REPUBLIKA HRVATSKA

Ovr-443/2025-11

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

UL. KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV 2

MAKARSKA

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Nives Mešin Masle, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćnici Jasminki Vrbanović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vrbanović Božić d.o.o., Kozarčeva 51, Zagreb, OIB: 63254210399, protiv protivnika osiguranja UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Jani Volenc Pećina, odvjetnici iz Zagreba, Metalčeva 5, radi osiguranja privremenom mjerom radi ostvarenja nenovčane tražbine, 11. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se predlagateljica osiguranja s prijedlogom za osiguranje podnijetog u ovom predmetu 17. prosinca 2025. kao neosnovan, a koji glasi:

" 1. Nalaže se protivniku osiguranja UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da odmah napusti nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], u naravi kuću u [adresa], te da istu preda u samostalni posjed predlagateljici.

2. Zabranjuje se protivniku osiguranja

a) boravak i ulazak u kuću ili dvorište,

b) uklanjanje ili oštećivanje imovine predlagateljice,

c) uklanjanje ili onesposobljavanje nadzornih kamera, bez izričite pisane suglasnosti predlagateljice.

3. Nalaže se protivniku osiguranja da preda sve ključeve predmetne nekretnine predlagateljici u roku od 24 sata od dostave rješenja, uz asistenciju policije po potrebi,

4. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka Psp- 37/2025, ili do drukčije odluke suda.

5. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

6. Provedba ove privremene mjere odmah po dostavi rješenja može se izvršiti uz asistenciju Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Makarska.“ II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadom troškova ovog postupka, kao neosnovan.

III. Nalaže se predlagateljici osiguranja, u roku od 8 dana, naknaditi protivniku osiguranja troškove ovog postupka u iznosu od 100,00 €.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja je 17. prosinca 2025. podnijela prijedlog radi „zaštite posjeda i sprječavanja nasilja“ s pozivom na odredbu članka Ovršnog zakona kojim se reguliraju privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u bitnome navodeći da je predlagateljica isključiva vlasnica kuće u [adresa] (zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica]), dok protivnik osiguranja nema niti je imao pravo na posjed te nekretnine, što je dodatno potvrđeno njegovim vlastitim priznanjima o nasilnom ulasku i promjeni brave. Protivnik osiguranja da nije imao pravo boravka u kući, a niti je u trenutku nasilnog ulaska bio posjednik ili pravno ovlašten, što da potvrđuje i činjenica da nakon izlaska iz pritvora nije tražio zaštitu posjeda sudskim putem. Kakav god da su stranke imale odnos, poslovni ili drukčiji, taj odnos da je prestao 11. srpnja 2025. godine, kada je protivnik osiguranja po policiji odveden u istražni zatvor radi kaznenog postupka koji je u tijeku, a u kojem je proveo je oko dva mjeseca, slijedom čega je pušten da se brani sa slobode. Protivnik osiguranja da nije živio u predmetnoj kući, nego je povremeno dolazio radi radova na održavanju kuće, i nije u toj kući imao osobne stvari. One stvari koje su ostale iza njega, predlagateljica je spakirala i nakon njegova pritvaranja odvezla njegovim automobilom u Zagreb, gdje protivnik osiguranja živi, i gdje je i prijavljen. Navodi da ako je protivnik osiguranja smatrao da mu je povrijeđen posjed, mogao je i morao reagirati u roku od najduže mjesec dana od dana kada su se stekli uvjeti za to (izlaska iz zatvora) tužbom radi povrata posjeda. Budući da to nije napravio, očito je da i sam zna da nije imao pravo na posjed na predmetnoj nekretnini. Pored prednjega, protivnik osiguranja da je vlasnik kuće u [adresa] na adresi [adresa], na kojoj adresi je trajno prijavljen, što znači da je tamo je stanovao i ranije, a u toj kući je stanovao i tri mjeseca nakon što je izašao iz zatvora – a što da je vidljivo i iz njegovih navoda iz tužbe (o.p. Psp-37/2025). To što on odjednom tvrdi da ta kuća u [adresa] nije pogodna za stanovanje, očito nije točno i samo po sebi zvuči neuvjerljivo. Predlagateljica smatra da se ovim svojim činom protivnik osiguranja sveti predlagateljici i vjerojatno joj želi nauditi bilo financijski (provalom i uništenjem njezine imovine) bilo fizički, pa moli Naslov da hitno donese predloženu privremenu mjeru, u cilju zaštite njezine imovine i sprječavanja daljnjeg nasilja.

1.2. Nadalje navodi da je protivnik osiguranja dana 13.prosinca 2025.godine, nakon što je saznao da je predlagateljica iz [adresa] otišla za Zagreb, vjerojatno bio taj koji je postavio čavle pod 2 gume njenog automobila, postoji prijava, kako bi neometan mogao neovlašteno i nasilno ući u kuću u [adresa], gdje je promijenio bravu te se samovoljno uselio, što i sam priznaje u tužbi sudu, pozivajući se na navodno pravo na “samopomoć” i na to da je predlagateljica promijenila bravu. Protivnik osiguranja da nije imao ključeve, što znači da nije ni imao posjed, da je onesposobio i kameru ispred vrata kuće, da Predlagateljica ne spriječi nasilno zauzimanje posjeda, a što da je sve vidljivo iz njegovih fotografija priloženih uz tužbu, zbog čega predlagateljica smatra da je osnovni motiv protivnika osiguranja da je zastraši i da joj napravi štetu, pa opetovano moli sud da joj pruži zaštitu. Nadalje, da takvo postupanje protivnika osiguranja ne predstavlja zakonitu samopomoć u smislu čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da ono predstavlja nasilno zauzimanje posjeda, a ne zakonitu samopomoć, jer nije postojala neposredna opasnost niti su iscrpljena redovna pravna sredstva, te postoji realna i neposredna opasnost daljnjih sukoba i štete, da boravkom protivnika osiguranja u kući predlagateljici nastaje nepopravljiva šteta, ugrožena je njezina sigurnost i mir, a postoji i realna opasnost daljnjih sukoba, nasilja od strane protivnika osiguranja prema predlagateljici, te policijskih intervencija i eskalacije spora. Iz svega navedenog da je očito da protivnik osiguranja nema pravnu osnovu za boravak u predmetnoj nekretnini u koju je nasilno ušao, dok je predlagateljica vlasnica i dotadašnja mirna posjednica. Protivnik osiguranja da ima u vlasništvu kuću u [adresa] na adresi [adresa] (adresa iz tužbe), a što i priznaje u tužbi , što znači da on ne postupa u nuždi već s namjerom.

1 .3. Nadalje opetovano navodi kako postupanje protivnika osiguranja ima obilježja protupravne samovlasti, jer je isti bez sudske odluke i bez suglasnosti vlasnice nasilno ušao u stambeni objekt i promijenio bravu, iako su mu bila dostupna redovna pravna sredstva zaštite, da protivnik osiguranja sam u podnesku sudu navodi da je promijenio bravu i ušao u kuću, pozivajući se na institut samopomoći, iako za isto nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke, što ukazuje na svjesno i namjerno postupanje izvan pravnog poretka. Protiv protivnika osiguranja vodi se kazneni postupak, što u kombinaciji s njegovim samovoljnim postupanjem ukazuje na povećani rizik eskalacije sukoba, da takvo ponašanje, neovisno o ishodu kaznenog postupka, stvara realnu i neposrednu opasnost daljnjih sukoba, policijskih intervencija i narušavanja javnog reda, što je upravo situacija koju privremena mjera treba spriječiti. Naime, da je protivnik osiguranja onesposobio nadzornu kameru nad objektom, a u vezi s oštećenjem guma na vozilu predlagateljice podnesena je kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja. Sve da upućuje na to da je spreman na svaku vrstu nasilja, i da se radi o osobi koja ne preza od počinjenja kaznenog djela, pa se predlagateljica boji eskalacije sukoba i moli Naslov da što hitnije donese traženu privremenu mjeru kojom bi zaštitila vlasništvo i samostalni posjed, ali i fizički integritet predlagateljice. Predlagateljica da ovom mjerom ne prejudicira kaznenu odgovornost protivnika osiguranja, već isključivo traži privremenu zaštitu posjeda i osobne sigurnosti do okončanja postupka.

2. Sud je u dokazne svrhe pregledao fotografije na listu 5 -10, 15-17 spisa, podnesak „tužba, “ ZK izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12706 k. o. [katastarska općina], kaznena prijava (list 21-22), odgovor na tužbu (list 23-26), uvid u predmet ovog suda Psp- 37/2025.

3. Protivnik osiguranje se usprotivio navodima iz prijedloga ovrhovoditelja navodeći da su navodi u predmetnom prijedlogu, kao i u naknadnom podnesku predlagateljice osiguranja netočni, a prijedlog za određivanje privremene mjere smatra u cijelosti neosnovanim jer da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, kako traži predlagateljica osiguranja, u skladu s odredbama čl. 346. Ovršnog zakona jer se privremena mjera može odrediti ako predlagatelj učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine (st.1.) i ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (st.1.toč.2.). Niti da je predlagateljica osiguranja dokazala (čak niti vjerojatnost) nastupanja bilo kakve štete, a kamoli nenadoknadive, niti je učinila vjerojatnim da postoji opasnost od nasilja. Protivnik osiguranja napominje da između stranaka nije nikada došlo do fizičkog, verbalnog ili bilo kakvog drugog sukoba, niti su njihovi odnosi u bilo kojem trenutku eskalirali na način koji bi upućivao na potrebu hitne sudske intervencije radi osiguranja.

3.1. Radi pojašnjenja okolnosti u kojima je predlagateljica osiguranja podnijela prijedlog za određivanje privremene mjere, protivnik osiguranja napominje da su stranke bile u dugogodišnjoj izvanbračnoj zajednici tijekom koje su živjele na više adresa, dok je posljednja adresa zajedničkog stanovanja bila [adresa] kod br. 6., [adresa]. Konkretno, da se radi o nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Makarskoj, zemljišnoknjižni odjel Makarska, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica], opisana kao Mala Glavica, dvorište površine 287 m2, na kojoj je tuženica upisana kao vlasnica u omjeru 1/1. U naravi, na predmetnoj nekretnini nalazi se manja kuća ukupne površine 24 m2 s pripadajućom natkrivenom terasom površine 30 m2 te otvorenom terasom površine 30 m2, koju su stranke zajedno izgradile i njoj su stanovale od 2016. Izvanbračna zajednica stranaka je završila 11. srpnja 2025. godine nakon što je protivnik osiguranja, povodom optužbe za kazneno djelo iz čl. 158. Kaznenog zakona uhićen i odveden u istražni zatvor u Zagrebu. Protivnik osiguranja osporava počinjenje djela koje mu se stavlja na teret, a što će biti razjašnjeno u kaznenom postupku koji je u tijeku. Nakon što je protivnik osiguranja pušten iz istražnog zatvora, kraće vrijeme je bio u Zagrebu na adresi [adresa] jer je s obzirom na okolnosti optužbe bio savjetovan da se neko vrijeme ne vraća na svoju adresu stanovanja kako bi izbjegao susret s predlagateljicom osiguranja i eventualne daljnje prijave policiji. Na adresi protivnika osiguranja [adresa] kod br. 6., [adresa] ostale su osobne stvari od protivnika osiguranja te je imao ključ od kuće. S obzirom na to da kuća na adresi [adresa] u [adresa] nije pogodna za stanovanje, posebno u zimskim uvjetima, tužitelj se dana 15. prosinca 2025. vratio na svoju dosadašnju adresu stanovanja. Također, protivnik osiguranja radi u Omišu, stoga ne može dugoročno stanovati u [adresa]. Valja napomenuti da se u međuvremenu, nakon što je pušten iz istražnog zatvora protivnik osiguranja u studenom 2025. godine javio telefonski predlagateljici osiguranja, na što mu je ona poslala e-mail u kojem navodi da ne želi da ju više kontaktira. Protivnik osiguranja je to poštovao i od tada nije ni na koji način kontaktirao niti vidio predlagateljicu osiguranja. Kada je protivnik osiguranja, dana 15. prosinca 2025. došao pred kuću na adresi [adresa] kod br. 6, [adresa], uvidio je da je kod ulaznih vrata kuće postavljena kamera te da je predlagateljica osiguranja promijenila bravu kako protivnik osiguranja ne bi mogao ući u kuću. Nadalje napominje, da je točno da je predlagateljica osiguranja, za vrijeme dok je protivnik osiguranja bio u istražnom zatvoru, određene osobne stvari protivnika osiguranja dovezla s njegovim autom u Zagreb i ostavila na parkiralištu pred stanom u kojem živi sin protivnika osiguranja. No, radilo se samo o nekoliko osobnih stvari, dok su ostale stvari protivnika osiguranja ostale u kući u kojoj su stranke godinama zajedno živjele i koje su stekle. Isto tako, protivnik osiguranja je kod sebe imao cijelo vrijeme ključ od kuće jer ga je ponio sa sobom kada je odlazio iz kuće. U odnosu na navode predlagateljice osiguranja da „protivnik osiguranja nije živio u predmetnoj kući, nego je povremeno dolazio radi radova na održavanju kuće…“, protivnik osiguranja skreće pažnju suda da se u samom rješenju o istrazi koje je predlagateljica osiguranja dostavila u sudski spis na više mjesta spominje da su stranke živjele zajedno u izvanbračnoj zajednici i to upravo na adresi [adresa] (odnosno bb kod br. 6). Primjerice, na 1. str. rješenja u općim podacima stoji „…trenutno boravi u [adresa]…“, ili kod iskaza ostalih članova obitelji, npr. str. 3. „…navodi kako su išli na more u [adresa] kod bake ĐĐ koja tamo živi veći dio godine sa svojim partnerom UĐ, s kojim je u vezi već 22 godine…“ itd. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja smatra da predlagateljica osiguranja ovakvim navodima namjerno želi komplicirati postupak na način da osporava činjenice koje nisu sporne, a razvidne su već iz dokumentacije koju je ona dostavila uz odgovor na tužbu. Dakle, protivnik osiguranja je živio u predmetnoj nekretnini u dugogodišnjoj zajednici s predlagateljicom osiguranja te je nakon prestanka zajednice imao posjed nad kućom (imao je svoje stvari, ključ i realnu mogućnost koristiti se nekretninom u svako doba) sve dok predlagateljica osiguranja nije povrijedila njegovo pravo posjeda na način da je bez znanja protivnika osiguranja promijenila bravu i postavila kamere uz ulazna vrata. Protivnik osiguranja je, sukladno čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ostvario svoje pravo na samopomoć i ušao u kuću na način da je ponovno promijenio bravu te je isti dan, nakon saznanja za smetanje posjeda, podnio tužbu protiv predlagateljice osiguranja radi smetanja posjeda, a koji postupak se vodi na ovom sudu pod poslovnim brojem Psp- 37/2025 te je zakazano ročište za dan 27. veljače 2026. U ovom predmetu, protivnik osiguranja je iznio sve okolnosti pod kojima se nalazi u nekretnini i zatražio je zaštitu svojeg prava na posjed nekretnine. Isto tako, protivnik osiguranja je u navedenoj tužbi istaknuo da ima rezervni ključ za tuženicu, ovdje predlagateljicu osiguranja te da će joj omogućiti pristup kući i njezinim stvarima u kući na njezin zahtjev. Također, protivnik osiguranja ističe da u kući uredno stanuje i održava ju, zajedno s okućnicom, stoga su navodi predlagateljice osiguranja o opasnosti od nanošenja štete imovini potpuno promašeni. Protivnik osiguranja ovu kuću smatra svojim domom i zasigurno ju neće oštetiti ni na koji način. U odnosu na navode predlagateljice osiguranja da je protivnik osiguranja „postavio čavle pod gume njezinog automobila kako bi neometano mogao ući u kuću“, protivnik osiguranja ističe da je to nerealna optužba jer zaista nema nikakve potrebe niti razloga da protivnik osiguranja učini tako nešto. Kako je već navedeno, protivnik osiguranja od studenog 2025. godine nije kontaktirao niti vidio, niti dolazio kod predlagateljice osiguranja, stoga nema nikakva saznanja o oštećenim gumama na osobnom vozilu predlagateljice osiguranja. Moguće je da je čavle pokupila vožnjom na cesti pa ih vidjela naknadno kada se guma ispraznila. U svakom slučaju protivnik osiguranja napominje da ga do sada nitko iz policije nije kontaktirao uslijed navodne kaznene prijave koju je predlagateljica osiguranja dostavila uz podnesak od 12. siječnja 2025. U odnosu na kameru koju je predlagateljica osiguranja postavila uz ulazna vrata od kuće, protivnik osiguranja ističe da ista nije onesposobljena niti oštećena, već ju je protivnik osiguranja samo okrenuo kako ga ne bi snimala, a sve radi zaštite svoje privatnosti. Protivnik osiguranja ju u svakom trenutku može (neoštećenu) predati predlagateljici osiguranja. U odnosu na navode predlagateljice osiguranja da „boravkom protivnika osiguranja u kući predlagateljice osiguranja nastaje nepopravljiva šteta“, da joj je „ugrožena sigurnost i mir“ te da postoji opasnost od „nasilja od strane protivnika osiguranja prema predlagateljici“, protivnik osiguranja navodi da to nije istina. Naime, predlagateljica osiguranja živi i radi u Zagrebu (iako ima prijavljeno prebivalište u [adresa]), stoga joj za to vrijeme nikako nisu ugroženi sigurnost i mir. Nadalje, protivnik osiguranja živi u kući i održava ju, stoga nema opasnosti od nenadoknadive štete. Protivnik osiguranja nikada nije počinio nikakvo nasilje prema predlagateljici osiguranja, niti mu tako nešto pada na pamet (primjerice, odmah je poštovao zahtjev predlagateljice osiguranja da ju ne zove, nakon što joj se javio poslije izlaska iz istražnog zatvora) stoga nema nikakve opasnosti od nasilja. Protivnik osiguranja dodatno ističe da se do navedene prijave za kazneno djelo u srpnju 2025., protiv njega nikada nije vodio nikakav kazneni postupak, niti prekršajni primjerice (radi nasilja u obitelji i sl.) niti bilo kakav postupak koji bi ukazivao na sumnju na bilo kakvo nasilje ili opasnost, slijedom čega predlaže da sud odbije prijedlog za privremenu mjeru kao neosnovan te da naloži predlagateljici osiguranja da mu nadoknadi trošak ovog postupka.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine određene su u članku 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13.,93/14.,55/16.,73/17.,131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) koji se primjenjuje na konkretan slučaj i koja zakonska odredba određuje da se privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine, kao i učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Odredbom članka 347. stavka 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja.

7. Iz navedenog proizlazi kako za određivanje privremene mjere moraju kumulativno biti ispunjena dva uvjeta.

8. U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njezinom postojanju. Nije naravno dovoljna samo tvrdnja predlagatelja osiguranja da njegova tražbine postoji, već je dužan navesti okolnosti i priložiti dokaze iz kojih bi proizlazila ta vjerojatnost.

9. Ovaj sud je stajališta da je dostavljenom dokumentacijom predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Naime, predlagateljica osiguranja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12706 k. o. [katastarska općina], u odnosu na koju nekretninu je protivnik osiguranja zatražio posjedovnu zaštitu u predmetu ovog suda Psp-37/2025. Nadalje, iz priloženog rješenja o provođenju istrage , broj KPz-DO-380/2025 od 12. srpnja 2025. kao i samih navoda protivnika osiguranja proizlazi da su stranke u ovom postupku izvanbračni partneri koji su zajedno živjeli u [adresa], na adresi [adresa].

10. Predlagateljica osiguranja nije dokazala da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da bi takva mjera bila potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10.1. Predlagateljica osiguranja kao jedan od dokaza na okolnost svojih navoda o tome dostavlja kaznenu prijavu (datirana 17. prosinca 2025.) koju je podnijela protiv protivnika osiguranja zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 330 ,čl. 235. i 141. Kaznenog zakona, a koju prijavu je podnijela dan nakon što je protivnik osiguranja podnio tužbu za smetanje posjeda u predmetu Psp-37/2025. (16. prosinca 2025.). Kaznena prijava sama po sebi i njezino podnošenje ne ukazuje na opasnost niti istu čini vjerojatnom, imajući u vidu da je može podnijeti bilo tko bez bilo kakvih dokaza, te nije dokaz o postojanju opasnosti promjene postojećeg stanja na predmetnoj nekretnini ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti.

10.2. Nadalje, predlagateljica osiguranja je u spis dostavila Potvrdu o događaju od 14.12.2025.god. kojom je prijavljeno bušenje guma postavljanjem čavala pod gume automobila u vlasništvu ovrhovoditeljice. Zbog podudaranja datuma događaj s gumama koincidira s nasilnim ulaskom u kuću predlagateljica osiguranja osnovano sumnja da je počinitelj UĐ, što također nije dokaz na okolnost nastanka štete ili da bi istoj prijetilo neko nasilje od strane protivnika osiguranja. Predlagateljica osiguranja u podnesku od 13. siječnja 2026. navodi da je podnijela kaznenu prijavu u Zagrebu dana 14. prosinca 2025. Policijskoj postaji Trešnjevka protiv nepoznatog počinitelja, osim paušalnih navoda da je uvjerenja da je to počinio protivnik osiguranja, predlagateljica osiguranja sudu nije dostavila nikakve dokaze na te okolnosti, dok protivnik osiguranja u cijelosti osporava te navode predlagateljice osiguranja.

10.3. Predlagateljica osiguranja nije dokazala da je protivnik osiguranja onemogućava u korištenju predmetne nekretnine s obzirom da u tužbi (Psp-37/2025) protivnik osiguranja navodi „da ima rezervni ključ za tuženicu i omogućit će joj pristup kući i njezinim stvarima u kući na njen zahtjev“.), nije dokazala da istu nekretninu uništava, odnosno koristi protivno njenoj svrsi.

10.4. U odnosu na priloženo rješenje o provođenju istrage , broj KPz-DO-380/2025 od 12. srpnja 2025. protiv okrivljenog ovdje protivnika osiguranja, te rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, broj Kovm-220/2025-8 od 7. studenoga 2025., ukazati je da navedene odluke nisu od utjecaja na ovaj postupak. Naime, predlagateljica osiguranja ničim ne dokazuje da mlt. unuka predlagateljice osiguranja (u odnosu na koju je protivnik osiguranja navodno počinio kazneno djelo) živi u predmetnoj kući.

10.5. Predlagateljica osiguranja u podnesku od 8. veljače 2026. navodi kako je predmetna nekretnina pomoćni objekt koji služi potrebama kuće za odmor u vlasništvu trgovačkog društva predlagateljice osiguranja, a koristi se za smještaj i upravljanje nekretninom u turističkom najmu, te da joj nezakonitim boravkom protivnika osiguranja nastaje šteta te da istu onemogućava u redovnom poslovanju. Osim paušalnih navoda, predlagateljica osiguranja na te okolnosti nije dostavila sudu nikakve dokaze.

11. Ukazati je da činjenično i dokazno supstanciranje zahtjeva za osiguranje nije samo pretpostavka formalne urednosti prijedloga za osiguranje o kojoj će ovisiti njegova dopustivost, već je i osnova za ocjenu njegove meritorne osnovanosti.

12. Slijedom navedenog, kako u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, valjalo je sukladno svemu iznijetom i čl. 347. OZ-a odlučiti kao u točki I. izreke.

13. Predlagateljici osiguranja nije dosuđen zatraženi trošak postupka imajući u vidu da nije uspjela sa prijedlogom za određivanje privremene mjere, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke.

14. Odredbom članka 14. stavka 5. OZ-a propisano je da ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su mu neosnovano prouzročili.

14.1. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora (predlagateljica osiguranja je naznačila vps 500,00 € ), te da je protivnik osiguranja zastupan po odvjetniku, prilikom odlučivanja o njegovom zahtjevu valja primijeniti Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23. dalje: OT) koja se ima primijeniti temeljem odredbe Tbr.48.st.3.OT-a.

14.1. Protivniku osiguranja je priznat trošak sastava odgovora prijedloga radi donošenja privremene mjere sukladno Tbr. 11. u vezi s Tbr. 7. toč. 1. OT-a u iznosu od 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda (2,00 €) daje iznos od 100,00 €, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke.

U Makarskoj, 11. veljače 2025.

Sutkinja

Nives Mešin Masle

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda Županijskom sudu.

DNA:

- predlagateljici osiguranja pp

- protivniku osiguranja pp

- u spis