REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] A 5
Poslovni broj: Us I-2206/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja AS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. Pula, Dalmatinova, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 11. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/462, URBROJ: 443-02-02-20-24-11 od 28. studenog 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/462, URBROJ: 443-02-02-20-24-11 od 28. studenog 2024. naređeno je investitoru AS, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana ukloni nadstrešnicu metalne konstrukcije tlocrtnih dimenzija 3,50 m x 7,30 m, visine 3,50 m, ispod koje je postavljena kamp kućica, izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, izvan građevinskog područja, na području označenom "Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište", prema PPU Grada Umaga.
2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporava da su predmetni radovi izvedeni bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navodi da je tuženik povrijedio pravila postupka, te da nije pravilno primijenio materijalno pravo i pravilno utvrdio činjenično stanje. S time u svezi navodi da predmetni objekt predstavlja jednostavnu građevinu koja se može graditi bez građevinske dozvole, pri čemu ističe da tuženik dimenzije i karakteristike predmetnih građevina nije podveo pod odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugih građevinama i radovima, čime da bi utvrdilo da za njihovu gradnju nije potrebna građevinska dozvola. Nadalje navodi da je tuženik u inspekcijskom nadzoru utvrdio da se u trenutku pregleda na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne izvode radovi i da stoga nije bilo osnove za zatvaranje gradilišta, čime da je povrijeđena odredba članka 119. Zakona o državnom inspektoratu. Nadalje navodi da tužitelju u postupku nije bilo omogućeno služenje materinjim slovenskim jezikom, čime da su također povrijeđena pravila postupka. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u isprave koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka i po potrebi saslušanjem stranaka, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.
4. Sud je zakazao ročište za raspravu 6. veljače 2026., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.
5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetnih građevina.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se članak 128. odnosi na jednostavne građevine i radove, koju su sukladno navedenoj odredbi taksativno navedeni u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, 155/23, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima).
8. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
9. S tim u svezi u prvom redu, u predmetu ovoga spora nije naloženo uklanjanje kamp kućice, nego samo nadstrešnice metalne konstrukcije tlocrtnih dimenzija 3,50 m x 7,30 m, visine 3,50 m, ispod koje je kamp kućica postavljena, a koja nadstrešnica, prema shvaćanju Suda, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe.
10. Nadalje, predmetna nadstrešnica metalne konstrukcije, koja služi za zaštitu kamp kućice, ne može se podvesti pod nijednu građevinu koja bi se prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugih građevinama i radovima mogla graditi bez građevinske dozvole.
10.1. S tim u svezi nadalje, građenje građevina bez akta kojim se odobrava građenje na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugih građevinama i radovima predstavlja izuzetak od općeg pravila iz odredbe članka 106. Zakona o gradnji da se građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, stoga nije građevinski inspektor dužan ispitivati i obrazlagati može li određena građevina podvesti pod neku taksativno navedenih građevina iz Pravilnika, već se na to treba investitor, a građevinski inspektor je samo dužan takve navode ocijeniti.
11. Nadalje, prema shvaćanju Suda inspekcijski pregled u građevinskom inspekcijskom postupku ne predstavlja očevid u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), koje pravno shvaćanje je istaknuto i u više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a osim toga ni jednom odredbom Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) nije propisano da bi se inspekcijski pregled morao provesti uz prisustvo stranke, niti bi to s obzirom na prirodu inspekcijskog postupka koji zahtjeva brzo i efikasno provođenje mjera bilo svrsishodno, stoga su tužbeni navodi i u tom dijelu neosnovani.
11.1. Međutim, i neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužitelj postupku aktivno sudjelovao na način da je dostavljao podneske po opunomoćeniku, stoga je prema ocjeni Suda tužitelju omogućeno o očitovanje o svim odlučnim činjenicama i okolnostima te osigurano ostvarenje procesnih prava.
12. Nadalje, prema odredbi članka 14. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku upravni postupak vodi se na hrvatskom jezikom.
13. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tuženik dopisom od 24. travnja 2024. na hrvatskom jeziku pozvao tužitelja se očituje o činjenicama i okolnostima bitnim za rješenje stvari, na koji poziv se tužitelj očitovao po opunomoćenicima koji ga zastupaju i u ovome sporu.
14. Stoga, budući da se tužitelj nije pozvao da mu se omogući služenje slovenskim jezikom, već je dostavio očitovanje zastupan po opunomoćeniku, Sud je tužbene navode i u ovome dijelu našao neosnovanim.
15. I naposljetku, obrazloženje osporenog rješenja i inspekcijski nalaz ukazuju da se u vrijeme inspekcijskog pregleda na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu izvodili radovi, zbog čega, kao što navodi tužitelj, ne bi bilo razloga za zatvaranjem gradilišta, međutim ukoliko je to doista točno, navedena okolnost ni na koji način ne dira prava ili interese tužitelja, stoga ne utječe na zakonitost osporenog rješenje.
16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.
17. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 1.250,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.
U Rijeci 11. veljače 2026.
S u d a c
dr. sc. Antun Žagar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. Zakona o upravnim sporovima).
Dostaviti:
- opun. tužitelja Bruni Čohilju, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4
- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,
Prolaz Frana Matejčića 8