskog državnog arhiva pribavila svu relevantnu materijalnu dokumentaciju, na temelju čega je u rješenju o odbačaju kaznene prijave ukratko iznijela svu pribavljenu materijalnu dokumentaciju, elaborirala činjenična utvrđenja, kao i pravnu i zakonsku osnovu na kojoj temelji svoju odluku, te konačno, s obzirom na ranije navedeno o neovlaštenosti Hrvatske stranke prava 1861 i PT na preuzimanje kaznenog progona za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, ispravno izostavila uputu o pravu na preuzimanje kaznenog progona iz članka 55. stavka 1. ZKP.
8.3. S obzirom na sve ranije navedeno, ovo vijeće prihvaća zaključak suca istrage da je u konkretnom slučaju u odnosu na 3. osumnjičenu TTV izostalo ispunjenje obilježja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. i pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz članka 303. stavka 1. KZ/11., odnosno nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi 3. osumnjičenica, ispitujući kaznenu prijavu protiv 1. i 2. osumnjičenika iskoristila svoj položaj, prekoračila granice svojih ovlasti ili ne obavila svoju dužnosti i time sebi ili drugoj osobi pribavila korist ili drugome prouzročila znatnu štetu, niti da bi izostavljanjem upute o preuzimanju kaznenog progona iz članka 55. stavka 1. ZKP na drugi način pomogla počinitelju kaznenog djela da ne bude otkriven ili uhićen. Stoga je, prema mišljenju ovog vijeća, sudac istrage u točki II. izreke pobijanog rješenja pravilno odbio prijedlog oštećenika kao tužitelja za provođenje istrage u odnosu na 3. osumnjičenu TTV za ranije navedena kaznena djela.
9. U odnosu na žalbene navode oštećenika kao tužitelja o „vrlo ozbiljnoj sumnji u manipulaciji spisom“ suca istrage, valja naglasiti da je predmet suca istrage poslovni broj Kir-Us-85/2025, u skladu sa Sudskim poslovnikom (37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17. 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20. 138/20., 147/20., 70/21., 99/21., 145/21., 23/22., 12/23., 122/23., 55/24., 136/24.), po razrješenju do tada zaduženog suca istrage zbog odlaska u mirovinu, dodijeljen u rad drugom sucu istrage, koji je i donio pobijano rješenje. Jednako tako, napominje se da se predmeti u nadležnosti suca istrage, uz pravilo o uzimanju u rad po redu kojim su zaprimljeni, rješavaju i po stupnju hitnosti, pa prednost imaju istražnozatvorski predmeti, zatim predmeti u kojima su određene mjere opreza, privremene mjere i drugi hitni predmeti, dok predmeti kreirani povodom prijedloga oštećenika kao tužitelja nisu označeni kao hitni.
10. S obzirom da oštećenici kao tužitelji svojim žalbenim navodima nisu doveli u dvojbu ispravnosti i zakonitosti pobijanog rješenja, a njegovim ispitivanjem nisu nađene povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP , na koje ovo vijeće članka pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju 494. stavka 3. točke 2. ZKP riješiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 11. veljače 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA :
Koraljka Bumči
