REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Poslovni broj: R1-5/2025-19

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj izvanparničnoj stvari tužitelja predlagateljice UE rođ. NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Alen Nola, odvjetnik u Makarskoj, protiv protustranaka pod 1. RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Zoranu Antunoviću, odvjetniku u Makarskoj, pod 3. OE, [adresa] i pod 4. HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 48, SR Njemačka, radi uređenje međe, dana 11. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog predlagatelja podnesen ovom suda dana 10. studenog 2025.

Obrazloženje

1. Dana 10. studenog 2025. zaprimljen je prijedlog predlagatelja radi uređenja međe. U prijedlogu se navodi kako je predlagateljica isključiva vlasnica nekretnine koja nosi oznaku k.č.br. (č.zgr.) 618 i upisana je kao zgrada pov. 90 m2 u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], dok su svi predloženici upisani kao suvlasnici susjedne nekretnine koja nosi oznaku k.č.br. (č.zem.) 894 i upisna je kao Mlate – dvorište i stambena zgrada ukupne pov. 415 m2 u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Obje navedene nekretnine u naravi predstavljaju izgrađene kuće s pripadajućim dvorištima. Između ovih dviju nekretnina oduvijek postoji međa koja sada predstavlja visoki betonski zid, koji se u sjeverozapadnom dijelu nastavlja uz postojeći objekt u vlasništvu predlagateljice, izgrađen svakako prije 15. veljače 1968. godine. Predlagateljica naime raspolaže Rješenjem o građevinskoj dozvoli br. [broj dozvole] od 03.03.1961., a temeljem kojeg rješenja su njezini pravni prednici (otac NE i majka GE rođ. U) izgradili i danas postojeći objekt, te izgradili i visoki ogradni betonski zid upravo na mjestu na kojem je ranije postojao i stari suhozid. Ovakvo stanje, odnosno ovakav položaj međe između ove dvije nekretnine između stranaka bio je prihvaćen i poštivao se dakle gotovo punih šezdeset godina sve dok predloženici pod 1) i 2) RE i VE u svojstvu tužitelja nisu pred naslovnim sudom protiv ovdašnje predlagateljice kao tuženice ustali tužbom radi navodnog prekoračenja međe i to s tvrdnjom da je ovdje predlagateljica dogradnjom svog objekta prekoračila među na njihovu štetu. Citirani parnični postupak vodi se pred naslovnim sudom pod brojem P- 1067/2024, tužba je podnesena 1. listopada 2024., a ovdašnja predlagateljica je tamo u svojstvu tužene dala svoj odgovor na tužbu dana 26. prosinca 2024. U konačnici, to da među između sadašnjih nekretnina stranaka predstavlja navedeni betonski zid, a koji se nadovezuje da sjeverni/sjeveroistočni zid postojećeg objekta, sada u vlasništvu predlagateljice, a ranije njezinih pravnih prednika, bilo je vidljivo i time poznato predloženicima pod 1) i 2) RE i VE (i njihovom pravnom predniku UEO) kada je od prednika predlagateljice kupovao zemljište za gradnju svog stambenog objekta, jer je prilikom kupnje na terenu zatekao upravo onakvo stanje kakvog ga je u gornjim svojim navodima opisala predlagateljica. Ovo bi dalje značilo da je međa sporna, slijedom čega predlagateljica kao susjeda u smislu odredbe čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ima pravo tražiti da sud u izvanparničnom postupku uredi među. Prema tome kako je međa između ovih dviju susjednih nekretnina između stranaka očito sporna, ostvarene su zakonske pretpostavke da tu među uredi sud u izvanparničnom postupku i to na zakonom propisan način uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

2. Dana 13. lipnja 2025. zaprimljen je podnesak protustranaka pod 1. i 2. kojim isti navode kako prijedlog za uređenje međe je nedopušten, jer postupak uređenja međe nije spor o vlasništvu dijela zemljišta nego o međi tog dijela zemljišta, pa je stoga činjenica da bi predlagatelj bio vlasnik dijela zemljišta označenog kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pretpostavka, a ne predmet postupka kao što se to navodi u sadržaju ovog prijedloga, o čemu je istovjetno pravno shvaćanje zauzeo i Vrhovni sud u svojoj odluci Rev-937/81 od 29.09.1981. Upravo zbog spora o vlasništvu predmetnog dijela k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Makarskoj vodi se postupak radi utvrđenja prava vlasništva pod posl. brojem P-661/2024, kao i postupak radi uspostave prijašnjeg stanja pod posl. brojem P-1067/2024. U konačnici, sve i kada bi prijedlog bio dopušten, a što nije, isti bi bio neosnovan, obzirom da se radi o neovlaštenom zauzimanju dijela zemljišta označenog kao k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ovdje predloženika.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u predmet ovog suda broj P-1067/2024, u kojem je tužba podnesena dana 1. listopada 2024., od strane tužitelja RE i VE protiv tužene UE, radi uspostave prijašnjeg stanja. U tužbi tužitelji navode da je UE građenjem prekoračila dio zemljišta tužitelja u površini od najmanje 10 m2 i da je time povrijeđeno njihovo pravo suvlasništva, slijedom čega traže da tužena s nekretnine tužitelja ukloni dio dograđene zgrade.

4. Odredbom čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., dalje ZV) propisano je da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

5. Postojanje pravnog interesa je procesna pretpostavka za dopuštenost suđenja u određenoj pravnoj stvari na koju sud pazi po službenoj dužnosti i zbog nepostojanja pozitivnih procesnih pretpostavki, odnosno zbog postojanja procesnih smetnji, tužba se u pravilu mora kao nedopuštena odbaciti (tako i ŽS VŽ Gž-1007/2020-2).

6. U konkretnoj pravnoj stvari ovdje tužiteljica traži uređenje međe između nekretnine u njenom vlasništvu i u vlasništvu protustranaka. Ističe da je u tijeku parnični postupak u kojem navode da je ona građenjem zahvatila zemljište koje je u vlasništvu ovdje protustranaka, slijedom čega smatra je međa sporna i da u konkretnom slučaju treba provesti izvanparnični postupak uređenja međa.

7. Pri tome predlagateljica gubi iz vida odredbu čl. 103. ZV-a i to stavka 5. i 6., kojima je propisano da odluka u postupku uređenja međa nije konačna za stranke, već se suprotno može utvrđivati u parničnom postupku, koji je već i pokrenut.

8. Dakle, prema stavu ovoga suda, tužiteljica nema pravni interes voditi oko iste stvari i parnični i izvanparnični postupak. Naime, u parničnom postupku ovog suda P- 1067/24 tamo tužitelji, ovdje protustranke, tvrde da je ovdje predlagateljica, tamo tužena prekoračila među građenjem te će se upravo u tom postupku utvrditi međa između dvije nekretnine, odnosno utvrdit će se sporna činjenica vlasništva dijela nekretnine, odnosno je li tužiteljica izgradila dio nekretnine na tuđem zemljištu.

9. Predlagateljica je već prilikom podnošenja tužbe u obvezi dokazati da će joj provođenje predmetnog postupka donijeti određenu pravnu korist, koju bez ovog postupka ne bi mogli ostvariti, no prema stavu ovog suda ista to nije uspjela dokazati. Naime, sve kada bi i uspjela u predmetnom postupku, predlagateljica od toga ne bi imala kvalitetniju pravnu korist od one koju bi ostvarila u parničnom postupku, budući bi u tom slučaju protustranke bile upućene na pokretanje parničnog postupka, kao sastavnog dijela rješenja o uređenju međe.

10. Uzimajući u obzir da nakon provođenja izvanparničnog postupka stranke su ovlaštene pokrenuti parnični temeljem odredbe čl. 103. st. 5. i 6. ZV-a, a koji je već i pokrenut, to prema stavu ovog suda predlagateljica nema pravni interes na vođenje i ovog postupka.

11. Ovdje valja napomenuti da u ovom postupku obuhvaćeni su i drugi suvlasnici nekretnine u vlasništvu protustranaka, no i oni u svojim odgovorima naveli su da će se sva sporna pitanja raspraviti upravo u parničnom postupku P-1067/24.

Procesna legitimacija u postupku uređenja međa označava pravo sudjelovanja u postupku radi uređenja međe između susjednih nekretnina. Prema članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, aktivno legitimirani za pokretanje i vođenje postupka mogu biti svi susjedi, uključujući pojedine suvlasnike nekretnine, koji mogu samostalno zahtijevati uređenje međe bez potrebe da sudjeluju svi suvlasnici (tako i ŽS RI Gž-1048/2025).

12. Slijedom navedenog, temeljem primjene odredbe čl. 288. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje ZPP), koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 2 Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/2023.) odlučeno je kao u izreci.

Makarska, 11. veljače 2026.

S U T K I N J A :

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA:

-pun. predlagatelja

-pun. protustranke pod 1. i 2.

-protustrankama pod 3. i 4.

-u spis.