REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P-2182/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sucu Marku Baraki, u pravnoj stvari tužiteljice HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Anti Galešiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Općina Ražanac, OIB:08842442553, Ražanac XVII 61, [adresa] zastupana po općinskom načelniku AN, a on po Ivanki Bosotina i Davorki Bosotina-Stanić, odvjetnicama u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 22. siječnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tuženika Davorke Bosotine-Stanić, odvjetnice u Zadru, te nakon objave dana 11. veljače 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica HN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva za cijelo nekretnine oznake: - kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], u naravi dvorište površine 848 m2, stambena zgrada površine 136 m2, dvorišna zgrada površine 136 m2, ukupne površine 1056 m2.

II. Tuženik je dužan trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude, nakon njene pravomoćnosti ishodi u zemljišnim knjigama ovog suda uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da je stvarna a izvanknjižna vlasnica i posjednica za cijelo nekretnine oznake: - kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], u naravi dvorište površine 848 m2, stambena zgrada površine 136 m2, dvorišna zgrada površine 136 m2, ukupne površine 1056 m2. Prije svega se ističe da ova nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa dvorištem ograđenim sa svih strana. Tužiteljica je vlasništvo predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem svoga supruga pok. NN koji je umro **.**.2025. godine. U prilogu se dostavlja rješenje o nasljeđivanju od 12.lipnja 2025 godine, poslovni broj O-924/25. U ovom rješenju o nasljeđivanju se ne navodi predmetna nekretnina upravo iz razloga što je ista upisana kao vlasništvo tuženika. Pokojni NN je još početkom 1970-ih godina na ovoj nekretnini izgradio obiteljsku kuću u kojoj i danas živi tužiteljica. Isto je razvidno i iz HOK 1:5000 digitalne karte. Nekretnina je ograđena zidom odmah nakon početka gradnje kuće, s time da je i bilo ograđeno onako kako je NN ranije pokazao otac MN, sve sukladno podjeli koju je Krste izvršio sa svojom braćom. NN je ovu nekretninu stekao od svoga oca MN koji mu ju je još za života dao kako bi sagradio kuću, a s čim su bili složni braća pok. NN te među njima nikada nije bilo spora. Nadalje, spomenuti NN, djed od pok. supruga tužiteljice, je dobio ovu i susjedne nekretnine tako da je oženio KN rođenu IN, a ona je naslijedila svog prvog supruga ŽN. Dakle, ova nekretnina predstavlja starinu obitelji NN, te je na gore opisani način došla u vlasništvo i posjed tužiteljice, a sve preko njihovih pravnih prednika. MN je preminuo 1984 godine u dobi od 73 godine, a njegov otac NN odmah nakon završetka II svjetskog rata. Iz svega navedenoga proizlazi da je ova čestica u neprekinutom i samostalnom posjedu tužiteljice i njezinih prednika puno više od 100 godina. Sam naziv ove čestice “ [adresa], jasno ukazuje da se ne radi o vlasništvu tuženika, ova čestica je dugi niz godina u vlasništvu i posjedu fizičkih osoba, u ovom slučaju tužiteljice i njezinih prednika. Prednici tužiteljice su ovu nekretninu koristili i posjedovali kao svoju te im nitko nikada nije smetao u posjedu, niti im osporavao pravo vlasništva iste. Posebno se ističe da pok. NN nitko nije osporavao pravo na građenje kuće, kao što nitko nije smetao u samoj gradnji ili nakon što je kuća završena. U prilogu se dostavlja i rješenje o izvedenom stanju iz kojeg je vidljivo da je kuća legalizirana, a tuženiku je plaćena i naknada. Tužiteljica sve do provedenog ostavinskog postupka iza smrti supruga nije ni znala za upis tuženika kao vlasnika u zk. ulošku za ovu česticu. Nadalje, okolne nekretnine upisane su kao vlasništvo obitelji NN, a što upućuje na izneseni zaključak da je ova čestica samo dio nekadašnjeg posjeda MN, odnosno njegovog oca NN i KN. Tako je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu VN, kćeri ŠN, brata pok. NN. Kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je vlasništvo ON, čiji je otac bio brat pok. MN. Tužiteljica je preko svojih pravnih prednika, predmetnu nekretninu stekla dosjelošću temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jer je bila pošteni posjednik, a i danas je, kroz zakonom određeno vrijeme koje je potrebno za stjecanje prava vlasništva na nekretninama putem navedenog instituta. Pri ispunjenju zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije nužno da je nasljednik vlasništvo nekretnine stekao na temelju rješenja o nasljeđivanju već je bitno utvrditi da li su ispunjene pretpostavke iz čl.159. i 160. Zakona o vlasništvu. Isto tako za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću nije odlučno da li je tužitelj ili da li su njegovi prednici bili upisani kao posjednici u katastru nekretnina, već je odlučno da se predmetna nekretnina nalazila u samostalnom posjedu tužitelja odnosno njegovih prednika kroz zakonom određeno vrijeme, a koje činjenice su u konkretnom slučaju ispunjene. Tužiteljica kao osnovu stjecanja prava vlasništva ističe i građenje, a sve prema pravnom pravilu iz pragrafa 418 OGZ-a. Nikada se nitko predniku tužiteljice nije protivio gradnji kuće ili na bilo koji drugi način osporavao posjed ili pravo vlasništva. Upis u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini ne odgovara stvarnom stanju. Tuženik Općina Ražanac nije niti je ikada bila vlasnik ili posjednik predmetne čestice 6327 k. o. [katastarska općina], a što je jasno iz navoda same tužbe. Stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine je upravo tužiteljica, a prije su to bili njezini prednici. Kako da tužiteljica nema ispravu podobnu za upis utužene nekretnine u zemljišne knjige na svoje ime i vlasništvo, predlaže Sudu nakon provedenog postupka pa makar i zbog ogluhe, izostanka donijeti presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da se tužena u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Tužena se upisala u postupku nove katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] i to temeljem rješenja sadržanog u raspravnom zapisniku Općinskog suda u Zadru Z-8276/2010/3246, tužitelj na isto rješenje nije uložio prigovor, te nije ustao s tužbom za ispravak. Stoga, tuženik u prvom redu ističe kako u odnosu na ovdje tužitelja egzistira pravomoćna sudska odluka temeljem koje je izvršen upis prava vlasništva u korist tužene, odnosno tužitelji su postavili tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva u odnosu na nekretninu, odnosno upisane z.k. vlasnike čije je pravo upisano u postupku izmjere preoblikovanja zemljišne knjige (što je stav Županijskog suda u Zadru, Su-86/13, kao i Vrhovnog suda RH, Su-IV-246/15, od 17. rujna 2015.g., vidljiv i u Presudi Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, Gž-2995/16, od 7. lipnja 2017.g.). Tužiteljica je, ukoliko smatrala da je upis tuženikovog prava u postupku nove izmjere pogrešan, trebala uložiti prigovor, te u slučaju odbijanja istog pokrenuti parnicu radi ispravka u za to predviđenom roku. Dakle, rješenje kojim je tužena upisana u zemljišnu knjigu predstavlja pravomoćno presuđenu stvar, u odnosu na ovaj predmet. Ovom tužbom tužiteljica osporava tuženoj vlasništvo katarske čestica broj 1768 k. o. [katastarska općina], koja je svoje pravo suvlasništva upisala na temelju Zakona o zemljišnim knjigama. Tužiteljica nije priložila adekvatne dokaze o njezinom stjecanju predmetne nekretnine, s obzirom na činjenicu da je istu ista nije navedena u Rješenja o nasljeđivanju iza pok. NN kao njegova imovina, a nije priložena niti povijest posjeda iz koje bi proizlazilo da je navedena nekretnina bila u posjedu pok. NN. Slijedom svega navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev te dosuditi tuženoj parnični trošak.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u isprave priložene spisu i to u:neslužbeni izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Općinskog suda u Zadru zemljišnoknjižnog odjela za zk. ul. [broj ZK uloška] u koji je upisana kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Garići površine 1056m2, dvorište 848 m2, stambena zgrada 136 m2 i dvorišna zgrada 72m2 (l.s.5,29), fotografije utužene nekretnine (l.s.6-9), rješenje o izvedenom stanju Zadarske županije upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Klasa:UP/I-361-03/13-11/1640, Urbroj:2198/1-11/1-14- 8-MB od 18.ožujka 2014.godine (l.s.10-12), rješenje Zadarske županije Općine Ražanac Jedinstvenog upravnog odjela Klasa:UP-I-361-03/14-01/1074, Urbroj:2198 - 10-14-1 od 28. svibnja 2014.godine (l.s.13-14), rješenje Zadarske županije Općine Ražanac Jedinstvenog upravnog odjela Klasa:UP-I-361-03/14-01/323, Urbroj:2198 - 10-14-1 od 17. veljače 2014.godine (l.s.15-16), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru O-924/25 UPP/OS-O-75/25 iza smrti NN pok. MN od 12.lipnja 2025.g. (l.s.17-19), ispis iz Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (l.s.20), neslužbeni izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Općinskog suda u Zadru zemljišnoknjižnog odjela za zk. ul. [broj ZK uloška] u koji je upisana kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.21), neslužbeni izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Općinskog suda u Zadru zemljišnoknjižnog odjela za zk. ul. [broj ZK uloška] u koji je upisana kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.22), saslušao svjedoka IN (l.s.41-42), svjedoka RN (l.s.42-43), svjedoka FN (l.s.43- 44).

4.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5.Nekretnina koja je predmet postupka je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Općinskog suda u Zadru zemljišnoknjižnog odjela u koji je upisana kat. čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Garići površine 1056m2, dvorište 848 m2, stambena zgrada 136 m2 i dvorišna zgrada 72m2 upisana kao vlasništvo Općine [adresa] za cijelo 1/1.

6.Čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09,143/12,152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZVDSP) propisuje da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), st. 2. istog čl. određeno je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. St. 3. istog čl. propisuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok je st. 5. istog čl. propisano da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

6.1 Čl. 114. st. 1. ZVDSP-a propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a st. 2. istog čl. određeno je da na temelju stavka 1. tog članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

6.2.Čl. 115. st. 1. ZVDSP-a propisuje da na temelju valjanog pravnog posla kojem je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.

6.3.Čl. 159. st. 1. ZVDSP-a propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, st. 2. istog čl. određeno je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanje, st. 3. istog čl. određeno je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je st. 4. propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak, nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz st. 2. i 3. tog članka.

6.4.Čl. 160. st. 1. ZVDSP-a propisuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, st. 2. istog čl. propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, st. 3. istog čl. određeno je da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati, dok st. 6. istog čl. određuje da na prekid odnosno zastoj tijeka vremena dosjelosti na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o prekidu odnosno zastoju tijeka rokova za zastaru tražbina.

7.Iz činjeničnog osnova tužbe, kao i iz tijeka raspravljanja, slijedilo bi da tužiteljica potražuje tužbom da se utvrdi kao vlasnik utužene nekretnine koju da je stekla dosjelošću, originarno, u odnosu na upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika, te su radi procjene subjektivnog momenta kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na strani tužiteljice korišteni kao dokazni materijal priložene isprave i iskazi saslušanih svjedoka, kao i u pogledu objektivnih kvaliteta posjeda.

8.Svjedok IN, pok. H, je u iskazu naveo da su oni tu susjedi samo ih zid dijeli, i to njegov zid betonski, tu kuću je gradio NN, ta kuća je rađena negdje 1970.-ih godina kada je svjedok imao nekih 10, 12 godina, tu zemlju je njemu dao njegov otac MN, kada je NN stasao kao dečkić da ide u Austriju raditi ili u Njemačku, cijeli život je bio vani i radio, do mirovine i on i žena, MN je to stekao od svoga oca NN, a taj NN se u stvari udao za KN po priči, a taj cijeli predio je imanje KN koji su nestali, jer su ostale tri žene prezimena KN, jedan se udala za IN svjedokovog pretka, jedna za NN, jedna za RN, sva tri su se zvala NN koji su došli na [adresa] imanje, tako je taj NN predak od supruga tužiteljice stekao tu zemlju, zapravo od svoje žene, ne zna kako su ti [adresa] to stekli, ali je to cijelo naselje, kuća je na kući, cijelo naselje se zovu [adresa] i dan danas, NN je to rano ogradio betonskim zidom, čim je počeo praviti kuću isto tako negdje 1970., 1971., NN je tu brzo uselio u kuću i tu su živjeli on i žena kada bi došli iz Njemačke ili Austrije, a oni su imali dva sina A i N, sada je u kući žena mu M ili HN, a NN je umro nedavno, ima jedno godina dana, tu nikad nije bilo sporova, to mu je otac MN darovao u najboljoj namjeri, kako su počeli izlaziti iz bijede i da napravi kuću, a sa južne strane mu je stric, odnosno sada njegovi nasljednici, a sa zapadne brat ŠN, a to je dopalo sada njegovu kćer. Ta nekretnina da se koristila prije nego što je izgrađena kuća, tako što se tu držalo blago, ovce, magarad, i bili su stogovi sijena. Svjedok da misli da sinovi gospođe HN ne bi osporavali pravo vlasništva na ovoj nekretnini, niti braća i sestre pok. NN, da im je bio ćaća živ, kako će osporavati za života oca, a tu da mu je i brat FN vani koji je tu za svjedoka, misli da su se podijelili u miru. Svjedok da se upisao na svoju česticu još za vrijeme Jugoslavije, a on da je to rješavao sa skupštinom Općine Zadar, isto se napravila neka nagodba, nije imao nikakvih problema.

9.Svjedok RN, sin K, je u iskazu naveo da mu je poznato gdje se nalazi ova kuća i dvorište, to je gradio NN, pokojni suprug od HN, to je on gradio negdje početkom 1970.-ih godina, u to vrijeme oni da su bili dečkići pa su pomagali oko kamena, NN je to stekao od svojih od oca MN i dida NN, a tu su držali stogove sijena i neka kola, što su imali, to je bilo malo krševitije, pa su tu držali te stogove i blago, a druge vrtove su obrađivali, djed NN je to stekao od te KN, jer su tu bile tri udovice koje su dovele muževe, nisu imali muškog potomka, pa su tako na tom predjelu [adresa], sada [adresa], I i Ž, a NN su sugerirali da napravi kuću, jer je radio u Njemačkoj, pa je dolazio svaki godišnji raditi, i postepeno su to radili, misli da je NN u kuću uselio već negdje 1975., 1976. u prizemlju, i to su radili malo po malo, jedna ploča pa druga, tu nikad nije bilo sporova sa Općinom Ražanac, niti prije sa Općinom Zadar, nikad nitko iz Općine nije dolazio da bi tu nešto tražio, to se stotinama godina radilo, najprije još od te babe KN i tu su sve fizičke osobe jedna uz drugu, tu nema općinske zemlje, svjedok da živi 50 metara od ove kuće, samo ih ulica dijeli i još jedna kuća, niti 80 metara, u nizu su ispod ceste. V da imaju susjedne čestice u svom vlasništvu, ŠN je uz njega, pokojni, tu mu je sada kćer VN, ON je ispod od strica im, to je sve imanje od HN, a sada su kuće napravljene. Sporova unutar obitelji I, vezano za Klarinu djeca, i Šiminu braća da nije bilo, koliko on zna sinovi ne osporavaju to majci da je to njezino.

10.Svjedok GN, sin MN, kojem je tužiteljica nevjesta je u iskazu naveo da ta zemlja je bila od njegove babe KN, a djed je došao u vlaštvo iz Krneze, i tako je on stekao tu zemlju od KN, nakon toga je otac MN naslijedio od djeda NN, a MN je to darovao bratu NN, odnosno svom sinu, tu je brat počeo graditi kuću negdje 1970.-ih, a svjedok mu je tu pomagao krčiti, kopati, salivati temelje, kada bi dolazio brat iz Njemačke onda bi tu spavao ljeti, a u početku nije bilo ni struje ni vode, brat je preminuo u 4. mjesecu prošle godine, i koliko on zna tu nema sporova između njih, oni su to sve stavili na majku i sinovi ne osporavaju vlasništvo HN, naveo je da se prije ta zemlja koristila za blago i stogovi sijena, i jara za blago, staja. Tu da nema nikakvih sporova unutar obitelji, njih braće, oni da su se podijelili kao braća u miru, i to su se podijelili nakon što je stari umro 1983. godine, ali otac je prije smrti dao NN ovu zemlju, i tu nema sporova između njih, svatko je dobio svoju zemlju.

11.Iz priloženih fotografija sa l.s. 6,7,8 i 9 predmeta je vidljivo da je riječ o kompletno dovršenoj kući u građevinskom smislu, sa okućnicom i ogradnim zidom, a navedeno je vidljivo i u rješenju o izvedenom stanju Zadarske županije upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Klasa:UP/I-361-03/13-11/1640, Urbroj:2198/1-11/1-14-8-MB od 18.ožujka 2014.godine koje se odnosi upravo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rješenju Zadarske županije Općine Ražanac Jedinstvenog upravnog odjela Klasa:UP-I-361-03/14-01/1074, Urbroj:2198 -10-14-1 od 28. svibnja 2014.godine koje se odnosi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rješenju Zadarske županije

Općine [adresa] Jedinstvenog upravnog odjela Klasa:UP-I-361-03/14-01/323, Urbroj:2198 -10-14-1 od 17. veljače 2014.godine koje se odnosi upravo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12.Dakle, iz provedenog dokaznog postupka slijedi da je tužiteljica HN nasljeđivanjem svog suprug NN pok. MN stekla pravo vlasništva dosjelošću, po osnovu čl. 159.st.4. ZVDSP-a, dakle po osnovi izvanredne dosjelosti, koja navedenu nekretninu prema iskazima svjedoka posjeduje zasigurno preko 40 godina, osobno i putem prednika svog supruga NN pok. MN kojem je navedena nekretnina darovana od strane oca MN pok. NN početkom 1970.-ih godina za gradnju kuće i koji je potom sagradio kuću na darovanoj zemlji, dakle tužiteljica osobno i preko svog supruga NN pok. MN posjeduje utuženu nekretninu zasigurno 40 godina unatrag od podnošenja tužbe nadležnom sudu 28.10.2025.g., odnosno u vremenskom periodu 28.10.2025.g. - 28.10.1985.g., čime je ispunjen zakonom predviđeni rok od 40 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tužiteljice, slijedom čega je tužbeni zahtjev usvojen.

13.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zadru, 11. veljače 2026. godine

S u d a c

Marko Baraka

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1.Tužiteljici po punomoćniku, uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 Eur-a

2.Tuženiku po punomoćnicama

3.Nakon pravomoćnosti: Ministarstvu financija, Porezna uprava, Područni ured Zadar