REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DM, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017.,126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv osuđujućeg dijela presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 16. srpnja 2025., broj: 31 Pp-3015/2025, u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. DM, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u osuđujućem dijelu te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/1205., 70/2017.,118/2018. i 114/2022.), okr. DM (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
28. rujna 2023. u 12,30 sati u [adresa] u obiteljskom stanu u [adresa] počinio psihičko nasilje u obitelji prema supruzi KM na način da bi na istu vikao što je kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenosti,
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. DM je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 16. srpnja 2025., broj: 31 Pp - 3015/2025-10, okr. DM je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, izrečena kazna zatvora 10 dana te temeljem članka 44. Prekršajnog zakona primijenjena uvjetna osuda kojom se odgađa izvršenje kazne zatvora za vrijeme od godinu dana uz uvjet da u tom roku okrivljenik ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom. Na temelju 40. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme u kojem je bio zadržan temeljem Izvješća o uhićenju II. Policijske postaje Split od 28. rujna 2023. do 29. rujna 2023. dao dva dana zatvora, a koji će se okrivljeniku uračunati u slučaju opoziva iste.
1. Istom presudom, okr. DM na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u oslobađajućem dijelu izreke pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude, okr. DM osobno je pravodobno podnio žalbu, ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava.
5. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. DM optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
5.1. Naime, iz činjeničnog opisa izreke pobijane presude proizlazi da je okr. DM proglašen krivim da je počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na način da je navedeno „…počinio psihičko nasilje u obitelji prema supruzi DMV na način da bi na nju vikao što je kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenost“.
5.2. Dakle, iz naprijed opisanog činjeničnog opisa djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret proizlazi da se okrivljeniku stavlja na teret da je počinio psihičko nasilje na štetu supruge KM, na način da je na istu vikao, a što je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, bez da je radnja okrivljenika konkretizirana odnosno nije navedeno kojim riječima je okr. DM vikao na suprugu pa time nije niti razvidno jesu li riječi koje je okrivljenik vikao objektivno takve naravi da kod žrtve izazovu povredu dostojanstva i osjećaj uznemirenosti odnosno imaju li težinu psihičkog nasilja odnosno imaju li potreban stupanj agresivnosti da bi kod žrtve nasilja uzrokovale posljedice povrede dostojanstva ili uznemirenosti, a što čini biće inkriminiranog prekršaja.
5.3. Slijedom navedenog, djelo za koje je okr. DM proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u osuđujućem dijelu na način da je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude. S tim u vezi, ističe se da budući da je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba od strane okr. DM, što znači da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, prvostupanjski sud više ne može okr. DM proglasiti krivim za drugu radnju od radnje za koju je okrivljenika proglasio krivim pobijanom prvostupanjskom presudom, ovaj sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijanu presudu, već je istu, sukladno ovlaštenju iz članka 207. Prekršajnog zakona, preinačio na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke.
5.4. Potrebno je istaknuti da su u činjeničnom opisu djela koji se okr. DM stavlja na teret u optužbi bile navedene riječi kojima je okrivljenik ostvario psihički oblik nasilja u obitelji na način da se supruzi vičući obratio riječima „…prvo da tebi dam jednu …“, prvostupanjski sud sadržaj tih riječi ispustio iz činjeničnog opisa, bez da je naveo razloge takvog postupanja.
5.5. Stoga, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretizira radnja okrivljenika. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.6. Slijedom navedenog, djelo za koje je okr. DM proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.
6. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenika je postala bespredmetna.
7. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 11. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
