Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Dr. Franje Tuđmana 35,Zadar

Poslovni broj:  Pp-216/2026-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu Nediljki Dereta, uz sudjelovanje Vesne Vrkić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ŠG zbog djela prekršaja iz odredbe članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji ("Narodne novine", broj:70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24 u daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti od nasilje u obitelji) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar pod brojem Klasa: 211-07/26-5/1629 Urbroj: 511- 18-07-26-1 od 22. siječnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka 11. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i ĐG, djev. Đ, rođen **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenom OŠ, nezaposlen, uzdržavaju ga roditelji, prekršajno osuđivan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

I.da je 21. siječnja 2026. oko 19,00 sati na adresi [adresa], u obiteljskoj kući počinio psihičko nasilje na štetu svoje majke ĐG (1975) na način da je najprije prigovorio bratu FG zašto pali svjetlo u sobi nakon čega je FG izašao iz kuće da bi kada mu je majka prigovorila zašto ometa FG u učenju počeo vikati na majku riječima: "Ti šuti, jebem ti majku mrtvu, kujo jedna nisam ja lud", a čime je kod svoje majke ĐG izazvao osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

pa da je time počinio djelo prekršaj iz odredbe članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1.Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar pod brojem Klasa: 211- 07/26-5/1629 Urbroj: 511-18-07-26-1 podnijela je 22. siječnja 2026. optužni prijedlog protiv okrivljenog zbog djela prekršaja pobliže opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je izjavio da se smatra krivim te je u svojoj obrani naveo da priznaje prekršaj i da je točno da je 21. siječnja 2026. oko 19,00 sati na adresi [adresa], u obiteljskoj kući počinio psihičko nasilje na štetu svoje majke ĐG na način da je najprije prigovorio bratu ČG zašto pali svjetlo u sobi nakon čega je ČG izašao iz kuće da bi kada mu je majka prigovorila zašto ometa ČG u učenju počeo vikati na majku riječima: "Ti šuti, jebem ti majku mrtvu, kujo jedna nisam ja lud", a čime je uznemirio i povrijedio svoju majku. Inače je bivši ovisnik o drogama te je proveo u komuni 17 mjeseci i sada se liječi u privatnoj psihijatrijskoj klinici. Osim ovisnosti ima dosta trauma iz djetinjstva i to mu se stalno vraća. Smatra da mu je potrebna stručna pomoć i pristaje ići na liječenje.

3. U dokaznom postupku kao svjedok ispitana je oštećena ĐG te je izvršen uvid i pročitana slijedeća dokumentacija: obavijest temeljem članka 109. a st. 1. PZ-a (list spisa 4),zakoniti dio izvješća (list spisa 5), zakoniti dio izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju (list spisa 6-8), zapisnik o ispitivanju svjedokinje ĐG (list spisa 9-11), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list spisa 12,13), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika(list spisa 14), izvješće o uhićenju (list spisa 15-16), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list spisa 17-18), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom žrtve ĐG (list spisa 19), obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja prema žrtvi ĐG(list spisa (21,22), potvrdu Odjela za prekršajne evidencije (list spisa 23,24) specijalistički nalaz Borana Uglešića dr. med specijalista psihijatra (list spisa 33) te je provedeno vještačenje putem sudskog vještaka Darka Labure, dr. med. specijalista psihijatra ( list spisa 47- 59).

4. Svjedok-žrtva ĐG je izjavila da je navedene večeri njezin sin ŠG bez ikakvog povoda verbalno napao svog brata ČG odnosno prigovorio mu je nešto nakon čega je ČG izašao iz kuće i ona je upozorila ŠG da to ne radi i rekla mu da ČG pusti i da je ona roditelj i da će ga ona odgajati nakon čega je ŠG počeo vikati na nju vrijeđajući ga riječima: "Šuti majku ti jebem mrtvu, kujo jedna nisam ja lud" nakon čega je došao njezin suprug i pokušao je pričati s ŠG ali nije bilo rezultata i obavijestili su policiju. Josipovo ponašanje ju je uznemirilo te napominje da je ŠG bivši ovisnik o drogama, a nije sigurna da je samo bivši te misli da povremeno isti još uvijek uzima droge jer je podložan utjecajima društva te je do sada bio na liječenju u komuni, zatim je bio u Psihijatrijskoj bolnici u Vrapču i sada idu privatno kod psihijatra Borana Uglešića u Splitu. ŠG ima problem sa kontrolom emocija i općenito svog ponašanja i smatra da mu je potrebna stručna pomoć.

4.1.Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedokinje niti pitanja za istu.

4.2.Okrivljenik je dodao da je on svjestan da ima problema i da njemu treba stručna pomoć te da često ima suicidalne misli čak i misli da nekoga ubije ali da se boji F i da misli da to neće napraviti. Svaki dan da se bori sa sobom i čuje glasove neke i pristaje na sve samo da mu se pomogne.

5. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka – psihijatra dr. Darka Labure, specijalista psihijatra proizlazi da je okrivljenik u vrijeme prekršaja imao psihozu, trajanja oko 5 godina u akutnosti /F 20/ , što je uočljivo iz priložene medicinske dokumentacije, te na osnovi egzaminacije. Okrivljenik je ranije tijekom liječenja imao ovisnost o više psihoaktivnih tvari, a aktualno mu u dokumentaciji piše i F 19.7 Rezidualni psihotični poremećaj radi konzumacije psihoaktivnih tvari. U vrijeme prekršaja nije dokazano da bi bio intoksiciran alkoholom i/ili drogama, ali se vodi kao bivši liječeni ovisnik (F 14). U vrijeme počinjenja prekršaja za koji se tereti, okrivljenik je imao je navedenu bolest/psihozu/ i poremećaje , a bolest je bila u fazi pogoršanja, uz agresivnost, verbalnu i spacijalnu. Bio je nesuvisao i nerazumna ponašanja. Bio je u stanju pogoršanja duševne bolesti i nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojih postupaka i vladati svojom voljom, bio je neubrojiv u vrijeme samog prekršaja. Okrivljeniku je potrebno daljnje liječenje i kontrole, te osiguranje maksimalne kontrole uzimanja lijekova, u dužem periodu, jer je iz svih medicinskih podatka moguće da su pogoršanja nastala radi neuzimanja lijekova/ili nedovoljnog uzimanja lijekova. Potrebno je primijeniti Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama i odrediti psihijatrijsko liječenje u psihijatrijskoj ustanovi / prema čl.51 st. I ZZODS-a/. Predlažem liječenje u KB Vrapče na Odjelu za dualne poremećaje, gdje se već liječio. Procesno je sposoban, može pratiti tijek sudskog postupka i razumjeti pitanja koja mu se postavljaju na sudu.

6.Nakon provedenog postupka, analizirajući brižljivo i savjesno obranu okrivljenika te provedene dokaze Sud smatra da su se u postupanju okrivljenika kritične prigode ostvarila obilježja prekršaja iz odredbe članka 22.stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

7. Međutim, u postupku je utvrđeno da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja za koji ga se tereti imao psihozu, trajanja oko 5 godina u akutnosti /F 20/ , a bolest je bila u fazi pogoršanja, uz agresivnost, verbalnu i spacijalnu i da je bio nesuvisao i nerazumna ponašanja te da nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojih postupaka i vladati svojom voljom, bio je neubrojiv , a što prolazi iz nalaza i mišljenja dr. Darka Labure , psihijatra, stalnog sudskog vještaka, čiji nalaz i mišljenje je ovaj Sud u cijelosti prihvatio , jer je po mišljenu suda sačinjen sukladno pravilima struke.

8.Slijedom navedenog, a imajući u vidu da je odredbom članka 26. Prekršajnog zakona propisano da neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može izreći ili primijeniti prekršajnopravna sankcija dok istu definira kao osobu koja u vrijeme ostvarenja propisanih obilježja prekršaja nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje to je Sud na temelju odredbe članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe u konkretnom slučaju.

9.Obzirom da je u ovom prekršajnom predmetu donesena presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, to je na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona izrečeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U Zadru, 11. veljače 2026.

Sudac

Nediljka Dereta

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude može se podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog suda te je prosta od pristojbe.

DNA:

- okrivljeniku

- tužitelju,

- pismohrana - ovdje.

-oštećenici- po pravomoćnosti presude