REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: O-707/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrle DN (ime oca: D) iz [adresa], OIB: / (datum rođenja: **.**.1927. / datum smrti: **.**.1968.), državljanke SFRJ, bez održavanja ročišta, 11. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Obustavlja se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.
Obrazloženje
1. Ostavinski postupak iza umrle DN iz [adresa], OIB: /, pokrenut je 26.01.2026. na prijedlog predlagatelja – IN iz [adresa], nepoznatog odnosa srodstva sa ostaviteljicom.
2. Prijedlogom za provođenjem ostavinskog postupka predlagateljica je predložila sudu provođenje ostavinskog postupka u odnosu na sljedeću nekretninu za koju tvrdi da čini ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu:
– nekretnina – Prizemna obiteljska kuća u [adresa] – ZK tijelo II – 6. Suvlasnički dio: 10/60, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, udio 10/60 (1/6).
3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.
3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).
3.3. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).
3.4. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
3.5. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.st.1. ZPP).
4. Iz isprava koje su priložene spisu: ZK izvadak za nekretninu (list 4. spisa) i Izvadak iz matice umrlih za TN (lsit 3. spisa), ne proizlazi nedvojbeno da je ostaviteljica bila suvlasnica nekretnine za koju predlagateljica tvrdi da predstavlja ostaviteljevu (ostavinsku) imovinu.
4.1. Iz ZK izvatka proizlazi da je suvlasnik nekretnine „ [adresa], dok je ostaviteljica (prema podacima iz izvatka iz matice umrlih) DN iz [adresa]. Ostaviteljica i suvlasnik nekretnine imaju različito osobno ime (prezime) „ ĆN“ / „ DN“, i različite adrese prebivališta „ [adresa]“ / „ [adresa]“. M
5. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložila sâma predlagateljica i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostaviteljica bila nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti.
6. S obzirom na navedeno sud je na temelju čl.5. ZN – a, a u vezi s čl.174. ZN – a, obustavio ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari.
6.1. Obustava ostavinskog postupka u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednika / predlagatelja u podnošenju novog prijedloga.
6.2. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelj je dužan sudu dostaviti dokaz da je ostaviteljica istovjetna osobi koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine za koju tvrdi da je pripadala ostavitelju (isprava na temelju koje je izvršen upis „ ĆN“ u zemljišnu knjigu iz koje bi bilo vidljivo da su „ DN“ i „ ĆN“ ista osoba, uvjerenje o prebivalištu ili drugi dokaz iz kojeg proizlazi da je ostaviteljica nekada živjela na adresi navedenoj u zemljišnoj knjizi odnosno da su adrese [adresa] i [adresa] istovjetne ili drugi odgovarajući dokaz o istovjetnosti ostaviteljice i osobe upisane u zemljišnoj knjizi).
6.3. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 11. veljače 2026.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).
DOSTAVITI:
1. Nasljednik / predlagatelj – IN
2. U spis
