REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U RIJECI
Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka
Poslovni broj: Kž-452/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Srebrenke Šantić predsjednika vijeća, te sudaca Sandre Juranović i Saše Cvijetića kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Dragane Umiljenović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SH zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, dalje u tekstu: KZ/11), rješavajući žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj 12 K-79/2020 od 12. rujna 2023., u sjednici održanoj 11. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika te se ukida prvostupanjska presuda i vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1.Presudom Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj 12 K-79/2020 od 12. rujna 2023. okrivljenik SH je temeljem članka 453. točke 1. ZKP/08 oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11 te je na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 odlučeno da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2.Protiv te presude žalbu je izjavilo Općinsko državno odvjetništvo iz Vukovara zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3.Odgovor na žalbu nije podnijet.
4. Spis je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08 dostavljen na dužno razgledavanje Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.
5.Žalitelj smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 time što kod donošenja odluke i u razlozima presude nije cijenio dio okrivljenikove obrane u kojoj ovaj navodi kako nije zatražio liječniku pomoć kao i da su s njime kritične prilike u društvu bile dvije osobe, što da je odlučno kod ocjene da li je postupcima oštećenika bio ugrožen integritet okrivljenog. U odnosu na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje ističe se kako ono proizlazi iz činjenice da nije provedeno sudskomedicinsko vještačenje slijedom čega da je preuranjen zaključak suda prvog stupnja da je okrivljenik postupao u nužnoj obrani posebice kada se uzme u obzir da je istu mijenjao tijekom postupka u pogledu broja udaraca koje je zadao oštećeniku.
6.Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je naprijed navedenim propustom suda počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer je prvostupanjski sud razloge za svoju odluku iznio jasno i detaljno i bez proturječja između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju provedenih dokaza i samog tog sadržaja. Naime, sud prvog stupnja je kod odlučivanja o kaznenoj odgovornosti okrivljenika ocijenio one činjenice koje smatra odlučnim, a izostanak ocjene dijela okrivljenikove obrane na koju ukazuje žalitelj može eventualno biti od utjecaja na pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja no ne predstavlja povredu radi koje se presuda ne može ispitati, kako to smatra žalitelj.
7.U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je činjenično stanje od strane suda prvog stupnja za sada nepotpuno i pogrešno utvrđeno, slijedom čega je za sada pogrešan i zaključak prvostupanjskog suda kako je okrivljenik postupao u nužnoj obrani postupajući na način opisan u izreci odnosno zadavši oštećeniku RH najmanje tri udaraca zatvorenom šakom u glavu u predio lica čime mu je nanio tešku tjelesnu ozljedu u vidu dvostrukog prijeloma čeljusti.
8.Međutim, da bi se moglo zaključiti da li se doista radilo o nužnoj obrani bilo je potrebno najprije sa sigurnošću utvrditi postupanje okrivljenika, a i oštećenika, jer je to temelj za zaključak je li postupanje okrivljenika predstavljalo obranu koja je bila prijeko potrebna da bi on od sebe odbio istovremeni protupravni napad kao i da li je u izreci opisano ili provedenim dokazima utvrđeno postupanje oštećenika bio napad na okrivljenika.
9.Napad oštećenika prema okrivljeniku opisan je kao prigovor i odgurivanje motivirano prethodnim prijavljivanjem oštećenika policiji, a obrana okrivljenika kojom taj napad odbija se prema terećenju iz optužnice sastojala od najmanje tri udarca u lice uslijed kojeg je oštećenik zadobio dvostruki prijelom čeljusti. Prvostupanjski je sud o napadu oštećenika zaključivao temeljem njegovog iskaza da je okrivljeniku, jer je bio alkoholiziran, zadao tri udarca revoltiran njegovom prethodnom prijavom policiji zbog ranijeg konflikta. O njegovom postupanju svjedok CH iskazao je kako je oštećenik okrivljenika udario jedanput, svjedok BH iskazao je o par udaraca, a sam okrivljenik navodi o jednom udarcu koji mu je zadao oštećenik.
10.U odnosu pak na reakciju odnosno obranu okrivljenika od postupanja oštećenoga, sud zaključuje iz obrane okrivljenika u prethodnom postupku kada je priznao da mu je zadao dva tri udarca šakom u glavu dok na raspravi iskazuje o jednom udarcu. Sam oštećenik navodi da ga je okrivljenik udario jedanput od čega se okrenuo i pao, a o jednom udarcu zadanom oštećeniku iskazivali su i svjedoci BH i CH. Iz podataka liječničke dokumentacije proizlazi da je oštećenik potražio liječničku pomoć zbog ozljeda zadobivenih od više udaraca. K tome, okrivljenik, svjedoci i sam oštećenik iskazuju da je od udarca oštećenik pao i udario glavom o beton.
11.Na temelju naprijed iznijetog za sada nije jasno, niti to proizlazi iz razloga presude, smatra li sud da je okrivljenik oštećeniku zadao tri ili čak više udaraca u lice i time ga teško tjelesno ozlijedio, kako je opisano u izreci presude, ili se radilo o jednom udarcu te je li teška tjelesna ozljeda moguće nastala zbog pada oštećenika na tvrdu podlogu. Nadalje, za sada nije jasno je li okrivljenikovo postupanje bilo reakcija na to da ga je oštećenik odgurnuo, kako se navodi u činjeničnom opisu, ili je, kako to navode okrivljenik, svjedoci pa i sam oštećenik, oštećenik okrivljenika najmanje jedanput udario.
12.Dakle, o dinamizmu napada okrivljenika na oštećenog kao i nastanku zadobivene ozljede kod oštećenika sud nije za sada sa sigurnošću utvrdio odlučne činjenice, a to su one koje se navode u činjeničnom opisu i čine obilježja kaznenog djela, a da bi se onda moglo ustvrditi je li počinio kazneno djelo kako je opisano te je li postupao u nužnoj obrani. Izostanak utvrđenja na koje ukazuje i žalitelj ne daje mogućnost ocjene sudu prvog stupnja niti da li se eventualno radi o tome je li okrivljenik i na koji način prekoračio granice koje su potrebne za otklanjanje napada oštećenika koji se za sada opisuje isključivo u radnji odgurivanja, dok sudionici događaja iskazuju o udarcu ili udarcima u alkoholiziranom stanju.
13.Stoga je prihvaćanjem kao osnovane žalbe državnog odvjetnika prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti temeljem članka 483. stavak 1. ZKP/08 zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
14.Sud će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud provesti sve već provedene dokaze te će provođenjem i sudskomedicinskog vještačenja, a i eventualnih drugih dokaza za kojima se ukaže potreba, razjasniti naprijed naznačene okolnosti koje su odlučne za ocjenu postojanja kaznene odgovornosti okrivljenika te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku koju će valjano obrazložiti.
Rijeka, 11. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Srebrenka Šantić
