Broj: IR-22/2026
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Gordane Korotaj, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. HV, zbog prekršaja iz čl. 71. st. 1. t. 9. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj: 94/18), u vezi odredbe članka 76.a st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/22, dalje: PZ), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Beli Manastir, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru od 9. siječnja 2026., broj: Pp-3727/2021, na sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Beli Manastir te potvrđuje pobijano rješenje.
O b r a z l o ž e n j e
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je određeno vraćanje okr. HV na temelju čl. 76.a PZ-a i čl. 556. st. 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25) predmeta: jedne lovačke puške s užlijebljenim cijevima marke „CZ“ tv. br. [serijski broj oružja], call 7,64 mm s 19 komada pripadajućeg streljiva i jedne lovačke puške s užlijebljenim cijevima marke „CZ“ tv. br. [serijski broj oružja], call 5,6 (22 long rifle) s 200 komada pripadajućeg streljiva.
2. Protiv tog rješenja tužitelj je pravodobno podnio žalbu navodeći da prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o vraćanju navedenih predmeta, nije razmatrao opće interese zajednice, odnosno oduzimanje predmeta s aspekta javne, opće sigurnosti jer je okrivljenikovo protupravno postupanje u vidu napuštanja mjesta prebivališta u [adresa] na dulje od godine dana, a da predmetno oružje i streljivo nije predao na čuvanje osobi koja ima oružni list za takvu vrstu oružja, pod posebnim pravnim režimom i time značajna povreda zaštićenog dobra odnosno, zaštite građana od potencijalne ugroze nekontroliranog nadzora oružja i streljiva. Zato je bilo razumno i opravdano zahtijevati od takvog počinitelja postupanje s dužnom pažnjom i višim stupnjem odgovornosti od običnog građanina, a budući da se isti nije ponašao sukladno zakonu i nije vodio brigu o oružju i streljivu, došlo je do ugroze javne sigurnosti i sigurnosti građana jer su ti predmeti ostavljeni bez nadzora, slijedom čega je bilo nužno oduzeti isto od okrivljenika. Ističe da se sud u pobijanom rješenju pogrešno poziva i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5501/13 od 29. ožujka 2018. donesenoj u povodu ustavne tužbe u kojoj podnositelj navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva izricanjem mjere oduzimanja oružja kao posljedicu sudske odluke kojom je proglašen krivim zbog prekršaja neobavljanja liječničkog pregleda pa oružje nije bilo predmet prekršaja, što u ovom predmetu nije slučaj. Navodi i da sama činjenica da je zakonom propisano obligatorno oduzimanje predmeta, ukazuje da je u konkretnom slučaju ostvarena dovoljna razina zaštite općeg interesa zajednice koja je iznad zaštite prava vlasništva. Tužitelj u žalbi ukazuje i na znatno sniženu razinu javne sigurnosti zbog činjenice da su pojedinci u Republici Hrvatskoj i regiji počinili teške nasilne zločine vatrenim oružjem sa smrtnom posljedicom ili teškim ozljeđivanjem građana, a dio tih djela je počinjen oružjem koje je došlo u ruke počinitelja zbog neodgovornog čuvanja od strane vlasnika. Predlaže usvojiti žalbu, preinačiti rješenje i oduzeti predmetno oružje i streljivo od okrivljenika, odnosno, ukinuti pobijano rješenje i vratiti sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud okr. HV odlučio vratiti predmetno oružje i streljivo, ocjenjujući da na temelju svih okolnosti utvrđenih u postupku, u konkretnom slučaju interesi opće sigurnosti i javnog poretka ne zahtijevaju oduzimanje predmeta u smislu čl. 76.a st. 1. PZ-a, kao općeg propisa koji predviđa fakultativno oduzimanje predmeta, niti bi to bilo potrebno radi postizanja pravedne ravnoteže između naznačenog općeg interesa države i zaštite prava vlasništva okrivljenika. Iz pobijane odluke je vidljivo da je prvostupanjski sud naglasio da prema osobnim svojstvima okrivljenika koji nikada nije osuđivan niti je na bilo koji način bio u sukobu s okolinom niti postoje saznanja o njemu kao eventualno agresivnoj, problematičnoj osobi, nije opravdano od istoga oduzeti dvije lovačke puške s pripadajućim streljivom, osobito uzimajući u obzir ozbiljnost počinjene povrede. Pritom se prvostupanjski sud pozvao na stajališta iz odluka Europskog suda za ljudska prava prema kojima se ravnoteža između zaštite javnog interesa zajednice i zaštite prava vlasništva pojedinca neće postići ako okrivljenik snosi pojedinačni i prekomjerni teret, što bi se u ovom slučaju dogodilo ako se od okrivljenika oduzmu navedeni predmeti.
5. Navedene razloge u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a osobito kada se uzme u obzir protupravna količina i težina inkriminacije koja se sastojala u administrativnom propustu okrivljenika da dvije lovačke puške s pripadajućim streljivom stavi pod nadzor ovlaštene osobe za vrijeme svoje odsutnosti iz Republike Hrvatske. I po ocjeni ovog suda ne postoji ozbiljan stupanj opasnosti da bi predmetno oružje bilo zloupotrijebljeno na način koji bi doveo do takve ugroze javnog poretka i građana da bi bilo opravdano trajno ih oduzeti od okrivljenika. Osim toga, i protek vremena za koje je okrivljenik bio odsutan iz mjesta prebivališta (tri godine počevši od rujna 2019.) u kojem nije postupao dovoljno brižno s oružjem i streljivom koje nije predao na čuvanje, te činjenica da se prema stanju spisa okrivljenik na drugi način nije protupravno ponašao vezano uz zlouporabu oružja, ukazuju da ne postoji opći interes zajednice oduzimanja predmeta jer bi se time bespotrebno i nepravedno ograničavalo okrivljenikovo pravo na mirno uživanje vlasništva, što bi predstavljalo prekomjeran teret za istoga. Stoga je s aspekta načela razmjernosti u smislu čl. 51.a PZ-a opravdano vratiti navedene predmete okrivljeniku.
6. Nadalje, nije u pravu žalitelj kada u prilog svoje tvrdnje da je nužno od okrivljenika oduzeti predmetno oružje i streljivo, ističe i da je oduzimanje predmeta u konkretnom slučaju zakonom propisano kao obavezno. Naime, zaštitna mjera oduzimanja predmeta je izmjenama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 39/13) izgubila karakter zaštitne mjere i postala specifična mjera oduzimanja predmeta za koju su uvjeti propisani u čl. 76.a PZ-a, neovisno o propisivanju te mjere kao zaštitne u specijalnom zakonu. Unatoč tome što je odredbom čl. 71. st. 2. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za prekršaj koji je predmet ovog postupka, propisano obligatorno izricanje mjere oduzimanja predmeta te unatoč tome što PZ u odredbi čl. 76.a st. 5. dopušta mogućnost da se zakonom propiše obvezno oduzimanje predmeta, ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske, ukazuje na potrebu da se u svakom sudskom postupku, u primjeni svih pravnih instituta, moraju poštovati prava i slobode zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06., 6-38/24.; u daljnjem tekstu: Konvencija).
6.1. Kao što je ukazao i prvostupanjski sud na čl. 1. Protokol br. 1. uz Konvenciju te recentne odluke ESLJP prema kojima se zahtjeva postizanje pravičnog i razumnog odnosa ravnoteže između konvencijskog prava okrivljenika na mirno uživanje vlasništva predmeta i zahtjeva općeg interesa javnosti te da ravnoteža neće postojati ako okrivljenik snosi pojedinačni i prekomjerni teret, vidljivo je i da je, cijeneći podatke u spisu te primjenjujući načelo razmjernosti prilikom oduzimanja imovine, utvrdio da u ovom konkretnom slučaju ne postoje činjenice iz kojih bi proizlazilo da je potrebno oduzeti oružje i streljivo okrivljeniku.
7. Uvažavajući navode žalbe o porastu broja protupravnih postupanja pojedinaca vezano za neovlaštenu uporabu vatrenog oružja u Republici Hrvatskoj (i općenito), potrebno je istaknuti da se radi o općem sigurnosnom pitanju prisutnom u većini suvremenih država. Međutim, pojedinac koji nije značajno povrijedio pravnu normu odnosno ozbiljno protupravno postupao s oružjem, ne može snositi posljedice kolektivne bojazni zlouporabe oružja odnosno protupravnih ponašanja neodgovornih pojedinaca.
8. U odnosu na navod žalbe da se pogrešno prvostupanjski sud pozvao na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci u kojoj se ocjenjivala ustavnost i pravilnost odluke o vraćanju oružja počinitelju s aspekta razmjernosti (broj U-III-5501/13 od 29. ožujka 2018.), potrebno je navesti da se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja referirao na zaključak iz te odluke o važnosti pojedinačne ocjene razmjernosti između prava na mirno uživanje vlasništva i zahtjeva općeg interesa javnosti, očito smatrajući da se težina povrede propisa u ovom predmetu može usporediti s težinom povrede propisa u tom predmetu vezanom za prekršaj neobavljanja liječničkog pregleda koji nije povezan s oružjem kao predmetom prekršaja. Ovakva usporedba prvostupanjskog suda je po ocjeni ovog suda opravdana i ne dovodi u pitanje pravilnost odluke o nerazmjernosti u slučaju oduzimanja predmeta od okrivljenika u ovom slučaju.
9. Stoga, suprotno žalbenim navodima, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u provedenom postupku utvrdio sve bitne okolnosti za vraćanje predmeta okrivljeniku za što je dao jasne i konkretne razloge koje prihvaća i ovaj sud kako je to naprijed istaknuto.
10. Slijedom iznesenog, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 11. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
