REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-5056/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman, na prijedlog više sudske savjetnice Margarete Duvnjak, uz sudjelovanje Dajane Mihelčić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĆD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Domagoj Ledić, odvjetnik u Zagrebu, Draškovićeva 53, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi utvrđivanja predujma poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava, 11. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/21- 01/240, URBROJ: 513-04-24-2 od 14. studenoga 2024.
II Poništava se rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Susedgrad KLASA: UP/I-410- 23/2021-013/00001, URBROJ: 513-007-01-09-2021-0002 od 21. rujna 2021. III Nalaže se tuženiku OIB: 18683136487, da tužiteljici nadoknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 250,00 EUR-a (dvjestopedeset eura) u roku od 30 (trideset) dana od dana dostave pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/21- 01/240, URBROJ: 513-04-24-2 od 14. studenoga 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Susedgrad KLASA: UP/I-410-23/2021- 013/00001, URBROJ: 513-007-01-09-2021-0002 od 21. rujna 2021.
2. Rješenjem prvostupanjskog javnopravnog tijela od 21. rujna 2021. tužiteljici se utvrđuje porezna osnovica za utvrđivanje predujma u iznosu od 152.405,30 kn, predujam poreza na dohodak u iznosu 36.577,27 kn te predujam prireza porezu na dohodak u iznosu od 6.583,91 kn, odnosno ukupno porez i prerez u iznosu od 43.161,18 kn. Tužiteljici se nalaže platiti utvrđeni iznos poreza i prireza na dohodak od nekretnina i imovinskih prava u roku od 15 dana od dana primitka rješenja kao jednokratnu obvezu na račun naznačen u osporavanom rješenju te se na nepravodobno uplaćen porez na promet nekretnina obračunavaju i plaćaju zatezne kamate.
3. Tužiteljica u cijelosti osporava zakonitost pobijanog akta. U bitnom navodi kako ne spori da je predmetna nekretnina otuđena prije isteka 2 godine od stjecanja, kao niti procjenu navedene nekretnine, ali da je predmetnu nekretninu koristila uzdržavana članica obitelji, njezina majka, pozivajući se pri tome na članak 58. stavak 2. i članak 14. stavak 6. Zakona o porezu na dohodak. Ističe kako su prvostupanjsko tijelo i tuženik pogrešno primijenili navedene odredbe. Predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjskog javnopravnog tijela uz naknadu troškova upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja, predlaže da sud riješi predmetni spor bez rasprave i tužbu odbije kao neosnovanu.
5. Strankama je dana mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima drugih stranka, odnosno o činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24 – dalje: ZUS), te je spor riješen bez održavanja rasprave, na temelju ovlaštenja iz članka 98. stavka 1. točke 4. ZUS-a, s obzirom da tužiteljica osporava samo primjenu prava i nije izričito zatražila održavanje rasprave.
6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te isprave priložene spisu tuženika.
7. Tužbeni zahtjev je osnovan.
8. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica sa svojom majkom UD, zajedno kao kupci i ŽD kao prodavateljem sklopila Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 8. veljače 2018. ovjeren po javnom bilježniku Maji Peris iz Zagreba pod poslovnim brojem: OV-725/2018. Navedenim ugovorom o kupoprodaji nekretnina, tužiteljica je kupila 2/3 idealnog dijela, a njezina majka 1/3 idealnog dijela nekretnine označene kao Zgrada u [adresa], kućni broj 8, sagrađena na katastarskim česticama: [katastarska čestica], po novoj izmjeri čestica broj 600 /3 kat. Općina [katastarska općina], stan br. 23 na IV katu, ulaz IV, a koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 35,03 čm, broj poduloška: 53577 / zk.uložak; Knjiga PU: Stenjevec, Općinski građanski sud u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zajedno sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade razmjerno odnosu korisne vrijednosti toga stana prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine temeljem članka 68. i 370. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje: Nekretnina).
9. Nadalje, da je tužiteljica, kao prodavateljica, sklopila dana 8. studenoga 2019. sa kupcem ED, Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren po javnom bilježniku Marini Dabelić iz Zagreba pod poslovnim brojem: OV-8836/2019 od 8. studenoga 2019., a kojim ugovorom je tužiteljica prodala kupcu predmetnu nekretninu.
10. Sud nalazi da spisu tuženika prileži i Ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen 5. ožujka 2018. u formi javnobilježničkog akta javne bilježnice Vesne Kelečić iz Zagreba, između tužiteljice kao davateteljice uzdržavanja i njezine majke, UD kao primateljice uzdržavanja. Navedenim ugovorom, člankom 1. je ugovoreno doživotno uzdržavanje za primateljicu uzdržavanja, UD, na način da nakon smrti Primateljice uzdržavanja, ostaje u vlasništvo davateljici uzdržavanja predmetna nekretnina, gdje je primateljica uzdržavanja UD vlasnica u 1/3 dijela predmetne nekretnine, a za koji primateljica uzdržavanja jamči da je njezino isključivo vlasništvo.
11. Nadalje, uvidom u spis predmeta, Sud nalazi presliku osobne iskaznice za majku tužiteljice UD iz koje je razvidno da je adresa njezinog prebivališta na adresi predmetne Nekretnine, odnosno Zagreb, Side Košurić 8. Također, spisu tuženika prileži smrtni list Gradskog ureda za opću upravu, matičnog ureda Susedgrad, iz kojeg proizlazi da je u maticu umrlih matičnog područja Susedgrad za godinu 2019. pod rednim brojem 00467 izvršen dana 20. rujna 2019. upis činjenice smrti za majku tužiteljice, UD.
12. Uvidom u digitalne podatke matice rođenih, koji prileži spisu tuženika, Sud nalazi da je ranije prezime tužiteljice glasilo Ć, a da se od 27. svibnja 2019. preziva ĆD.
13. Iz obrazloženja osporenog prvostupanjskog rješenja proizlazi da je tužiteljici pri utvrđivanju dohotka od otuđenja nekretnina primitak utvrđen temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog 8. studenoga 2019. između tužiteljice kao prodavateljice i ED kao kupca te je rješenjem KLASA: UP/I-410-20/2019- 01/1407 od 13. studenoga 2019. tijelo utvrdilo osnovicu za obračun poreza na promet nekretnina u iznosu 528.735,86 kn. Izdatak je utvrđen na način da ga čini ugovorena cijena iz kupoprodajnog ugovora od 8. veljače 2018. na iznos od 334.310,31 kn te ukupno plaćeni porez na promet nekretnina u iznosu od 13.372,41 kn kao i rast proizvođačkih cijena za razdoblje od ožujka 2018. do listopada 2019. u iznosu 8.820,25 kuna kao i račun agencije za posredovanje Dogma nekretnine d.o.o. u iznosu od 19.827,59 kn. Na temelju iznosa primitaka i izdataka utvrđen je dohodak od otuđenja nekretnina odnosno imovinskih prava u iznosu od 152.405,30 kn, a koji izračun tužiteljica ne osporava.
14. Tuženik se u osporenom rješenju pozvao na odredbu članka 14. ZPD-a navodeći da uzdržavani članovi uže obitelji za koje porezni obveznik ima pravo na uvećanje osnovnog osobnog odbitka, odnosno neoporezivog dijela dohotka pri utvrđivanju godišnjeg dohotka, a da bi se to moglo ostvariti, nužno je da uzdržavani član bude upisan na PK obrascu poreznog obveznika ili da je isti naveden zahtjevu za priznavanje prava u posebnom postupku, obrascu ZPP-DOH. Ističe da, kako to nije bio slučaj s majkom tužiteljice, nije se mogla primijeniti odredba članka 58. stavka 2. ZPD-a.
15. Među strankama nije sporno da je tužiteljica stekla u vlasništvo predmetnu Nekretninu temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 8. veljače 2018. te da je istu otuđila temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 8. studenoga 2019.
16. Međutim, sporno je da li je tužiteljica u konkretnom slučaju dužna platiti porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava kako je to određeno osporenim rješenjem.
17. Prema članku 56. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 138/2020, dalje: ZPD) dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava u skladu s posebnim propisima, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
18. Prema članku 58. stavku 1. ZPD-a dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi ulaganja za koje porezni obveznik posjeduje vjerodostojne isprave te troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci. Stavkom 2. istog članka propisano je da se dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave odnosno nakon dvije godine od dana kada je nekretnina osposobljena za uporabu, ako je nekretnina izgrađena, rekonstruirana ili je promijenila oblik i namjenu. Stavkom 4. točkom 1. istog članka propisano je da se dohodak od otuđenja nekretnina iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne oporezuje ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
19. Člankom 14. stavkom 5. ZPD-a određeno je da se uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 3. ovoga članka smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
20. Predmet ovog spora je otuđenje nekretnine unutar roka od dvije godine od dana stjecanja slijedom čega je tužiteljici utvrđena porezna osnovica i porez na dohodak od otuđenja nekretnine i imovinskih prava za 2019. godinu. Sud nalazi kako je tužiteljica zaključila sa svojom majkom UD, zajedno kao kupci i ŽD kao prodavateljem Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 8. veljače 2018. ovjeren po javnom bilježniku Maji Peris iz Zagreba pod poslovnim brojem: OV- 725/2018. temeljem kojeg je kupila od prodavatelja 2/3 idealnog dijela, a njezina majka 1/3 idealnog dijela predmetne Nekretnine za iznos kupoprodajne cijene od 45.000,00 EUR plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja. Također, da je tužiteljica 8. studenoga 2019. prodala predmetnu nekretninu kupcu ED, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine ovjeren po javnom bilježniku Marini Dabelić iz Zagreba pod poslovnim brojem: OV-8836/2019 od 8. studenoga 2019. za iznos kupoprodajne cijene od 528.735,86 hrk, čime je došlo do otuđenja predmetne Nekretnine unutar roka od dvije godine od dana stjecanja.
21. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je tužiteljica zaključila sa svojom majkom Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 5. ožujka 2018. te da je majka tužiteljice imala prijavljeno prebivalište na adresi predmetne Nekretnine, odnosno u istoj je stanovala, ispunjen je uvjet iz članka 58. stavka 4. točke 1. ZPD-a, slijedom čega tužiteljica treba biti oslobođena od plaćanja poreza na dohodak u konkretnom slučaju, iako je došlo do otuđenja predmetne Nekretnine unutar roka od dvije godine od dana stjecanja.
22. Shodno tome, prigovor tuženika da je majka tužiteljice trebala biti upisana na PK obrascu tužiteljice, odnosno da je trebala biti navedena u zahtjevu za priznavanje prava u posebnom postupku, obrascu ZPP-DOH, kako bi tužiteljica bila oslobođena plaćanja poreza na dohodak, je prema ocjeni ovog Suda, neosnovan te je tuženik strogim formalističkim tumačenjem povrijedio zakon na štetu tužiteljice.
23. Stoga je, na temelju članka 117. stavka 1. ZUS-a, odlučeno kao pod točkama I i II izreke presude.
24. Budući da je tuženik izgubio spor dužan je tužiteljici nadoknaditi opravdane izdatke učinjene u tijeku spora, a koji obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika. Tužiteljici je kao opravdan izdatak u smislu odredbe članka 144. ZUS-a priznat trošak za sastav tužbe u zatraženom iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV, u sveukupnom iznosu od 250,00 EUR uz primjenu Tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23).
25. Stoga je, temeljem članka 148. stavka 4. odlučeno kao u točki III izreke presude.
U Zagrebu 11. veljače 2026.
Sutkinja:
Meri Dominis Herman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnik Domagoj Ledić, Zagreb, Draškovićeva 53
2. Ministarstvo financija RH, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV
3. U spis
