Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Kaštel Sućurcu

Kaštel Sućurac, Braće Radić 1

Pp-9991/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenikâ ALERTA d.o.o. i EI, zbog prekršaja iz članka 247. stavka 5. Zakona o strancima (Narodne novine, br. 133/2020, 114/2022, 151/2022) i dr., u povodu optužnoga prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-01/24-02/61, ur. broj: 443-02-02-11-24-6 od 3. kolovoza 2024., nakon javne glavne rasprave održane 11. veljače 2026. u prisutnosti okrivljenika, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

okrivljenik EI, rođen **.**.1978., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], komercijalist, zaposlen, mjesečna primanja oko 1100 €, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, kažnjavan,

k r i v  j e

što se u razdoblju od 15. do 19. srpnja 2024. kao član uprave ALERTA d.o.o. za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu, koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno, na poslovima pripreme i usluživanja hrane u restoranu koristio radom državljana Bosne i Hercegovine JI, RI i EIS koji nisu imali izdanu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj niti potvrdu o prijavi rada te ih nije najkasnije prije početka rada prijavio na mirovinsko i, najkasnije 8 dana od početka rada, na obvezno zdravstveno osiguranje,

dakle, koristio se radom državljana treće zemlje koji nemaju potrebne akte za rad u Republici Hrvatskoj, nije prijavio osiguranje te nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe,

čime je u stjecaju počinio prekršaje iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 7. Zakona o strancima i članka 172. stavka 2. točke 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022),

za koje mu se na temelju tih odredaba, redoslijedom kako su navedene, i uz primjenu članka 37. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) u odnosu na prvi prekršaj, utvrđuju novčane kazne od 440 i 220 eura, nakon čega mu se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 660,00 (šesto šezdeset) EURA,

koju je dužan platiti u roku od 2 mjeseca, a ako u tom roku plati 2/3 (dvije trećine) kazne, smatrat će se da ju je platio u cijelosti.

Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 20,00 (dvadeset) eura u roku od 2 mjeseca.

II.

protiv okrivljenika ALERTA d.o.o. za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu, Ulica

Domovinskog rata 21, OIB: 31853901473, kažnjavan,

na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

o d b i j a  s e  o p t u ž b a

da bi se u razdoblju od 15. do 19. srpnja 2024. kao pravna osoba na poslovima pripreme i usluživanja hrane u restoranu koristila radom državljana Bosne i Hercegovine JI, RI i EIS koji nisu imali izdanu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj niti potvrdu o prijavi rada te ih nije najkasnije prije početka rada prijavila na mirovinsko i, najkasnije 8 dana od početka rada, na obvezno zdravstveno osiguranje,

dakle, koristio se radom državljana treće zemlje koji nemaju potrebne akte za rad u Republici Hrvatskoj, nije prijavio osiguranje te nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe,

pa da bi time u stjecaju počinila prekršaje iz članka 247. stavka 2. točke 1. Zakona o strancima, članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022) te članka 150. stavka 1. alineje 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23).

Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnoga zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona u odnosu na ovog okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Optužnim aktom okrivljenike se tereti za prekršaje označene kao u izreci ove odluke pod II.

2. Okrivljenik EI na glavnoj raspravi naveo je kako se ne smatra krivim za prekršaje. Zahtjeve za izdavanje dozvola za rad podnio je na proljeće 2024., a zbog sporosti MUP-a i kolapsa sustava nije ih bilo moguće ishoditi do početka sezone. Odlazio je u PUSD i u PP Kaštela kako bi požurivao rješavanje zahtjeva, no slali su ga s jednog mjesta na drugo, rekli da je osoba zadužena za to na bolovanju i sl. Radnike nije mogao prijaviti na HZMO dok ne ishodi dozvolu za rad, kao što je to ranije bilo moguće. Retroaktivno su svi prijavljeni od trenutka kad su započeli s radom. Pravna osoba platila je zbog ovih prekršaja iznos od oko 20.000,00 € na temelju rješenja koja je dobila od inspekcije.

3. Unatoč ovakvim navodima njegove obrane, zakonom je propisano kako strani radnici ne mogu započeti s radom bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, pa kako su ovi radnici započeli s radom bez te dokumentacije, okrivljenik je time kao odgovorna osoba u pravnoj osobi počinio prekršaj iz Zakona o strancima, za koji je propisana novčana kazna od 1320 do 6630 €. Isto tako, nije točna tvrdnja da se strane radnike nije moglo prijaviti na HZMO bez izdane dozvole za boravak i rad jer je za prijavu na HZMO dovoljno da radnici koje se prijavljuje imaju OIB, koji je od ovih radnika u trenutku inspekcijskog nadzora imao samo EIS, što je vidljivo iz zapisnika o nadzoru, pa je njega bilo moguće prijaviti na HZMO (članak 4. stavak 1. točka 2., članak 6. točka 1. i članak 25. stavak 1. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Narodne novine, br. 153/23)). Stoga je okrivljenik počinio i prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju za koji je propisana novčana kazna od 130 do 1320 €.

4. Međutim, nije mogao ni EIS ni ostale prijaviti na obvezno zdravstveno osiguranje dok ne ishodi dozvolu za boravak i rad (članak 9. Pravilnika o načinu prijavljivanja i odjavljivanja te stjecanju statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 82/2014, 17/2015, 99/2017, 129/2017) i redni broj 1. pripadajućeg Popisa osnova osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojem je uz prijavu potrebno priložiti i radnu dozvolu za radnika stranca). Prema tome, propust okrivljenika da podnese prijave na HZMO za dvoje radnika bez OIB-a i na HZZO za sve troje radnika sadržani su po naravi stvari u djelu označenom kao prekršaj iz Zakona o strancima – korištenje radom stranoga radnika koji nema dozvolu za boravak i rad i njima se ne ostvaruju zasebni prekršaji iz Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (članak 179. stavak 4. Prekršajnoga zakona). Riječ je o djelima nečinjenja (članak 15. stavak 1. Prekršajnoga zakona) kod kojih u konkretnom činjeničnom supstratu to nečinjenje nema svoju samostalnost odnosno razlikovni element u odnosu na prekršaj iz Zakona o strancima. To nije zasebno nečinjenje različito od toga djela, nego je u njemu sadržano kao nekažnjivo prateće djelo, tako da je stjecaj prividan, a ne realan.

5. Iz rješenjâ Državnog inspektorata, klasa: UP/I-116-01/24-02/61, ur. broj: 443- 02-02-11-24-5 od 1. kolovoza 2024. i UP/I-116-01/24-02/62, ur. broj: 443-02-02-11- 24-1 od 20. srpnja 2024. (protiv kojega upravni spor nije pokrenut, pa je postalo pravomoćno protekom roka iz upute o pravnom lijeku, o čemu je načinjena službena bilješka u spisu) vidljivo je kako je u upravnom postupku pravnoj osobi naplaćen iznos od ukupno 19.895,04 € zbog istog ponašanja koje je u ovom postupku predmet optužbe. Plaćanje tog iznosa nije bilo kompenzacijske, nego kaznene prirode u smislu Engel mjerila, tako da je riječ o istoj stvari kao ovdje (idem). Razmatrajući dalje u smislu kriterija izloženih u presudi Velikog vijeća ESLJP-a A i B protiv Norveške od 15. studenoga 2016. (odlomak 132. obrazloženja) element bis, treba zaključiti da se postupci odnose in concreto na isti aspekt društveno neprihvatljivog ponašanja za koje je pravna osoba već sankcionirana u upravnom postupku, a odredba članka 40. Prekršajnoga zakona u svojem sadašnjem tekstu ne omogućava u prekršajnom postupku uzimanje u obzir izrečene upravne kazne. Stoga bi vođenjem ovoga prekršajnog postupka pravnoj osobi bilo povrijeđeno pravo da ne bude dva puta suđena u istoj stvari.

6. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljeniku EI uzeto je u obzir da je pravna osoba čiji je on direktor ispunila sve obveze prema rješenjima Državnog inspektorata donesenima u upravnom postupku, preuzeo je svoju odgovornost za ova djela, što je vidljivo iz njegove izjave na zapisniku o inspekcijskom nadzoru, u vrijeme počinjenja djela nije kažnjavan za prekršaje koji bi mu ovdje bili otegotna okolnost, a naknadno je kažnjen zbog prekršaja iz Zakona o mirovinskom osiguranju, tako da mu je za taj prekršaj ovaj put utvrđena novčana kazna nešto veća od najmanje propisane, a za prekršaj iz Zakona o strancima ublažena novčana kazna (ispod zakonom propisanoga minimuma), tako da će se ukupno izrečenom kaznom, uz već izrečenu kaznu pravnoj osobi koja je imala utjecaja i na njega kao člana društva, moći postići propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnoga zakona).

7. Trošak postupka odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka. Raspon iznosi od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13), a primjereno je odmjeriti ga u gotovo minimalnom iznosu s obzirom na to da se okrivljenik odmah odazvao sudskom pozivu, aktivno sudjelovao u postupku, otac je dvoje maloljetne djece, zaposlen s mjesečnim primanjima oko 1100 €, a postupak je srednje razine složenosti s obzirom na pravno pitanje o kojem je u njemu trebalo odlučiti.

U Kaštelima 11. veljače 2026.

Zapisničarka

Sudac

Antonija Radunić, v. r.

Mario Bakota, v. r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.

Dostaviti:

- okrivljenicima

- ovlaštenom tužitelju