Poslovni broj Gž R-49/2024-7

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UA OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Vedran Milić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice Osnovne škole Manuš - Split, OIB: 83648856443, Vukovarska 11, Split, koju zastupa zakonska zastupnica - ravnateljica IA a ona po punomoćnici Danijeli Jurić, odvjetnici u Splitu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, rješavajući žalbu tužiteljice, izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-2229/2022 od 4. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-2229/2022 od 4. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da je nedopušten i nezakonit poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužiteljice odlukom tuženice Klasa: 112-03/22-02/2, Urbroj: 2181-1- 278-01-22-01 od 2. rujna 2022., da radni odnos tužiteljice kod tuženice nije prestao , da se naloži tuženici vratiti tužiteljicu na posao na radno mjesto učiteljice razredne nastave odnosno na drugo odgovarajuće radno mjesto kod tuženice sukladno stručnoj spremi i sposobnostima tužiteljice, da tuženica tužiteljici prizna sva prava iz radnog odnosa kao da do prekida radnog odnosa nije ni došlo te da nadoknadi tužiteljici troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Točkom II. izreke naloženo je tužiteljici naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 451,00 eur u roku od 15 dana.

3. Protiv presude žalbu podnosi tužiteljica pozivom na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje te potražuje trošak prvostupanjskog postupka i sastava žalbe.

4. U odgovoru na žalbu tuženica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev na utvrđenje da nije dopušten redoviti poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu kojeg je tužiteljici dala tuženica zbog organizacijskih razloga sukladno odredbi članka 115. stavak 1. točka 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14., 127/17.,98/19., 151/22. i 64/23. - dalje ZR) kao i posljedični tužbeni zahtjev za vraćanje tužiteljice na rad.

7. U provedenom postupku je utvrđeno:

- tužiteljica je kod tuženice kao poslodavca bila zaposlena unatrag 17 godina prije prestanka radnog odnosa temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 2. studenoga 2005. (dalje Ugovor o radu), temeljem kojeg je radila na radnom mjestu učiteljice razredne nastave redovitom razrednom odjelu,

- Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport u Splitsko -dalmatinskoj županiji 29. srpnja 2022. donio je Odluku o broju razrednih odjela i broju učenika u Osnovnoj školi Manuš Split za školsku godinu 2022/2023 (dalje Odluka o broju razrednih odjela) kojom su utvrđena 24 razredna odjela od toga 23 redovita razredna odjela i 1 poseban razredni odjel, dakle, jedan razredni odjel prvog razreda manje u odnosu na prethodnu školsku godinu,

- da je zbog prethodnog kod tuženice za školsku godinu 2022/2023 utvrđen prestanak potrebe za radom jednog učitelja razredne nastave u redovitoj nastavi te je između učiteljica razredne nastave zaposlenih kod tuženice proveden postupak radi utvrđivanja kriterija iz članka 115. stavak 2. ZR-a uzimanjem u obzir trajanje radnog odnosa, starost i obveze uzdržavanja koja terete radnika,

- da je sačinjena Tablica utvrđivanja organizacijskog viška zaposlenih na poslovima učitelja razredne nastave kod tuženice (dalje Tablica) kojom je obuhvaćeno svih 18 učiteljica razredne nastave od kojih u jednom dijelu 12 učiteljica koje imaju sklopljene ugovore o radu na neodređeno puno radno vrijeme za rad na poslovima učiteljice razredne nastave (među kojima je tužiteljica) te u posebnom dijelu 6 učiteljica koje imaju sklopljene ugovore o radu na neodređeno puno radno vrijeme za rad na poslovima učiteljice razredne nastave u produženom boravku,

- da je najprije organizacijskim viškom, sa najmanje ostvarenih bodova, utvrđena učiteljica razredne nastave u produženom boravku KA - Odlukom ravnateljice tužene od 17. kolovoza 2022.,

- da je po prijavi KA Prosvjetna inspekcija Split, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Rješenjem od 30. kolovoza 2022. (dalje Rješenje prosvjetne inspekcije) naredilo tuženici da ukine i stavi izvan snage odluku kojom je KA iskazana organizacijskim viškom te se tuženici zabranjuje otkazivanje ugovora o radu zaposlenici KA,

- iz obrazloženja Rješenja prosvjetne inspekcije u bitnome proizlazi da zbog činjenice što je došlo do smanjenja jednog odjela razredne nastave u razrednoj nastavi a ne u produženom boravku, prestala je potreba za jednim radnikom koji obavlja poslove učitelja razredne nastave te da stoga učiteljice koje su obavljale poslove u produženom boravku (među kojima je KA) nisu trebale biti uključene u postupak utvrđivanja organizacijskog viška jer se poslovi koje obavljaju učitelji razredne nastave u bitnome razlikuju od poslova učitelja koji rade u produženom boravku,

- isto stajalište vezano za razliku poslova između učitelja razredne nastave u redovitom razredu od učitelja u produženom boravku i nemogućnosti njihova međusobnog uspoređivanja kod utvrđivanja organizacijskog viška, dostavilo je tuženici na upit i Ministarstvo znanosti i obrazovanja dopisom od 6. rujna 2022.,

- prema Tablici, tužiteljica je ostvarivala najmanje bodova po kriterijima iz članka 115. stavak 2. ZR-a među učiteljima razredne nastave u redovitom razredu,

- tužiteljica je dijete poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ali kako se kod tuženice nije radilo o kolektivnom višku niti se otkazivalo više ugovora o radu, tuženica nije imala obvezu utvrđivati status tužiteljice prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata,

- da se prije donošenja odluke o otkazu tuženica savjetovala sa sindikalnom povjerenicom koja je na obrazloženi upit ravnateljice od 31. kolovoza 2022. istog dana dala pisanu suglasnost sa otkazom Ugovora o radu tužiteljici,

- da je Školski odbor tuženice, koji je zasjedao u punom sastavu od 7 članova, na sjednici 2. rujna 2022., dalo suglasnost za otkazivanje Ugovora o radu tužiteljici sa četiri glasa ZA te sa tri glasa PROTIV takve odluke,

- da je pobijanom Odlukom ravnateljice tužene o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 2. rujna 2022. (Odluka o otkazu), tužiteljici otkazan Ugovor o radu, te da se u obrazloženju navedene odluke navodi kako je potreba za radom tužiteljice prestala zbog smanjenja redovnog razrednog odjela prvog razreda u školskoj godini 2022/2023 u odnosu na školsku godinu 2021/2022.,

- da je tužiteljica Odluku o otkazu zaprimila 13. rujna 2022., da je 28. rujna 2022. podnijela Zahtjev za zaštitu prava radnika protiv Odluke o otkazu, na koji je tuženica negativno odgovorila Očitovanjem od 19. listopada 2022., nastavno čemu je tužiteljica ustala predmetnom tužbom u daljnjem roku od 15 dana podnošenjem tužbe u ovom radnom sporu 3. studenoga 2022.,

- da nastavno tužiteljica nije prihvatila zaposlenja u OŠ Dobra Split u razrednoj nastavi u redovitom razredu niti u OŠ Brda Split u produženom boravku,

- da je tuženica ponudila tužiteljici sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za zamjenu učiteljice razredne nastave u produženom boravku (PA) te je da je po prihvatu tužiteljice takav Ugovor o radu između stranka sklopljen 14. studenoga 2022.

8. Prvostupanjski sud je prije svega kao neosnovan otklonio prigovor tužiteljice o manjkavostima pobijane Odluke o otkazu u formalnom smislu uz utvrđenje da je predmetni otkaz dan u pisanom obliku, da je obrazložen i da je uredno dostavljen tužiteljici u smislu članka 120. ZR-a.

9. Nadalje, na temelju gore utvrđenog činjeničnog stanja sud zaključuje da je osporena Odluka o otkazu zakonito donesena jer su postojali opravdani razlozi za otkaz u smislu članka 115. stavak 1. ZR-a iz razloga što je tužiteljica proglašena organizacijskim viškom budući da je za njezinim radom prestala potreba zbog organizacijskih razloga utvrđena Odlukom o broju razrednih odjela nadležnog županijskog upravnog odjela koja je donesena sukladno članku 52. stavak 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj: 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19. i 64/20. - dalje Zakon o odgoju i obrazovanju). S obzirom na utvrđenje da je došlo do smanjenja jednog odjela razredne nastave (razredni odjel prvog razreda manje u odnosu na prethodnu školsku godinu, pri čemu se broj odjela produženog boravka nije mijenjao) time je došlo do smanjenja opsega poslova koji se trebaju obavljati odnosno do prestanka potrebe za radom jednog radnika koji obavlja poslove učiteljice razredne nastave u redovnoj nastavi.

9.1. Pritom prvostupanjski sud smatra da učiteljice tuženice koje su imale sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu učiteljica razredne nastave u redovnoj nastavi nisu mogle biti uspoređivane s učiteljicama koje imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu učiteljice razredne nastave u produženom boravku, a koji razredni odjeli nisu smanjeni, jer obavljaju različite poslove (poslovi učiteljica u redovnoj nastavi nije jednak poslovima učiteljica u produženom boravku), a do viška radnika je došlo upravo u obavljanju poslova u razrednoj nastavi smanjenjem jednog odjela razredne nastave u redovnoj nastavi, radi čega smatra da su pravilno uspoređivane učiteljice koje obavljaju poslove razredne nastave u redovnoj nastavi. Sud u vidu ima propise koji reguliraju rad nastavnika u osnovanim školama i razlikovanje izvođenja nastave od drugog odgojno obrazovnog rada prema članku 2., 7. i 8. Pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi („Narodne novine“ broj: 62/19.), zatim članku 10. i 11. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi („Narodne novine“ broj: 16/14., 40/14., 1013/14. i 102/19.) te članku 49. Zakona o odgoju i obrazovanju.

10. Sud prvog stupnja nije prihvatio kao osnovane niti tvrdnje tužiteljice da otkaz nije dopušten iz razloga što je nevaljala suglasnost Školskog odbora sa 14. sjednice 2. rujna 2022. jer da je u donošenju iste sudjelovala učiteljica KA koja je trebala biti izuzeta te da je sjednicu vodila ravnateljica umjesto predsjednice Školskog odbora čiji članovi nisu imali mogućnost uvida u dokumentaciju potrebnu za donošenje odluke. Zaključak je suda da Školski odbor tuženice nije glasovao o otkazu ugovora o radu radnici KA te da stoga nije bilo nikakvih razloga da ista kao članica Školskog odbora ne bude nazočna 14. sjednici Školskog odbora i kao član Školskog odbora odlučuje o Odluci o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu tužiteljici, odnosno da su odluke Školskog odbora pravovaljane u smislu članka 119. stavak 8. Zakona o odgoju i obrazovanju. U odnosu na predsjedanje sjednicom i mogućnost uvida u dokumentaciju, sud prvog stupnja nije kao vjerodostojan prihvatio iskaz svjedokinje VA već utvrđenja koja proizlaze iz sadržaja Zapisnika sa navedene sjednice koja govore suprotno. U odnosu na radnicu RA utvrđuje da ista nije bila ovlaštena tražiti uvid u listu kandidata za iskazivanje viškom.

11. Otklonjeni su kao neosnovani i navodi tužiteljice kako je dužnost tužene bila ispitati mogućnost zapošljavanja tužiteljice na drugim odgovarajućim poslovima odnosno preraspodjele tužiteljice na obavljanje drugih odgovarajućih poslova uz zaključak da tuženica nije mogla osigurati tužiteljici zaposlenje na nekim drugim poslovima jer je smanjivanje broja učenika rezultiralo smanjivanjem razrednih odjela u redovitoj nastavi, dok su radna mjesta učiteljica razredne nastave u produženom boravku u tom trenutku bila popunjena, iako se po proteku otkaznog roka ukazala mogućnost koju je tužiteljica i prihvatila te je zaposlena na određeno vrijeme za rad u produženom boravku do povratka druge zaposlenice sa porodiljnog dopusta.

12. Slijednom svega, sud prvog stupnja smatra da nije osnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da Odluka o otkazu nije dopuštena, pa ga odbija kao neosnovanog zajedno sa zahtjevom da radni odnos tužiteljice nije prestao i za vraćanje tužiteljice na rad (članak 124. stavak 1. ZR-a) dok odluku o troškovima postupka donosi primjenom članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.

13. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se neosnovano upire u žalbi tužiteljice s obzirom da pobijana presuda nije nerazumljiva, u istoj su izneseni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama koji ne proturječe stanju u spisu te ih je moguće valjano pravno ispitati.

14. Sud prvog stupnja dovoljno je ispitao sve okolnosti koje su pravno relevantne za donošenje zakonite odluke u ovome sporu te je na temelju provedenih dokaza u okviru dokaznih prijedloga stranaka i njihove pravilne ocjene, u obrazloženju presude pravilno i potpuno utvrdio potrebno činjenično stanje, stoga nisu počinjene u žalbi tužiteljice istaknute relativno bitne povrede postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 7., 8., 219., 220. i 221.a ZPP-a. Protivno žalbeni navodima pobijana presuda i njezino iscrpno obrazloženje sadrže sve potrebne elemente predviđene člankom 338. stavak 4. ZPP -a. Ispitujući zakonitost i pravilnost pobijane presude ovaj sud nije našao da bi sud prvog stupnja povrijedio načelo ravnopravnosti stranaka u parničnom postupku, niti da bi tužiteljici bilo povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pristup sud niti pravo na obrazloženu sudsku odluku, kako se to paušalno tvrdi u žalbi a ničim ne obrazlaže.

15. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje , materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

16. Sukladno odredbi čanka 115. stavak 1. točka 1. ZR-a, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), uz poštivanje kriterija iz stavka 2. iste zakonske odredbe prema kojoj pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Prema odredbi članka 135. stavak 3. ZR-a, ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, a za valjanost otkaza se zakonom traži postojanje opravdanog razloga, tada poslodavac mora dokazati postojanje opravdanih razloga.

16.1. Što se tiče socijalnih kriterija propisanih člankom 115. stavak 2. ZR-a, treba reći da obveza uzimanja navedenih kriterija postoji u situaciju kada poslodavac na jednom radnom mjestu prilikom reorganizacije utvrdi višak radnika i kada od više radnika zaposlenih na tom radnom mjestu treba odlučiti koga će zadržati u radnom odnosu, a kome će otkazati ugovor o radu, formirajući usporednu skupinu radnika.

17. U ovoj fazi žalbenog postupka nije sporna ispunjenost zakonskih pretpostavki iz članka 133. ZR-a za traženje zaštite povrijeđenog prava iz radnog odnosa, odnosno da je zaštita prava iz radnog odnosa pred poslodavcem kao i sudska zaštita koju je tužiteljica poduzela protiv sporne Odluke o otkazu, zatražena na način i u rokovima propisanim odredbom članka 133. ZR-a. Žalbom se ne ukazuje na postojanje formalnopravnih propusta u postupku koji je prethodio otkazivanju u smislu članka 150. ZR-a, odnosno da je proveden postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenikom s ovlaštenjem radničkog vijeća, pri čemu je utvrđeno da je u ovom slučaju čak dobivena suglasnost sindikalnog povjerenika za otkazivanjem Ugovora o radu tužiteljici. Žalbom se ne dovodi u pitanje niti činjenica da je zbog objektivnih okolnosti, smanjenog broja upisanih učenika u prvi razred osnovne škole, u odnosu na raniju školsku godinu, došlo do organizacijskih razloga koji su uzrokovali prestanak potrebe za obavljanje posla jednog učitelja razredne nastave kod tuženice .

18. Tužiteljica u žalbi iznosi tvrdnje koje se u bitnome mogu podijeliti na prigovore koji se odnose na formalnopravne nedostatke postupka sjednice Školskog odbora tuženice koja treba dati prethodnu suglasnost za otkaz kako bi isti bio valjan u smislu članka 114. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju te prigovori vezani za formiranje usporedne skupine radnika u postupku utvrđivanja viška radnika u primjeni članka 115. stavak 2. ZR-a. Radi se o tvrdnjama koje tužiteljica ponavlja u žalbi jer ih je iznosila i tijekom postupka a sud prvog stupnja ih je raspravio i otklonio kao neosnovane sa obrazloženjem koje je u svemu prihvatljivo ovome sudu.

19. Tako se žalbom navodi da je primjenom članka 48. i 49. Statuta tuženice sa sjednice Školskog odbora održane 2. rujna 2022. na kojoj se, između ostalog, glasovalo o davanju suglasnosti za otkaz tužiteljici, trebalo izuzeti članicu Školskog odbora KA s obzirom da je ista bila u sukobu interesa kao radnica koja je prethodno iskazana organizacijskim viškom, sve imajući u vidu činjenicu da je glasovanje okončano sa četiri glasa ZA te tri glasa PROTIV otkaza tužiteljici, radi čega tužiteljica smatra da bi izuzimanje bilo potrebno, ispravno kako pravno tako i moralno.

19.1. Ovi žalbeni navodi nisu utemeljeni jer odredbe Statuta tuženice iz relevantnog razdoblja nisu nalagale obvezu izuzimanja članice Školskog odbora iz njegova rada zbog razloga kojeg navodi tužiteljica. Osim toga, postupak odlučivanja o mogućnosti otkaza učiteljici KA prethodno ovoj sjednici je okončan donošenjem Rješenja prosvjetne inspekcije od 30. kolovoza 2022. kojim je otkaz ovoj učiteljici zabranjen te se o mogućnosti otkazivanja KA uopće nije raspravljalo na spornoj sjednici Školskog odbora 2. rujna 2022. Jednako tako nemaju uporišta u provedenim dokazima niti žalbene tvrdnje tužiteljice o prikrivanju i uskrati nužnih informacija i dokumenata članovima Školskog odbora te o otvorenom i permanentnom vršenju pritiska na članove Školskog odbora koko bi „podigli ruku da bi UA bila organizacijski višak“. Naime, iz Zapisnika sjednice Školskog odbora od 2. rujna 2022., koja je zasjedala u punom sastavu od sedam članova, od kojih svi članovi imaju jednako pravo glasa i mogu se javiti za riječ sukladno Statutarnim odredbama, ne proizlazi da je itko prigovarao u pravcu iznesenih žalbenih tvrdnji. Navodi koje je iznosila potpredsjednica Školskog odbora VA saslušana kao svjedokinja u ovom postupku, nisu potkrijepljeni drugim dokazima, stoga je sud prvog stupnja dao pravilnu ocjenu iskaza ove svjedokinje uspoređujući ga prvenstveno sa sadržajem zapisnika sa sporne sjednice Školskog odbora.

20. Nadalje, žalbom se ponavljaju tvrdnje da je kod formiranja usporedne skupine radnika među kojima je trebalo utvrditi organizacijski višak trebalo uzeti u obzir sve učiteljice razredne nastave zaposlene kod tuženice, obuhvaćene Tablicom sačinjenom u tu svrhu, dakle i učiteljice razredne nastave u redov itom razredu i učiteljice razredne nastave u produženom boravku. Prema mišljenju tužiteljice poslovi u redovnom razrednom odijelu i produženom boravku predstavljaju samo različita zaduženja istog radnog mjesta (učiteljica razredne nastave) radi čega da im pripada ravnopravni tretman. U tom slučaju tužiteljica ne bi ostvarila najmanje bodova prema tabličnom prikazu Tablice i ne bi bila proglašena organizacijskim viškom.

20.1. Izneseni žalbeni navodi su otklonjeni pravilnim utvrđenjem prvostupanjskog suda o bitnoj razlici poslova radnih mjesta učiteljica koje rade u redovitom razrednom odjelu od onih koje rade u produženom boravku. Sve one doista imaju jednako obrazovanje i kvalifikaciju učiteljica razredne nastave, međutim, zaposlene su na bitno različitim radnim mjestima koja razlika onda ne dopušta da se kod formiranja usporedne skupine nalaze u istom statusu. Ovo potvrđuju slijedeći podzakonski propisi koji reguliraju organizaciju i poslove rada u redovitom razredu te u produženom boravku osnovne škole, koje je sud prvog stupnja imao u vidu.

20.2. Tako članak 10. stavak 1. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi određuje kako su učitelji razredne nastave obvezni izvoditi nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima u količini propisanoj nastavnim planom za I., II., III. ili IV. razred, te obavljati razredničke i ostale poslove iz članka 5. toga Pravilnika u sklopu satnice do punog radnog vremena, dok je člankom 11. stavak Pravilnika određeno kako učitelji koji imaju ugovor o radu za rad u produženom boravku ostvaruju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u sklopu 25 sati tjedno - sat po 60 minuta (stavak 1.) te da takvi učitelji u sklopu neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima obavljaju poslove pomoći u učenju i provedbe organiziranog slobodnog vremena, te dodatni rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. toga Pravilnika (stavak 2.).

20.3. Prema članku 2. Pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi, produženi boravak poseban oblik odgojno -obrazovnog rada koji se organizira za učenike izvan redovite nastave, dok članak 7. Pravilnika određuje kako učitelj u produženome boravku priprema, organizira i provodi neposredni odgojno - obrazovni rad s učenicima (stavak 1.), te da učitelj u produženome boravku osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada dužan je surađivati s učiteljima iz redovite nastave u svakodnevnoj komunikaciji razmjenjujući informacije, vezano uz realizaciju nastavnoga programa ili predmetnih kurikuluma i školskoga kurikuluma te komunicirati i surađivati sa stručnim suradnicima škole, organizirati roditeljske sastanke za roditelje učenika uključene u produženi boravak te davati informacije roditeljima, voditi pedagošku dokumentaciju o učenicima u skladu s pravilnikom kojim se ona uređuje, dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada), sudjelovati na sjednicama te u radu stručnih tijela škole, obavljati i druge poslove u skladu s propisima i po nalogu ravnatelja (stavak 2.), zatim prema članku 8. Pravilnika učitelj u produženome boravku zadužuje se s 25 sunčanih sati neposrednoga odgojno - obrazovnog rada tjedno u skladu s propisima ostvaruje puno radno vrijeme od 40 sati tjedno kojima se zadužuje sukladno Pravilniku i propisima kojima se propisuju tjedne radne obveze učitelja u osnovnoj školi.

21. Stoga pored nespornog utvrđenja da je do viška radnika došlo upravo u obavljanju poslova u razrednoj nastavi smanjenjem jednog odjela razredne nastave u redovnoj nastavi, tada je pravilno zaključio sud prvog stupnja da su trebale biti uspoređivane samo učiteljice koje obavljaju poslove razredne nastave u redovnoj nastavi, od kojih je tužiteljica ostvarila najmanji broj bodova. Na pravilnost ovakvog stajališta ukazuju utvrđenja i mišljenja iskazana u Rješenju Prosvjetne inspekcije od 30. kolovoza 2022. (kod zabrane otkaza učiteljici NA) te dopisa Ministarstva znanosti i obrazovanja 6. rujna 2022.

22. Radi svega navedenog, žalba tužiteljice je ocijenjena neosnovanom.

23. Odluka suda prvog stupnja o troškovima postupka u jednokratnoj naknadi za cijeli prvostupanjski postupak, temelji se na pravilnoj primjeni članka 154. stavak 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a te odredbe Tbr. 7. stavak 2. alineja 6. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.).

24. Slijedom svega obrazloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a.

U Rijeci 11. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić