REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: P-74/2025-21

U I M E RE P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sutkinji ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužiteljice FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Velimiru Galiću, odvjetniku u Požegi, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB:92963223473, zastupan po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, 27.siječnja 2026. nakon održane i dovršene glavne javne rasprave u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, a u nenazočnosti punomoćnika tuženika, 11.veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se, da je ništetna odredba članka 2. Ugovora o namjenskom kreditu broj 935/2025, koji je tužiteljica FZ, [adresa], zaključila sa tuženikom Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg Josipa Bana Jelačića 10, 14.06.2007.godine, koja glasi:

KAMATE I NAKNADE

Članak 2.1. Korisnik kredita dužan je platiti Kreditoru u anuitetima iznos od 163.033,21 CHF i redovnu kamatu u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama Kreditora, te interkalarnu kamatu po stopi jednakoj stopi redovne kamatne stope sve u kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja (promjenjiva kamatna stopa). Ugovorne strane su suglasne da se po isteku razdoblja iz prethodnog stavka pa do konačne otplate kredita obračunava se promjenjiva redovna kamatna stopa u visini u skladu sa odlukom o kamatnim stopama Kreditora.

II.

Nalaže se tuženiku, Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, da tužiteljici, FZ, [adresa], na ime stečenog bez osnove, isplati iznos od 1.645,06 EUR, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koje teku od dospijeća do 31.srpnja 2008. godine, po stopi od 15%, a od 1. kolovoza 2008. godine, do 31.srpnja 2015. godine, po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 1.kolovoza 2015. godine do 31.srpnja 2022. godine, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023 godine, pa do isplate, po stopi zateznih kamata koje se određuju za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sukladno odredbi članka 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima i sukladno članku 1. Uredbe o izmjeni zakona o obveznim odnosima i da joj naknadi trošak parničnog postupka, a sve to u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe i to na dolje navedene iznose kako slijedi:

-za iznos od 33,97 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2011 godine do isplate

-za iznos od 68,15 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,60 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,52 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,80 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2012 godine do isplate

-za iznos od 68,28 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,68 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,51 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,02 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,31 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,90 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,51 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2012 godine do isplate

-za iznos od 67,03 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,87 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,70 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2013 godine do isplate

-za iznos od 67,88 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,14 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2013 godine do isplate

-za iznos od 65,85 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,02 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,07 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2013 godine do isplate

-za iznos od 66,50 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.09.2013 godine do isplate

-za iznos od 67,03 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.10.2013 godine do isplate

-za iznos od 67,10 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2013 godine do isplate

-za iznos od 67,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 23.12.2013 godine do isplate

-za iznos od 67,07 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2014 godine do isplate.

III. Nalaže se tuženiku, Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, da tužiteljici FZ, [adresa], isplati zakonske zatezne kamate koje teku od dospijeća do 31.srpnja 2008 godine, po stopi od 15%, a od 1. kolovoza 2008 godine, do 31.srpnja 2015 godine, po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena, a od 1.kolovoza 2015 godine do 31.srpnja 2022 godine, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobre tekućom od 29.11.2011 godine, a od 1.kolovoza 2015 godine, do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023 godine, pa do isplate, po stopi zateznih kamata koje se određuju za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sukladno odredbi članka 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima i sukladno članku 1. Uredbe o izmjeni zakona o obveznim odnosima i to na dolje navedene iznose kako slijedi:

-za iznos od 42.98 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2007 do 25.02.2016.

-za iznos od 42,25 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2007 do 25.02.2016.

-za iznos od 43,52 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 43,32 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 84,73 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 84,24 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 81,49 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 82,53 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 81,72 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 81,54 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 81,51 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 84,64 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 86,54 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 83,84 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2008 do 25.02.2016.

-za iznos od 91,13 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 91,20 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 88,75 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 89,32 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 89,43 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 88,46 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 88,63 EUR sa z.z kamatom počevši od 15.07.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 119,75 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 120,50 EUR sa z.z.kamatom počevši od 17.09.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 119,59 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 120,59 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 120,43 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2009 do 25.02.2016.

-za iznos od 123,14 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 124,88 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 124,50 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 126,23 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 129,40 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 112,98 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 116,21 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 116,10 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 122,80 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 118,90 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 119,80 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 84,00 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2010 do 25.02.2016.

-za iznos od 84,26 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2011 do 25.02.2016.

-za iznos od 68,15 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,50 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,52 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,80 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 68,28 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,68 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,51 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.08.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,02 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.09.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,31 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.10.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,90 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,51 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.12.2012 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,03 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,87 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.02.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,70 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.03.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,78 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.04.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,14 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.05.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 65,85 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.06.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,02 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.07.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,07 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.08.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 66,50 EUR sa z.z.kamatom počevši od 13.09.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,03 EUR sa z.z.kamatom počevši od 14.10.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,10 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.11.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,55 EUR sa z.z.kamatom počevši od 23.12.2013 do 25.02.2016.

-za iznos od 67,10 EUR sa z.z.kamatom počevši od 15.01.2014 do 25.02.2016.

IV. Tužiteljica se odbija s dijelom tužbenog zahtjeva kojim predlaže da sud utvrdi da je ništetna odredba članka 2. Ugovora o namjenskom kreditu broj 935/2025, koji je tužiteljica FZ, [adresa], zaključila sa tuženikom Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg Josipa Bana Jelačića 10, 14.lipnja 2007. koji glasi:

"Redovna kamatna stopa je u razdoblju od 2 godine, od dana stavljanja u kredit u otplatu fiksna (u to je uključeno i razdoblje početka otplate kredita ukoliko se kredit obračunava s početkom) a na dan sklapanja ovog Ugovora iznos 4,50 %, godišnje. (fiksna kamatna stopa).

Redovna kamatna stopa je u razdoblju od 2 godine od dana stavljanja kredita u otplatu fiksna (u to razdoblje je uključeno i razdoblje početka otplate kredita ukoliko se kredit odobrava s početkom (a na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi xxx godišnje. Interkalarna kamata obračunava se na iskorišteni iznos kredita od dana isplate do stavljanja kredita u otplatu, a dospijeva od dana kada izvršen obračun. O visini obračuna te interkalarne kamate Kreditor pisano obavještava Korisnika kredita. Na sve dospjele neplaćene tražbine po kreditu, osim na dospjelu neplaćenu kamatu, primjenjuje se kamatna stopa po dospijeću koja se utvrđuje u visini važeće stope zakonske zatezne kamate, te će Kreditor obračunati i naplatiti tako utvrđenu kamatu po dospijeću, u skladu sa Odlukom i kamatnim stopama Kreditora i to za cijelo razdoblje do dana plaćanja. Ako je redovna kamatna stopa već od kamatne stope po dospijeću, primjenjuje se redovna kamatna stopa."

V. Nalaže se tuženiku Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB:92963223473, da tužiteljici FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],na ime troškova parničnog postupka plati iznos od 1.773,10 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.veljače 2026. do isplate po stopi po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica FZ podnijela je tužbu protiv tuženika Zagrebačka banka d.d. radi isplate. U tužbi navodi da je s tuženikom 14.lipnja 2007. sklopila Ugovor o kreditu broj: 3029773930, potvrđen kod javnog bilježnika Nike Bagarića iz [adresa], pod brojem ovjere OU-10396/2007. Na osnovu tog ugovora tužiteljica je od tuženika ishodila kredit u iznosu od 163.033,21 CHF protuvrijednost u kunama s rokom vraćanja od 30 godina. Tužiteljica je s tuženikom sačinila konverziju CHF u EUR.

1.1. Navodi da je takvim postupanjem, a na način kako je to određeno u članku 2. Ugovora o kreditu, tuženik doveo do ne srazmjera u pravima i obvezama, do nejednakosti u pravima i obvezama, tj nije savjesno i pošteno da sklopljeni pravni posao jednu ugovornu stranu dovede do egzistencijalnih problema i narušavanja životnog standarda, što je suprotno moralu društva, te zasigurno to nije bila prava volja tužitelja u trenutku zaključenja tog ugovora. Takvo postupanje tužene, je suprotno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, načelu savjesnosti i poštenja, te uz neodredivost promjenjive kamatne stope, što je u ukupnosti dovelo do nejednakosti u pravima i obvezama ugovornih strana, velikog povećanja rata kredita tužitelja, što je itekako dovoljan razlog za utvrđenje tih odredbi ugovora o kreditu ništetnom. Naime, u članku 2. Ugovora o kreditu je utvrđeno da je Korisnik kredita dužan je platiti Kreditoru u anuitetima iznos od 163.033,21 CHF i redovnu kamatu u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama Kreditora, te interkalarnu kamatu po stopi jednakoj stopi redovne kamatne stope sve u kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja. (promjenjiva kamatna stopa) Redovna kamatna stopa je u razdoblju od 2 godine, od dana stavljanja u kredit u otplatu fiksna (u to je uključeno i razdoblje početka otplate kredita ukoliko se kredit obračunava s početkom) a na dan sklapanja ovog Ugovora iznos 4,50 %, godišnje. (fiksna kamatna stopa) Redovna kamatna stopa je u razdoblju od 2 godine od dana stavljanja kredita u otplatu fiksna (u to razdoblje je uključeno i razdoblje početka otplate kredita ukoliko se kredit odobrava s početkom (a na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi xxx godišnje. Ugovorne strane su suglasne da se po isteku razdoblja iz prethodnog stavka pa do konačne otplate kredita obračunava se promjenjiva redovna kamatna stopa u visini u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama Kreditora. Interkalarna kamata obračunava se na iskorišteni iznos kredita od dana isplate do stavljanja kredita u otplatu, a dospijeva od dana kada izvršen obračun. O visini obračunate interkalarne kamate Kreditor pisano obavještava Korisnika kredita. Na sve dospjele neplaćene tražbine po kreditu, osim na dospjelu neplaćenu kam atu, primjenjuje se kamatna stopa po dospijeću koja se utvrđuje u visini važeće stope zakonske zatezne kamate, te će Kreditor obračunati i naplatiti tako utvrđenu kamatu po dospijeću, u skladu sa Odlukom i kamatnim stopama Kreditora i to za cijelo razdoblje do dana plaćanja. Ako je redovna kamatna stopa već od kamatne stope po dospijeću, primjenjuje se redovna kamatna stopa.

1.2. Također i Vrhovni sud RH u svojoj presudi broj Revt-249/14 kaže da je unošenje u ugovore o kreditu potpuno neodređene formulacije glede promjenjive kamatne stope suprotno načelima obveznog prava jer je time od samog početka ugovornog odnosa, tužitelj kao korisnik kredita, doveden u neravnopravni položaj u odnosu na tuženika kao trgovca. Isto tako tuženik nije objasnio tužitelju postupak formiranja kamatne stope tijekom trajanja kreditnog razdoblja, kako bi tužitelj mogao spoznati učinke koji će u budućnosti proizaći iz takvih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi. Kako je ugovorena odredba o ugovorenoj kamati bila nepoštena, tužitelj smatra da je u smislu odredbe čl.87.st.1.ZPP/03 odnosno članka 102 ZZP, navedena ugovorna odredba ništetna.

1.3. Tužiteljica smatra da je takvim jednostranim i protuzakonitim određivanjem kamata te postupanjem tuženika preplatila kamatu za najmanje 106.228,07 kuna, odnosno da joj je tuženik prouzročio štetu u tom iznosu te je stoga predložio da sud donese presudu kojom će utvrditi da je ništetna odredba čl.2.Ugovora o namjenskom kreditu koji je tužiteljica sklopila s tuženikom dana 14.lipnja 2007.g.pod brojem 3209773930, te naložiti tuženiku da joj isplati iznos od 106.228,07 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom te troškove parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istaknute zahtjeve kao neosnovane u pogledu pravne osnove, visine (izračuna) te činjenice i razloge iz tužbenog zahtjeva. Također osporava osnovu i tijek zateznih kamata. .

2.1. Ističe prigovor ne postojanja aktivne legitimacije na strani tužiteljice jer se neke uplate ne mogu povezati s tužiteljicom.

2.2. Nadalje, tuženik navodi da je konverzija Ugovora o kreditu izvršena sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju "Narodne novine" broj: 102/2015 te su tužiteljica i tuženik 25.veljače 2016. sklopili dodatak Ugovoru o kreditu kojim je izvršena konverzija predmetnog kredita u CHF u kredit u EUR i svi iznosi koje je tužiteljica platila po CHF kreditu, uključujući i iznose koje tužiteljica potražuje u ovom postupku, uvršteni su u izračun konverzije te iskorišteni za namirenje EUR kredita.

2.3. Navodi da je tužiteljica prihvatom konverzije odnosno sklapanjem aneksa potvrdila pravilnost izračuna konverzije gdje su ugovoreni i iznosi preostale glavnice, sporazum o preplati, kamate za ubuduće i ostali zakonom propisani dijelovi sporazuma o konverziji temeljeni na izračunu konverzije.

2.4. Zbog svega navedenoga tuženik predlaže da sud tužiteljicu odbije s tužbenim zahtjevom.

3. U podnesku od 12.lipnja 2026. tuženik ističe da tužiteljica nije dokazala da je potrošač niti da su se sredstva kredita koristila isključivo za potrošačke svrhe. Istovremeno, zakon ne predviđa da bi se takva svrha trebala presumirati. Budući se svrha ne podrazumijeva, na tužiteljici je teret dokaza u smislu odredbe članka 3. Zakona o zaštiti potrošača, koji izričito propisuje, da je potrošač fizička osoba koja sklapa pravni posao i djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti. Ukoliko sud odredi izvođenje dokaza financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem, tuženik predlaže da u tom slučaju vještak prilikom izračuna uzme u obzir i preplatu priznatu tužiteljici prilikom provođenja konverzije u iznosu od 27.891,89 kn.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o namjenskom kreditu od broj 3209773930 od 14.lipnja 2007., dodatak ugovora o kreditu od 25.veljače 2015., u iskaz tužiteljice od danog u svrhu dokazivanja, u nalaz i mišljenje financijskog vještaka Borisa Belunjaka od 9.rujna 2025., ispravak nalaza vještaka od 20.listopada 2025., saslušao je tužiteljicu u svrhu dokazivanja te je izvršio uvid u sve priloge i podneske u spisu.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da sud utvrdi ništetnom odredaba članka 2. Ugovora o kreditu koji je tužiteljica zaključila sa Zagrebačkom bankom d.d. 14.lipnja 2007. pod brojem 3209773930. u dijelu u kojem je ugovorena kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva i da s te osnove isplati preplaćene iznose.

7. Sud je kao nesporno utvrdio da su tužitelj i tuženik dana 14.lipnja 2007. sklopili ugovor o kreditu za iznos od 163.033,21 CHF u kunskoj protuvrijednosti, na rok otplate od 30 godina, kao i da je dana 27.siječnja 2016. aneksom kredit konvertiran iz valutne klauzule u CHF u valutnu klauzulu u EUR na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj: 102/2015.) – konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR, pri čemu je tuženik utvrdio preplatu u iznosu od 27.891,69 kuna s 30.rujnom 2015.

8. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, aktivna legitimacija tužiteljice te ima li tužiteljica svojstvo potrošača.

9. Prema odredbi čl. 502.a. st. 1. ZPP-a, udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete utvrđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava.

9.1. Prema odredbi čl. 502.c. ZPP-a, fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a. st. 1 toga Zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozivati.

9.2. Dakle, odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u smislu postojanje povrede propisa zaštite potrošača obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač pokrene radi isplate.

9.3. Kako je sud u ovoj parnici vezan za utvrđenja u parnici vođenoj povodom kolektivne tužbe, odnosno za utvrđenja u parnici br. Pž-1401/2012 od 4. srpnja 2013. potvrđenoj presudom Visokog trgovačkog suda br. Pž-6632/2017 u odnosu na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu to su dakle ništave odredbe predmetnog Ugovora u kojima je upravo ugovorena promjenjiva kamatna stopa .

9.4. Naime, i Vrhovni sud RH u odluci br. Rev-3142/2018-2 od 26. svibnja 2020; te Ustavni sud RH u odluci br. U-III-2233/2019 od 10. lipnja 2020. u pogledu učinka pravomoćne odluke donesene u kolektivnom sporu, zauzeli su stav da nije potrebno provoditi dokazni postupak na okolnost nepoštenosti (ništetnosti) odredbi ugovora u svakom parničnom postupku u kojem se odlučuje o individualnim restitucijskim zahtjevima potrošača, obzirom da postoji temeljem naprijed navedene odredbe čl. 502. c ZPP-a, a isto tako i čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 41/14, 110/15-dalje ZPP/14) vezanost za postojanje povrede propisa zaštite potrošača iz čl. 106. stavak 1. ZPP/14, a slijedom toga i obveza primjene utvrđene ništetnosti u kolektivnom sporu. Ne može postojati utvrđena ništetnost i nepoštenost pojedinih odredbi potrošačkog ugovora u kolektivnom sporu, a da istodobno ne postoji ništetnost i nepoštenost takvih odredbi u pojedinačnom sporu u odnosu na istovrsni ugovor.

10. Iz iskaza tužiteljice, kojem sud u cijelosti poklanja vjeru, proizlazi da je tužiteljica kredit podigla u Zagrebačkoj banci d.d. jer je tamo imala račun. Podigla ga je za kupnju prve nekretnine, odnosno stana u [adresa] gdje je tada radila, a kredit je podigla u CHF jer je obzirom na plaću koju je tada imala, imala je uvjete samo za takav kredit. Tako da kredi u eurima nije niti mogla podići. Nije mogla ništa pregovarati o sadržaju kredita nego ga je mogla samo potpisati ili ne. Nitko joj nije objašnjavao o tome pod kojim uvjetima može doći do povećanja kamate i tečaja CHF. Rata joj je početno trebala biti oko 3.500,00 kuna i prve dvije rate su bile u tim iznosima, a onda je porasla na oko 4.000,00 kuna i konačno na 5.800,00 kuna. Kada joj je ponuđena konverzija na istu je pristala i u konverziji joj je utvrđena preplata te joj je umanjivan određen broj rata. Nije mogla sudjelovati u izračunima konverzije niti je provjeravala izračun banke. Pred ovim sudom vođen je postupak P-185/2023 radi primjene valutne klauzule te je u istome od preplaćenog iznosa odbijen iznos preplate koji je utvrđen u konverziji. Ugovor o kreditu je pročitala. Da je u to vrijeme shvatila iz ugovora što se može dogoditi odnosno da može doći do povećanja kamatne stope isti ne bi potpisala. Bila je svjesna da je ugovorila promjenjivu kamatnu stopu. Ne sjeća je li pročitala dodatak ugovora kojim je izvršena konverzija, ali vjerojatno je. Tada nije imala nikakav prigovor na takav izračun konverzije. Otplaćivala je kredit, a neke rate je platio njen otac, a neke suprug jer nije mogla sve plaćati sama zbog porasta rate.

11. Iz samog Ugovora o kreditu (članak 6.) te iskaza tužitelja u svrhu dokazivanja proizlazi da je namjena kredita kupnja stana te prema tome tužiteljica ima svojstvo potrošača.

12. Budući je predmetni Ugovor o kreditu zaključen između stranaka 14.lipnja 2007. u vrijeme zaključenja predmetnog Ugovora na snazi je bio Zakon o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/03- dalje ZZP/03), te se na konkretni slučaj imaju primijeniti odredbe ZZP-a i to odredba članka 3. prema kojoj je potrošač svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti.

13. Ocjena ovoga suda je da postupanje tuženika u pogledu promjenjive kamatne stope nije bilo dopušteno, da je riječ o ugovornim odredbama o kojima se nije pojedinačno pregovaralo što je suprotno načelu savjesnosti i poštenja i uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao stranke ugovora, slijedom čega sud nalazi da je osnovan zahtjev za isplatom razlike između plaćenih anuiteta i kredita po tečaju na dan isplate kredita uz primjenu početne kamatne stope.

14. Obzirom da su stranke sklopile ugovor koji sadrži ništetne odredbe to se na sporni odnos stranaka primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.; dalje u tekstu: ZOO) koje se odnose na ništetne ugovore tj. odredbe od čl. 322-329. ZOO-a. Prema čl. 323. st. 1. ZOO-a u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora.

15. Odredbom članka 1111. ZOO-a kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Prema članku 1115. istog zakona kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

16. Na temelju naprijed navedenog sud nalazi da je odredba članka 2. ugovora o kreditu zaključenog između tužiteljice i tuženika u dijelu kojim se korisnik kredita obvezala kreditoru platiti u anuitetima redovnu kamatu u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama Kreditora, te interkalarnu kamatu po stopi jednakoj stopi redovne kamatne stope sve u kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja. (promjenjiva kamatna stopa) Ugovorne strane su suglasne da se po isteku razdoblja iz prethodnog stavka pa do konačne otplate kredita obračunava se promjenjiva redovna kamatna stopa u visini u skladu sa Odlukom o kamatnim stopama Kreditora, nepoštene, posljedica čega je ništetnost tih odredbi pa tužiteljici pripada pravo da joj tuženik vrati ono što joj je na temelju takvih ništetnih ugovornih odredbi naplatio i primio od tužiteljice ocjenjujući da je ništetnim odredbama tuženik tako naplaćeni novčani iznos stekao bez osnove u smislu članka 1111. ZOO-a.

17. Tužiteljica tužbom u deklaratornom dijelu zahtijeva utvrđenje ništetnosti i dijela ugovorne odredbe članka 2. predmetnog Ugovora o namjenskom kreditu, kojim je ugovorena "Redovna kamatna stopa koja je u razdoblju od 2 godine, od dana stavljanja u kredit u otplatu fiksna (u to je uključeno i razdoblje početka otplate kredita ukoliko se kredit obračunava s početkom) a na dan sklapanja ovog Ugovora iznos 4,50 %, godišnje (fiksna kamatna stopa) Redovna kamatna stopa je u razdoblju od 2 godine od dana stavljanja kredita u otplatu fiksna (u to razdoblje je uključeno i razdoblje početka otplate kredita ukoliko se kredit odobrava s početkom (a na dan sklapanja ovog Ugovora iznosi xxx godišnje. Interkalarna kamata obračunava se na iskorišteni iznos kredita od dana isplate do stavljanja kredita u otplatu, a dospijeva od dana kada izvršen obračun. O visini obračuna te interkalarne kamate Kreditor pisano obavještava Korisnika kredita .Na sve dospjele neplaćene tražbine po kreditu, osim na dospjelu neplaćenu kamatu, primjenjuje se kamatna stopa po dospijeću koja se utvrđuje u visini važeće stope zakonske zatezne kamate, te će Kreditor obračunati i naplatiti tako utvrđenu kamatu po dospijeću, u skladu sa Odlukom i kamatnim stopama Kreditora i to za cijelo razdoblje do dana plaćanja. Ako je redovna kamatna stopa već od kamatne stope po dospijeću, primjenjuje se redovna kamatna stopa." Takva ugovorna odredba nije suprotna Ustavu, prisilnim propisima ili moralu društva, a time nije niti ništetna, pa je stoga sud tužiteljicu odbio s navedenim dijelom tužbenog zahtjeva.

18. Ustavni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem broj U-I-3685/2015 od 4. travnja 2017. nije prihvatio prijedlog više predlagatelja fizičkih osoba te osam kreditnih institucija za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj: 102/15.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, broj: 102/15.) te ocijenio da su oba zakona usklađena s Ustavom Republike Hrvatske. Tuženik je ponudom konverzije postupio sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a kojim je propisano postupanje s kreditima u CHF i njegova konverzija u kredit s valutom EUR na način da je položaj potrošača s kreditom u CHF izjednačen s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit u valuti u EUR.

18.1. Ocjena je suda da izvršena konverzija kredita i sklopljeni sporazum ugovornih strana ne utječe na osnovanost tužbenog zahtjeva jer se niti odredbama zakona temeljem kojega je izvršena konverzija, a niti sklapanjem dodatka ugovoru o kreditu ne spominje način rješavanja ugovornih odredbi kojima je ugovorena promjena kamatna stopa i valutna klauzula i posljedice tih odredbi koje su utvrđene ništetnim. Dakle, time se nije rješavalo pitanje preplaćenih anuiteta kredita zbog promjene kamatne stope i valutne klauzule za ovdje utuženo razdoblje.

18.2. Sud nalazi da tužitelj iako je izvršena konverzija kredita ima pravo utvrđivati ništetnost odredbi osnovnog ugovora o kreditu i sklapanjem dodatka osnovnom ugovoru i provođenjem konverzije ne gubi pravo na potraživanje stečeno bez osnove temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu u CHF.

18.3. Naime, u odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15 koji je stupio na snagu 30. rujna 2015.) nije predviđeno i propisano da se sklapanjem dodatka osnovnom ugovoru o kreditu gubi pravo temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koji je u potpunosti vrijedio i imao svoje pravne učinke do dana sklapanja dodatka ugovoru. Isto tako, iz samog dodatka osnovnom ugovoru o kreditu nigdje ne proizlazi da bi se korisnik kredita provođenjem konverzije odrekao prava koja mu pripadaju temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju imao je osnovni cilj otkloniti dužničku krizu zbog rasta tečaja CHF te je u tom smislu zakonom bilo predviđeno da banke moraju ponuditi sklapanje dodatka osnovnom ugovoru o kreditu, a potrošači mogu prihvatiti konverziju u odgovarajući kredit sklopljen u EUR na način da se krediti vezani uz CHF konvertiraju u kredite denominirane u EUR i kredite denominirane u kunama s valutnom klauzulom u eurima (članak 19. a do članka 19. e ZIDZPK/15). Sklapanjem dodatka osnovnom ugovoru o kreditu izmijenjeni su samo uvjeti i način otplate kredita, a što potvrđuje i sama činjenica da se radilo o dodatku osnovnom ugovoru, a ne sklapanju sasvim novog ugovora i osnovni ugovor o kreditu vrijedio je od dana sklapanja 2005. pa do sklapanja dodatka osnovnom ugovoru o kreditu i imao je pravne posljedice te nema zapreke za utvrđenje nepoštenim i ništetnim odredbi osnovnog ugovora o kreditu. Sklapanjem dodatka osnovnom ugovoru stranke su utvrdile svoja prava i obveze ubuduće te retroaktivno od dana sklapanja osnovnog ugovora o kreditu, ali ničim nisu niti su mogle regulirati prava korisnika kredita u CHF temeljem ništetnih odredbi osnovnog ugovora za razdoblje do konverzije.

19. Visinu preplaćenog iznosa sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja knjigovodstveno-financijskog vještaka Borisa Belunjaka koji nalaz ocjenjuje stručnim i objektivnim.

20. Vještak je u svom nalazu od 9.rujna 2025. utvrdio da je do provođenja konverzije razlika ukupno više plaćenih anuiteta u CHF po svakom pojedinačnom anuitetu zbog promjene (i povećanja i smanjenja) redovne kamatne stope i ukupno između stvarno plaćenih anuiteta u CHF u ukupnom iznosu plaćanja od 76.942,53 CHF i anuiteta prema početno ugovorenoj redovnoj kamatnoj stopi od 4,50%, što ukupno iznosi izračunato 70.107,00 CHF. Tako izračunata razlika plaćenih anuiteta zbog promjene (i povećanja i smanjenja) redovne kamatne stope iznosi ukupno više plaćeno od 6.835,53 CHF, što čini ukupnu razliku više plaćenih anuiteta u kunama zbog promjene (i povećanja i smanjenja) redovne kamatne stope od 37.498,96 kuna (4.976,97 EUR). Samo više plaćeni iznosi razlika anuiteta zbog povećanja redovne kamatne stope u odnosu na početno ugovorenu, iznose ukupno više plaćeno 8.233,53 CHF, što čini ukupnu razliku više plaćenih anuiteta u kunama zbog povećanja redovne kamatne stope od samo više plaćenog 43.658,96 kuna /5.794,54 EUR. Samo manje plaćeni iznosi razlika anuiteta zbog smanjenja redovne kamatne stope u odnosu na početno ugovorenu, iznosi ukupno manje plaćeno (potplaćeno) minus -1.126,60 CHF, što čini ukupnu razliku manje plaćenih anuiteta u kunama zbog smanjenja redovne kamatne stope od (potplaćeno) minus -6.160,00 kuna, odnosno -817,57 EUR.

20.1. Vještak je utvrdio da je u ovom kreditnom odnosu provedena konverzija kredita iz valute CHF u valutu EUR sukladno zakonskim propisima. Informativni obračun konverzije kredita tuženik je dostavio tužiteljici 30.rujna 2015. s prikazom zakonom propisanih elemenata obračuna kako navodi tuženik. Informativnim obračunom do 30.rujna 2015. izračunata je preplata po konverziji od 27.891,89 kuna, a koji iznos je ugovoren i potpisan dana 25.02.2016. godine između tužiteljice i tuženika „DODATKOM UGOVORA O KREDITU temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju – konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR.

20.2. Iznos ukupno samo više plaćenih anuiteta (nisu uzete u obzir potplate u otplati anuiteta) izračunat samo zbog primjene promjenjive redovne kamatne stope u otplati anuiteta po kreditu, u odnosu na anuitet određen početno ugovorenom redovnom kamatnom stopom (kada su redovne kamatne stope bile veće u odnosu na početno ugovorenu) izračunate ovim nalazom vještačenja, od ukupno samo više plaćenih anuiteta od 43.658,96 kuna (u kojem je u potpunosti isključen utjecaj tzv. „valutne klauzule“), umanjen je za iznos priznate preplate tužiteljici prema dokumentaciji o konverziji kredita iz CHF u EUR, između tužiteljice i tuženika u iznosu od 27.891,89 kuna, te tako izračunata umanjena razlika više plaćenog od tužiteljice u korist tuženika tijekom kreditnog odnosa iznosi 15.767,07 kuna, a što preračunato tečajem konverzije zbog primjene EUR-a u Republici Hrvatskoj od 01.siječnja 2023.godine tečajem konverzije za 1 EUR = 7,53450 kuna iznosi više plaćeno 2.092,65 EUR.

21. Nakon provedenog vještačenja tužitelj je izmijenio svoj tužbeni zahtjev podneskom od 14.rujna 2025. te od tuženika potražuje isplatu iznosa od ukupno 5.794,54 EUR.

22. Tuženik je istaknuo primjedbe na nalaz vještaka navodeći da vještak u izračunu koristi tečaj CHF-a od datuma isplate kredita, a trebao je koristiti tečaj na datum stvarnog podmirenja anuiteta; vještak nakon perioda odgode plaćanja primjenjuje proporcionalnu metodu, vještak koristi anuitet u iznosu od 831,71 CHF, a trebao je koristiti anuitet u iznosu od 845,80 CHF.

23. Po prigovoru tuženika vještak je 20.listopada 2025. dostavio ispravak svog nalaza u kojem navodi da u osnovnom nalazu vještačenja za izračun početnog otplatnog plana nakon isteka moratorija i pripisa troškova moratorija glavnici kredita, u izračunu anuiteta vještak je greškom primijenio kao početno ugovorenu redovnu kamatnu stopu od 4,15%, a ne 4,50%.vještak navodi da samo više plaćeni iznosi razlika anuiteta zbog povećanja redovne kamatne stope, kada je redovna kamatna stopa bila veća u odnosu na početnu ugovorenu, iznose ukupno samo više plaćeno 7.688,25 CHF, što preračunato srednjim tečajem HNB za 1 CHF za kune na dane plaćanja svakog pojedinačnog iznosa razlike samo više plaćenih anuiteta čini ukupnu razliku više plaćenih anuiteta u kunama zbog povećanja redovne kamatne stope od samo više plaćenog 40.286,62 kuna, što preračunato tečajem konverzije 1 EUR=7,53450 kuna zbog uvođenja EUR u RH od 01.01.2023.godine iznosi 5.346,95 EUR. Samo manje plaćeni iznosi razlika anuiteta zbog smanjenja redovne kamatne stope, kada je redovna kamatna stopa bila manja u odnosu na početno ugovorenu, iznosi ukupno manje plaćeno (potplaćeno)minus -1.852,40 CHF, što preračunato srednjim tečajem HNB za CHF za kune na dana plaćanja anuiteta za svaki pojedinačni iznos razlike manje plaćenih anuiteta čini ukupnu razliku samo manje plaćenih anuiteta u kunama zbog smanjenja redovne kamatne stope od (potplaćeno) -11.738,26 kuna što preračunato tečajem konverzije 1 EUR=7,53450 kuna uvođenja EUR u RH od 01.siječnja 2023.godine iznosi manje plaćeno -1.557,93 EUR. Manje plaćeni iznosi anuiteta i plaćene redovne kamate u odnosu na početno ugovorenu, izračunati su kada je redovna kamatna stopa bila zakonski određena od 3,23%, što je manje u odnosu na početno ugovorenu redovnu kamatnu stopu od 4,50%, a od 01.01.2014. do konverzije kredita iz valute CHF u valutu EUR, uključivo od 66. do 85. anuiteta. Iznos ukupno do visine više plaćenih anuiteta (uzevši u obzir potplaćeno /kada je primijenjena manja redovna kamata u odnosu na početno ugovorenu) izračunat samo zbog primjene promjenjive redovne kamatne stope u otplati anuiteta po kreditu, u odnosu na anuitet određen početno ugovorenom redovnom kamatnom stopom, izračunate ovim nalazom vještačenja, od ukupno više plaćenih anuiteta od 28.548,36 kuna (u kojem je u potpunosti isključen utjecaj tzv. „valutne klauzule“), umanjen je za iznos priznate preplate tužiteljici prema dokumentaciji o konverziji kredita iz CHF u EUR, između tužiteljice i tuženika u iznosu od 27.891,89 kuna, te tako izračunata umanjena razlika više plaćenog od tužiteljice u korist tuženika tijekom kreditnog odnosa iznosi 656,47 kuna, što preračunato tečajem konverzije zbog primjene EUR-a u Republici Hrvatskoj od 01.siječnja 2023.godine tečajem konverzije za 1 EUR = 7,53450 kuna iznosi više plaćeno 87,13 EUR. Iznos ukupno samo više plaćenih anuiteta (nisu uzete u obzir potplate u otplati anuiteta) izračunat samo zbog primjene promjenjive redovne kamatne stope u otplati anuiteta po kreditu, u odnosu na anuitet određen početno ugovorenom redovnom kamatnom stopom (kada su redovne kamatne stope bile veće u odnosu na početno ugovorenu) izračunate ovim nalazom vještačenja, od ukupno samo više plaćenih anuiteta od 40.286,62 kuna (u kojem je u potpunosti isključen utjecaj tzv. „valutne klauzule“), umanjen je za iznos priznate preplate tužiteljici prema dokumentaciji o konverziji kredita iz CHF u EUR, između tužiteljice i tuženika u iznosu od 27.891,89 kuna, te tako izračunata umanjena razlika više plaćenog od tužiteljice u korist tuženika tijekom kreditnog odnosa iznosi 12.394,73 kuna a što preračunato tečajem konverzije zbog primjene EUR-a u Republici Hrvatskoj od 01.01.2023.godine tečajem konverzije za 1 EUR = 7,53450 kuna iznosi više plaćeno 1.645,06 EUR.

24.Tužiteljica je nakon ispravka nalaza vještaka podneskom od 21.prosinca 2025. uredila svoj tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje da mu naime stečenog bez osnove isplati iznos od 1.645,06 EUR s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od plaćanja svakog pojedinog mjesečnog preplaćenog iznosa do isplate te zakonsku zateznu kamatu na iznose koji su tužiteljici priznati u konverziji od plaćanja svakog pojedinog preplaćenog iznosa do dana konverzije te je sud isti prihvatio i odlučio kao u točkama II i III izreke presude na temelju odredbe čl. 3, 4, 6, 29, 296 i 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), članaka 49, 54, 117 i 138 Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14, 110/15) te članaka 3 i 5 Direktive vijeća 93/13 EEZ.

25. Tuženik se ne protivi povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, ali traži trošak za povučeni dio tužbenog zahtjeva.

26. Tuženik također navodi da je tužitelj tek nakon uspjeha kolektivne tužbe pred TS u Zagrebu i uspjeha iste pred VTSRH istaknuo svoj zahtjev i ukazao na nepoštenje predmetnih ugovornih odredaba, a do dana podnošenja ove tužbe tužitelj nije ukazivao na ništetnost tih ugovornih odredbi zbog njihovog navodnog nepoštenja, pa stoga tuženik smatra da ga se nikako ne može smatrati nepoštenim stjecateljem od plaćanja svakog pojedinog anuiteta. Prema tome, čak i da treba vratiti navodno stečeno bez osnove tužitelju, smatra da vraćanje sa zateznim kamatama ne bi smjelo uslijediti prije nego od dana podnošenja tužbe u ovom predmetu.

27. Takav tuženikov stav nije osnovan. Naime, tuženik je sukladno čl. 1115. ZOO dužan tužiteljici isplatiti zatezne kamate od dana stečenog bez osnove, jer je nepošteni stjecatelj obzirom je navedena odredba ugovora ništava te tužiteljica ima pravo na zatezne kamate od dana uplate svakog pojedinog mjesečnog anuiteta kao dana stjecanja bez osnove, a prema datumima uplata utvrđenim nalazom sudskog vještaka.,

28. Prema članku 154. stavak 2. ZPP-u ako su stranke djelomično uspjele u parnici sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

28.1. Kod odlučivanja o troškovima postupka prema uspjehu stranaka u sporu u kojem je tužitelj tijekom postupka smanjivao tužbeni zahtjev o troškovima se odlučuje prema uspjehu u sporu u odnosu na vrijednost predmeta spora smanjenog tužbenog zahtjeva s tim da treba uzeti u obzir djelomično povlačenje tužbe što smanjenje tužbenog zahtjeva jest. U ovom slučaju smanjenje tužbenog zahtjeva nije utjecalo na visinu troškova zastupanja stranke po odvjetniku jer je prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika visina naknade za zastupanje u odnosu na smanjeni tužbeni zahtjev ista kao u odnosu na raniji zahtjev istaknut u tužbi.

28.2. Osim toga, iz presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-224/19 i C-259/19 proizlazi da se odredba članka 6. stavka i članka 7. stavka 1. Direktive 93/13/EEZ treba tumačiti na način da im se protivi sustav koji dopušta da dio postupovnih troškova snosi potrošač, ovisno o visini neosnovano plaćenih iznosa koji su mu vraćeni nakon utvrđenja ništavosti ugovorne odredbe zbog njezine nepoštenosti, tako da tužitelju kao potrošaču u konkretnom slučaju pripadaju troškovi parničnog postupka u cijelosti, ali prema konačno istaknutom zahtjevu na temelju odredbe članka 154.stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

28.3. Budući je tužitelj u cijelosti uspio s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom odluka o troškovima temelji se na članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08., 57/11.; 148/11., 25/13., 89/14. -OUSRH i 70/19., 80/22 i 114/22 dalje: ZPP) te je stoga sud 1.773,10 EUR koji trošak se odnose na sastava tužbe s PDV-om (250,00 EUR), zastupanja na 3 ročišta s PDV-om (3x250,00 EUR), pristup na ročište za objavu presude s PDV-om (125,00 EUR), sastav obrazloženog podneska s PDV-om (250,00 EUR), te troškove vještačenja (398,17 EUR).

29. Zbog svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

Požega, 11.veljače 2026.

Sutkinja:

Melita Novak

Pouka o pravu na žalbu :

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Velimir Galić, odvjetnik iz Požege

2. OD Porobija & Porobija d.o.o, Zagreb