REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-126/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po sucu toga suda Mladenu Profeti kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tihane Jakopović kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika HĐ, zbog kaznenog djela opisanog i kažnjivog po članku 132. stavku 1. i 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12. - dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K- DO25/2019. od 30. rujna 2019., nakon održane i zaključene javne rasprave 9. veljače 2026. u prisutnosti branitelja i zamjenika ODO, a dana 11. veljače 2026. u odsutnosti stranaka objavio je i

p r e s u d i o  j e

I/ Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 121/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19; 130/20. i 80/22. - dalje: ZKP/08.), stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom ovog suda poslovni broj: K-315/2019 od 17. listopada 2019.

II/ Okrivljenik HĐ, zvani H, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i Z djevojački K, rođen **.**.1966. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom školom, nadzornik tehničke ispravnosti vozila, zaposlen u Presečki grupa d.o.o. iz Krapine, oženjen, otac troje punoljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

što je

u vremenu od 01. prosinca 2011. do 31. prosinca 2014., kao direktor i odgovorna osoba u društvu PRESEČKI PRIJEVOZ d.o.o., sa sjedištem u [adresa], zaposlenici OĐ, koja je radila na radnom mjestu šankerice u Cafe baru u Zaboku, protivno članku 84. i 85. Zakona o radu (NN 137/04; 149/09; 61/11. i 73/13.) do 23. srpnja 2014, a od 24. srpnja 2014 protivno članku 90. stavku 1. i 3., članku 92. i 93. Zakona o radu (NN 93/14), iako je društvo imalo dostatna financijska sredstva u razdoblju od 01. prosinca 2011. do 30. prosinca 2012., dok u razdoblju od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2014. nije isplatio ugovoreni iznos plaće niti dostavio obračun neisplaćene plaće, za ukupno 12.169,50 eur ( 91.691,11 kuna).

d a k l e , nije isplatio plaću radnici, niti je dostavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama posebnog zakona,

čime je počinio produljeno kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja - neisplate plaće, opisano po članku 132. stavku. 1. i 4. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 132. stavku 1. Kaznenog zakona pa se po članku 132. stavku 1. u vezi članka 52. KZ/11. okrivljeni HĐ za kazneno djelo

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

Na temelju članka 56. stavka 1. KZ/11. okrivljeniku se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće biti izvršena ukoliko okrivljeni HĐ u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

III/ Na temelju članka 158.st.2 ZKP/08 oštećenoj OĐ dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu 12.169,50 eur (91.691,11 kuna) koji joj je okrivljeni dužan isplatiti u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od trenutka dospjelosti svake plaće od 16 dana u mjesecu za prethodni mjesec. Sa preostalim imovinskopravnim zahtjevom do iznosa od 12.976,89 eur (97.774,40 kuna) oštećena se upućuje u parnicu.

IV/ Na temelju članka 62. st. 1. t. 1 KZ/11. okrivljenom se nalaže posebna obaveza da popravi štetu, na način da u korist oštećene OĐ uplati iznos od 12.169,50 eur (91.691,11 kuna) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od trenutka dospjelosti svake plaće od 16 dana u mjesecu sa za prethodni mjesec i to u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude.

V/ Na temelju članka 58. stavak 5. KZ/11. upozorava se okrivljeni da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri navedenu obvezu.

VI/ Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. i 6. ZKP/08. okrivljeni HĐ dužan je platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 400,99 eur, troškove knjigovodstvenog vještačenja od 339,98 eur i za pristup vještaka na raspravu 74,78 eur, u roku 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovome sudu, zajedno s optužnicom i prijedlog da se okrivljeniku izda kazneni nalog i izrekne kazna. Sud je prihvatio prijedlog za izdavanjem kaznenog naloga, te je temeljem članka 541. ZKP/08., isti izdao. Optuženi je pravodobno uložio prigovor, a nakon potvrđivanja optužnice proveden je redovni postupak. Viši sud je ukinuo presudu i vratio na ponovni postupak.

2. Optuženi se izjasnio da se ne osjeća krivim.

3. U dokaznom postupku okrivljenik je iznio obranu, ispitana je oštećena kao svjedok OĐ, svjedokinja ZĐ, svjedok KĐ te je izvršeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještakinji za financije i knjigovodstvo, univ. spec. oec. Katarini Bandalović iz Zagreba, koja je i dopunski ispitana.

4. Sud je odbio prijedloge branitelja za saslušanjem svjedoka, te novim vještačenjem, ispitivanjem vještakinje,jer se poslovni događaji ne dokazuju iskazima svjedoka, već vjerodostojnom knjigovodstvenom dokumentacijom.Iz istih razloga odbio je I dopunske dokazne prijedloge. Vještakinja je izradila nalaz i mišljenje na temelju svih dostupnih podataka. Nad pravnom osobom je otvoren i zatvoren stečajni postupak te je svom dokumentacijom raspolagao okrivljeni kao bivša odgovorna osoba. Nalaz vještakinje ničim nije doveden u pitanje.

5. Okrivljeni HĐ u obrani je iskazao, da se pravna osoba bavila osiguranjem i ugostiteljstvom odnosno posredništvom te su došli u teškoće kada je firma Trgocentar postavila ogradu čime je zatvorila ulaz u njihov kafić te su tada došli u poslovne teškoće i prije nego je nastupila blokada pravne osobe tako da je on osobno imao dogovor sa konobaricom OĐ, da joj svaki mjesec u gotovini isplaćuje 800,00 kn prijevoza te da joj isto tako u gotovini isplaćuje svaki mjesec 4.500,00 kn s time da su oni dogovorili na papiru da će njoj biti isplaćivana minimalna plaća koja je i isplaćivana dok je to pravna osoba mogla činiti i dok je imala financijska sredstva. Dakle, tvrdi da on nema nikakvog dugovanja prema oštećenoj jer joj je u gotovini isplatio svaku plaću te prijevoz. Da ona doista nije bila plaćana kao što tvrdi tada mu nije jasno kako bi ona uopće mogla dolaziti na posao tim više što je imala i dijete koje se školovalo u Rijeci. Kad je oštećena bila na bolovanju, a kako je žiro račun firme bio blokiran nakon 40 dana je svaki mjesec odlazio u FINA-u po potvrdu da je firma u blokadi kako bi iznos bolovanja bio uplaćivan izravno na račun oštećene. Koliko se sada sjeća OĐ je bila na bolovanju otprilike oko jedne godine, a sud s Trgocentrom je trajao 7 godina, taj put je ponovno odblokiran, ali oni su u međuvremenu propali. Okrivljeni ističe da kao što je naveo njegov branitelj on nije podigao 165.200,00 kn gotovine te ih utrošio u privatne svrhe već se radilo o tome da je HĐ prijevoz posredovao između pravne osobe Čavlek promet koja je tada bila u blokadi žiro računa i to tako da je on sa MĐ dogovorio da će on njemu ispostaviti račun, potom da će on račun ispostaviti njegovim kupcima koji su onda po tim računima plaćali Presečki prijevozu, a on je tada dizao gotovinu koju je predao MĐ. Dakle to nisu bili primici Presečki prijevoza već je on bio samo posrednik koji je uzeo proviziju.

5.1. Reproducirana je DVD snimka ispitivanja okrivljenika pred ODO Zlatar od 04. rujna 2019.

6. Svjedokinja OĐ iskazala je, da ostaje u cijelosti kod iskaza kojeg je dala pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zlataru dana 12. veljače 2019. Sudac je prethodno uz suglasnost stranaka pročitao iskaz oštećene.

6.1. Iz iskaza svjedokinje oštećenice OĐ proizlazi da je imenovana radila u obrtu [obrt] ugostiteljstvo, posredništvo i prijevoz od 2000. do 2010. godine. Bila je konobar, prvo je radila u [adresa], a onda u Zaboku. 2010. poslodavac je mijenjao ime te je tada počela raditi u TD Presečki prijevoz d.o.o. čiji je - direktor HĐ. Nastavila je raditi posao šankerice kao i posao kuhara u Zaboku. Tamo je radila od prosinca 2011. do prosinca 2014. Nakon toga je bila na bolovanju zbog više zdravstvenih problema te je 15. prosinca 2015. dobila otkaz ugovora o radu. Poslodavac joj nije isplatio ugovoreni iznos plaće za mjesece od prosinca 2011. pa sve do prosinca 2014., niti joj je u tom razdoblju uručio obračun dospjele, a neisplaćene plaće čime ju je oštetio za iznos od najmanje 103.736,00 kuna. Sjeća se da je u tom razdoblju samo jednu plaću dobila na račun u Zagrebačkoj banci, i to čini joj se u siječnju 2012. za prosinac 2011. Nakon toga joj nikada plaća nije isplaćena na račun, niti joj je plaću isplaćivao na ruke. Radila je dnevne obračunske liste i gotovo svakodnevno bi si od novaca od tog dnevnog utrška uzimala novčani iznos od 200,00 ili 300,00 kuna. Uvijek je isto naznačivala na papiru i poslodavac je to znao. Ugovorena plaća joj je trebala biti 3.000,00 kuna. Napominje da si nije uzimala svaki dan, već povremeno, ali u svakom slučaju nije nikada uzela novac koji bi bio adekvatan ugovorenom iznosu plaće. U odnosu na doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, misli da joj poslodavac nije uplaćivao doprinose za mirovinsko osiguranje, a za zdravstveno osiguranje jest, time da misli da joj nije uplatio dio doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok dio jest. Posjeduje tu evidenciju koliko je novaca uzimala od dnevnog utrška, a što si je kontinuirano bilježila, dok poslodavac to ima zabilježeno na obračunskim listama, dakle ona to nije radila bez njegovog znanja. Osobno je HĐ predavala te obračunske liste i on je vidio da si ona uzima novac, međutim nikada joj ništa nije rekao. Pitala ga je u više navrata zašto joj ne isplaćuje plaću, a on je govorio da nema novaca. Tada mu je rekla da će si ona onda od dnevnog utrška uzimati novac jer nema od čega živjeti. On je to njoj prešutno odobrio. Ne zna koliko novaca je uzela na taj način, ali se obvezuje dostaviti evidenciju i točan iznos novca koji je uzela kako bi se utvrdio točan iznos za koji je oštećena.

6.2. Iz evidencije koju je dostavila oštećenica OĐ vidljivo je da je ista u vremenu od siječnja 2012. do studenoga 2014. bilježila različite iznose novaca, za koje je u svojem iskazu navela da je uzimala od dnevnih utržaka na radnom mjestu, pa je tako uzela ukupno 49.612,00 kuna.

6.3. U dopunskom ispitivanju navodi da je predala papire te sada točan iznos ne zna, uzimala je i novce za prijevoz, ali sada točan iznos ne zna te je isti dostavila u spis, u tom objektu osim nje radila je i kolegica ZĐ. Ne zna kako je kolegica primala plaću. Rekla joj je u razgovoru da je optuženi i njoj ostao dužan. Nije primala obračune plaće. Na daljnji upit branitelja da li se sjeća da li je u 2011. godini bila na inspektoratu radi spornih obračuna plaća, svjedokinja odgovara da ne zna kad je to bilo, ali se sjeća da je inspektor posjetio lokal u kojem je radila te ju je tada pitao da li prima obračune plaća, na što mu je ona odgovorila da ih ne prima, a nakon što joj je HĐ sugerirao da promijeni iskaz, otišla je na inspektorat i tada je izjavila da je obračune primala. Kod HĐ je radila 14 godina te je do 2011. godine plaću primala redovito na ruke, a zašto je nakon toga došlo do problema i zašto joj poslodavac nije isplaćivao plaću, ona ne zna. Ne zna kad je izrađena ograda između tog lokala i stanice za tehnički pregled. Nakon što je ta ograda izgrađena, primijetila je da je u lokalu bilo manje gostiju odnosno manje posla. Obračune plaća za sporno razdoblje nije nikada primila na ruke od svojeg poslodavca.

7. Svjedok ZĐ u svojem iskazu navodi da je radila radila za različite firme čiji je direktor i vlasnik bio HĐ i to od 2005. godine. Poslodavac je uvijek redovito isplaćivao plaću dok firma nije došla u probleme, a kad je počelo „štekati“ sa isplatom plaće, ona i kolegica OĐ dogovorile su sa HĐ da uzimaju dnevni utržak od kafića u Zaboku u kojem su radile svaka u svojoj smjeni. Obračune plaća je dobivala redovito, a sada se ne sjeća kad je to točno u mjesecu bilo, dok je kao što je već navela u dogovoru sa poslodavcem uzimala dnevni utržak jer novaca za isplatu plaće nije bilo. Kako je taj obračunski listić izgledao i što je na njemu pisalo, to ona sad ne može reći. Na upit tužiteljice svjedokinja odgovara da se više ne sjeća zašto je dobivala obračune plaća te se ne sjeća da li ih je pročitala i što je na njima pisalo. Sada se ne sjeća što je na tim papirima pisalo, jer ih tada nije čitala, međutim povremeno ih je znala čitati te je tada vidjela da su to doista obračuni njezine plaće. Na tim obračunima se sjeća da je pisalo bruto i neto plaća, a sad se drugog ne može sjetiti. Ne zna da li je kolegica OĐ dobivala te obračune plaća. Povremeno je uzimala dnevni utržak iz svoje smjene te si je na taj način nadoknađivala svoju neto plaću za koju se sada ne sjeća točno kolika bi bila, ali misli da se radilo od 3.000,00 kuna mjesečno i 800,00 kuna prijevoza tako da njoj tadašnji poslodavac nije ostao dužan iznose za neto plaću. Nakon što je kolegica OĐ prestala raditi, ona je sa radom nastavila sve do 2017. godine te je nastavila sa takvom praksom, međutim sjeća se da joj je poslodavac povremeno znao isplatiti plaću preko računa, a sada se ne sjeća za koje razdoblje i koliko. Nikada se nije požalila kolegici OĐ da bi poslodavac njoj bio dužan plaću. Kolegica OĐ se njoj znala požaliti da joj poslodavac nije isplatio plaću. Požalila joj se na to jednom ili dva puta. Nije provjeravala da li joj je poslodavac obračunavao i plaćao doprinose, a misli da valjda jeste. Firma je zatvorena kao i kafić 2017. godine i tada je ona prestala raditi za tog poslodavca. Prosječni dnevnik utržak u smjeni kojeg se ona sjeća je bio od 200 do 500 kuna, ali se točnog razdoblja ne može sjetiti. Sa poslodavcem je bio dogovor da uzima utržak do dogovorene plaće, što je ona i činila, ali sada druge detalje ne zna. Na poseban upit punomoćnika oštećenice svjedokinja odgovara, da je njoj isplaćivana na takav način plaća radi blokade računa firme, što je njoj rekao poslodavac HĐ. Na poseban upit branitelja optuženika svjedokinja odgovara, da je do problema u poslovanju tog kafića u Zaboku došlo nakon što je izgrađena ograda prema Stanici za tehnički pregled te je tada pao promet u kafiću.

8. Svjedokinja ŽĐ u svojem iskazu navodi da u razdoblju od 01. prosinca 2011. do 31. prosinca 2014. je imala svoj knjigovodstveni servis i svoje stranke dok je njezina pokojna majka PĐ bila umirovljenica te je kao sporedno zanimanje vodila svoj vlastiti knjigovodstveni servis. Oni su bili u istom prostoru tako da u pogledu vođenja knjigovodstva za firmu Presečki prijevoz zna da je firma bila u blokadi, da je majka izrađivala IP obrasce te obračune plaća kao da je plaća isplaćena. Plaće nisu isplaćivane te nisu bili izrađivani obrasci koji se izrađuju za slučaj da plaća nije isplaćivana, već kao što je rekla, bili su izrađivani obrasci kao da je plaća isplaćivana. Ona se je na te činjenice podsjetila gledajući obrasce koji su ispunjavani i dostavljani Poreznoj upravi u to doba. Ona osobno ne raspolaže sa nikakvom dokumentacijom za firme Peresečki prijevoz. Sjeća se da je u to doba pravna osoba morala za svaki obračun bolovanja za radnike pribavljati potvrdu Fine da je žiro račun u blokadi kako bi HZZO isplaćivao naknadu radniku.

9. Iz knjigovodstvenog vještačenja proizlazi da je za razdoblje od 1. prosinca 2011. do 01. siječnja 2013. pravna osoba "Presečki prijevoz" imala dostatna financijska sredstva za isplatu plaće oštećenoj. Naime u razdoblju od 15. lipnja 2012. do 27. prosinca 2012. u više navrata u različitim iznosima izvršene su isplate gotovine u ukupnom iznosu od 165.200,00 kuna za koje nije bilo poslovnih razloga. Okrivljeni je - osobno odgovoran za takvo nezakonito postupanje kao odgovorna osoba u pravnoj osobi tada. Umjesto da prije nastupajuće blokade žiro računa od strane Porezne uprave izvrši zakonske obaveze prema radnici, podizao je gotovinu očito je zadržavajući za sebe.

10. Na temelju vještačkog zadatka vještakinja za financije i knjigovodstvo univ.spec.oec. Katarina Bandalović utvrdila je, da je pravna osoba "Presečki prijevoz" za razdoblje od 1. prosinca 2011. do 30. prosinca 2013. slobodno raspolagala sredstvima, a 31.prosinca 2012. kada je evidentirana ovrha, u spomenutom razdoblju društvo je ostvarilo priliv od 278.076.38 kn i izvršilo isplate od 278.024,30 kn sa stanjem računa 52.08 kn. Za 12. 2011. i 01. 2012 isplaćene su oštećenoj neto plaće za svaki mjesec od 3.041,65 kn. Za razdoblje od 15. lipnja 2012. do 27.prosinca 2012. u više navrata izvršene su gotovinske isplate na šalteru banke i bankomata u ukupnom iznosu od 162.200,00 kuna. Okrivljeni nije predočio nikakvu poslovnu dokumentaciju koja bi potvrđivala da je gotovina korištena u poslovne svrhe. Dakle, do neisplate plaće oštećenoj za 2012. došlo je uslijed neopravdanih gotovinskih isplata poslodavcu. 10.1.Vještakinja Katarina Bandalović na posebno postavljeno pitanje branitelja okrivljenika, da li je vještakinja utvrđivala od kojih pravnih osoba su ta sredstva uplaćena na žiro račun "Presečki prijevoz" vještakinja je odgovorila, da to nije istraživala, jer to nije bitno obzirom da sredstva mogu doći iz raznih izvora, primjerice može biti dobiven kredit, može biti naplaćen utržak bilo od kupca bilo u maloprodaji, može biti pozajmica uplaćena. Dakle, sve to su primici pravne osobe koje onda ona dalje troši i s njima raspolaže. Na daljnje pitanje odgovara da je ona izradila tabelu broj 1 koja se nalazi na stranicama 3, 4 i 5 vještačkog nalaza iz koje su vidljive uplate i isplate u razdoblju koje navodi uz tabelu s time da ona nije ispitivala sa koje osnove su uplate na žiro račun obavljane. U rekapitulaciji prometa na žiro računu jasno je utvrdila da su uplate dnevnog utroška iznosile 57.100,00 kn, a uplate kupaca 220.975,00 kn. Na daljnje pitanje branitelja vještakinja je odgovorila, da je ona mišljenja, da je do neisplate plaća oštećenoj za 2012. došlo uslijed nedostatka sredstava zbog neosnovane podignute gotovine iz razloga, jer podignuta gotovina nema nikakvo poslovno opravdanje, a iz tih sredstava u tom razdoblju je mogla biti isplaćena plaća oštećenoj radnici. Na daljnje pitanje postavljeno od strane raspravnog suca vještakinja je odgovorila, da je iznos od 165.200,00 kn koji je podizan u gotovini sa žiro računa pravne osobe nakon što je podignut morao biti evidentiran u promet blagajne društva te je moralo biti vidljivo kome je isplaćen i za koje svrhe. Takve dokumentacije ona nije pronašla pa je stoga zaključila da se radi o podizanju gotovine bez osnove odnosno u neposlovne svrhe. Nije imala cjelovitu dokumentaciju iz koje bi se moglo pouzdano utvrditi da je cijela bruto plaća isplaćena, jer je vidljivo da je isplaćena neto plaća na ime radnice, a vršena su plaćanja i poreza i doprinosa, ali nije vidljivo na koju plaću se to odnosi. U tom smislu ne može reći da li je za te plaće isplaćena cijela bruto plaća, ali nešto je od poreza i doprinosa.

11. Branitelj okrivljenika sudu je predočio preslike knjige ulaznih računa iz kojih je vidljivo da je "Čavlek promet" koji je bio u blokadi izdao račun "Presečki prijevozu" i to račune koji su označeni markerom, na temelju tih ulaznih računa "Presečki prijevoz" je izdao račune pravnim osobama koje su isto tako označene markerom pa kad su te pravne osobe izvršile uplate po računima tada je okrivljeni podigao gotovinu od 165.200,00 kn te je predao pravnoj osobi "Čavlek promet "odnosno Čavlek Franji. –

11.1. Nakon što je vještakinja izvršila uvidu u dokumentaciju koju je predočio branitelj okrivljenika, vještakinja je odgovorila, da obzirom na ulazne i izlazne račune može povezati samo te račune pravne osobe Volvo te Prijevoznika Damira, međutim ostale pravne osobe ne može povezati obzirom na iznose računa odnosno primicima pravne osobe. Nadalje, ističe da bez obzira na ova dva preklapanja izlaznih i ulaznih računa nije u mogućnosti utvrditi da i iznos gotovine koji su dizani potječu upravo od tih izdanih računa. Nadalje, ističe da nema dokaza u koju svrhu je izvršena isplata te gotovine, odnosno da li je izvršena isplata u poslovne svrhe.

11.2. Vještakinja ističe da prema istaknutom prometu u vještačkom nalazu nije utvrdila da bi HĐ prijevoz izvršio plaćanja prema računima "Čavlek prometa" koje je predočio branitelj. Ukupan iznos ova četiri računa "Čavlek prometa" iznosi 173.990,00 kn.

12. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitano je kaznenu prijavu OĐ zastupane po odvjetniku Damjanu Kriviću od 11. siječnja 2019. (list 7-10 s prilozima (list 11-52), zapisnik o ispitivanju svjedokinje žrtve i oštećenice OĐ od 12. veljače 2019. (list 54-57), presliku radne knjige i dokumentacija ošt. (list 64-67), dokumentaciju FINE od 30. travnja 2019. (list 79-82), povijesni izvadak iz sudskog registra od 03. svibnja 2019. (list 83-87), dokumentaciju HZMO od 03. svibnja 2019. (list 88-91), dokumentaciju HZZO od 30. travnja 2019. (list 92-93), dopis Porezne uprave, Područnog ureda Krapina od 14. svibnja 2019. (list 96), zapisnik o prvom ispitivanju okr. JĐ s pripadajućom DVD snimkom (list 98-102), obračun plaća i isplatne liste obračuna plaća za razdoblje od 12. mjesec 2011. i do 12. mjesec 2014. (list 133- 168), očitovanje stečajnog upravitelja Krešimira Peroša od 7. prosinca 2020. (list 199- 205), očitovanje Zagrebačke banke d.d. od 27. siječnja 2021.(list 214-249), očitovanje Ministarstva financija Porezne uprave, Ispostave Krapina od 1. veljače 2021. sa prilozima (list 251- 320), očitovanje Zagrebačke banke d.d. od 1. travnja 2021. s prilozima prometa po računu (listovi 328-332), nalaz i mišljenje univ. spec oec. Katarine Bandalović, stalnog sudskog vještaka za financije i knjigovodstvo od 28. travnja 2021. (listovi 335-345), očitovanje punom. oštećenice na nalaz i mišljenje sudske vještakinje od 21. svibnja 2021. uz zahtjev za naknadu troškova (listovi od 349 do 350), izvadak porezne uprave (list 184-186), knjigu primljenih ulaznih računa trgovačkog društva (listovi 389-393) i podnesak HZZO, Područne službe Krapina, dostavljen podatak za oštećenu NĐ (list 404). Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju (list 379-380) i kaznenu evidenciju (list 381- 382) za okrivljenika.

ZAKLJUČAK SUDA

13. Okrivljenik HĐ je u inkriminirano vrijeme bio direktor i odgovorna osoba u Trgovačkom društvu "Presečki prijevoz" d.o.o., protiv kojeg društva je kaznena prijava odbačena obzirom isto društvo više ne postoji, obzirom da je brisano iz sudskog registra nakon provođenja stečajnog postupka, zbog čega nije moguće voditi kazneni postupak protiv istog. Iz iskaza oštećenice proizlazi da imenovana u inkriminiranom razdoblju, unatoč ispunjavanju svojih obveza iz radnog odnosa, nije primala plaću, što je vidljivo iz izvatka s njezinog bankovnog računa, unutar tog razdoblja imenovanoj nisu uredno i redovito uplaćivani doprinosi, a niti je primala obračune dospjele, a neisplaćene plaće. Oštećenica je povremeno, uz znanje i prešutno odobrenje okrivljenika JĐ, od dnevnog utrška uzimala različite novčane iznose (po njezinom navodu - uzela je 49.612,00 kuna) međutim, kada se oni zbroje, još uvijek se ne radi o iznosima koje je poslodavac trebao imenovanoj isplaćivati na ime plaće u bruto iznosu.

14. Iz očevidnika o danima insolventnosti za društvo "Presečki prijevoz" d.o.o. u stečaju od 30. travnja 2019. za 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015. proizlazi da navedeno društvo tijekom 2011. nije bilo u blokadi, da je tijekom 2012. bilo u blokadi jedan dan i to 31. prosinca 2012., dok je bilo u blokadi tijekom cijele 2013., zatim od 1. siječnja do 21. svibnja 2014. i od 7. srpnja do 31. prosinca 2014. te cijelu 2015. 14.1. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra od 3. svibnja 2019. proizlazi, da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu broj St-4336/2016 od 11. rujna 2017. otvoren i zaključen stečajni postupak nad dužnikom "Presečki prijevoz" d.o.o. Navedeno društvo brisano je iz sudskog registra 22. listopada 2017. rješenjem Tt17/46310-1. 14.2. Iz potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ispostava Pregrada od 3. svibnja 2019. vidljivo je da je OĐ bila prijavljena kao osiguranik od 1. studenoga 2010. do 15. veljače 2016. kod društva "Presečki prijevoz" d.o.o. temeljem radnog odnosa na neodređeno, puno radno vrijeme.

14.3. Iz podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 30. travnja 2019. proizlazi da je OĐ od 1. studenoga 2010. do 15. veljače 2016. bila osigurana kao osoba u radnom odnosu u društvu "Presečki prijevoz" d.o.o., a oštećena u inkriminiranom razdoblju nije koristila bolovanje na teret HZZO-a.

14.4. Iz očitovanja Porezne uprave, Ispostava Krapina od 14. svibnja 2019. proizlazi, da isti zadužuju doprinose iz i na plaću sumarno po vrstama doprinosa kao i po mjesecima za sve zaposlene. Na isti način i poduzetnik podmiruje predmetne obveze. Ako obveznik ne podmiruje sve zadužene doprinose, ne može se pojedinačno utvrditi za kojeg zaposlenika jesu ili nisu uplaćeni doprinosi te to nije moglo biti utvrđeno niti za oštećenu.

14.5. Analizom računa doprinosa utvrđeno je da doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu plaćeni za kolovoz 2012. do studenoga 2013. i za travanj 2014. nadalje. Doprinosi za zdravstveno osiguranje nisu plaćeni za ožujak do studenoga 2013. i dio za svibanj 2014. nadalje. Doprinosi za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalne štednje nisu plaćeni za travanj 2014. nadalje. Doprinosi za zaštitu zdravlja na radu nisu plaćeni za kolovoz 2012. do studenoga 2013. i za travanj 2014. nadalje. Doprinosi za zapošljavanje nisu plaćeni za kolovoz 2012. do studenoga 2013. i za travanj 2014. nadalje.

15. Nesporna činjenica je da je oštećena bila u kritičnom razdoblju zaposlena u pravnoj osobi "Presečki prijevoz" u kojoj je okrivljeni bio odgovorna osoba na radnom mjestu konobarice u ugostiteljstvu u Zaboku. Nesporno je i da joj ista pravna osoba propustom okrivljenika kao odgovorne osobe nije isplaćivala plaće preko žiro računa, već je okrivljeni dogovorio da za dio neto plaće uzima utržak od ugostiteljskog objekta (isto je potvrdila i drug svjedokinja ZĐ, s time da je iskazivala da je njoj plaća u gotovini kod blokade računa isplaćivana, dok se oštećena žalila da se njoj plaća ne isplaćuje). Sporno je da li su joj uručivani obračuni plaća te da li je pravna osoba imala 9 - sredstava za isplatu plaće.

16. Ispitujući pravni kontinuitet kaznenog djela neisplate plaće sud nalazi da isti postoji, jer u čitavom inkriminiranom vremenu počinjenja postoji ovo djelo. Od 1. siječnja 2013. u članku 132. stavku 2. Kaznenog zakona (NN broj: 125/11, 144/12) sa zapriječenom kaznom zatvora do 5 (pet) godina, a do tog razdoblja u članku 114. Kaznenog zakona /97. ("Narodne novine", broj: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.

– dalje KZ/97.) sa zapriječenom kaznom zatvora do 3 (tri) godine. Kako se radi o produljenom djelu primijenjen je propis koji je važio u vrijeme dovršetka kaznenog djela tj. KZ/11. 17. Cijeneći citirane izmjene Kaznenog zakona, jer je u članku 114. KZ/97. koji je bio na snazi za dio inkriminiranog razdoblja od studenog 2011. do 1. siječnja 2013. bilo propisano kao kažnjivo neisplata plaće, a da bi bila ostvarena bitna obilježja tog kaznenog djela pravna osoba trebala je imati sredstva na žiro računu, a odlukom odgovorne osobe ista ne bi bila isplaćena radniku u obliku zarađene plaće. Stoga je sud naredio financijsko vještačenje radi utvrđivanja ove činjenice, dok je za ostali dio razdoblja ova činjenica nebitna, jer člankom 132. stavkom 4. KZ/11. propisuje da nije bitno da li pravna osoba ima sredstava na žiro računu ako radniku nije uručen obračun dospjele a neisplaćene plaće. Kako u spisu prileže obračuni isplaćene plaće, a da ista nesporno nije uopće isplaćena na zakoniti način preko žiro računa u bruto iznosu, dakle uz obračun propisanih davanja, posve je jasno da obračuni neisplaćene plaće nisu izrađeni, te ova činjenica nije posebno ispitivana. Naime u spisu prileže obračuni za isplaćene plaće, a i svjedokinja ZĐ iskazuje, da je primala obračune plaća na kojima je pisalo bruto i neto plaća što posve jasno ukazuje da je primala obračune isplaćenih plaća kao što isti prileže u spisu, a što uvjerljivo potvrđuje i svjedok PĐ, a nakon blokade računa uzimala je po dogovoru sa okrivljenim gotovinu od dnevnog utrška. Plaća nije obračunavana i isplaćivana na zakoniti način, poslodavac nije izrađivao obračune za neisplaćene plaće za koje je propisano da se moraju izrađivati upravo zato jer se radi o ovršnim ispravama, da radnik može zatražiti ovrhu, stoga je za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 12. mjeseca 2014. dokazano da propustom okrivljenika kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nije oštećenoj isplaćena plaća, pri čemu nije bitno da li je ona obračun primila, jer nesporno nisu izrađivani obračuni neisplaćenih plaća. Za razdoblje od studenog 2011. do 1. siječnja 2013. godine iz nalaza vještaka proizlazi, da je pravna osoba na žiro računu imalo dostatna novčana sredstva za isplatu plaće oštećenoj, ali kako je sa žiro računa podignuto 165.200,00 kuna u očito neposlovne svrhe, dakle krivnjom odgovorne osobe okrivljenika, radi čega nije došlo do isplate plaće sve do blokade žiro računa 30. prosinca 2013. U tom smislu je mijenjana optužnica na način da su precizirana razdoblja u kojima je pravna osoba imala dostatna financijska sredstva za isplatu plaće, u odnosu na razdoblja kada je nastupila blokada žiro računa, ali pravna osoba propustom odgovorne osobe nije radila obračune neisplaćenih nego neistinito isplaćenih plaća. Sud nije prihvatio daljnje provođenje dokaza saslušanjem vlasnika Čavlek MĐ koji je po tvrdnji okrivljenika radi blokade pravne osobe "Čavlek promet" u naznačenom razdoblju njemu ispostavljao račune, koje je ovaj fakturirao drugim pravnim osobama pa kad su one iste isplatile na račun "Presečki prijevoza", dizao je gotov novac te je isti predao MĐ. Takva obrana za sud je neprihvatljiva. Okrivljeni se pravda da se zapravo ne radi o prihodu pravne osobe, nego je on uzeo proviziju, a novac dalje isplatio drugoj osobi. Osim što je - - nedopušteno raditi "usluge" pravnim osobama čiji žiro računi su blokirani radi duga, takve tvrdnje nisu provjerljive. Kao što je istaknula vještakinja nakon što je okrivljeni podigao gotov novac (bez obzira tko ga je uplatio ) u naznačenom iznosu što specificirano navodi u svojem nalazu, on je isti trebao položiti u blagajnu svojeg društva, te dokumentirati kome i radi čega je isti isplatio. Notorno je da se taj novac može trošiti samo u poslovne svrhe. Ako za taj novac nema nikakve dokumentacije o trošenju, tada se može zaključiti da je trošen u privatne svrhe. Poslovni odnos koji opisuje okrivljeni nije zakonit, niti može biti opravdanje za trošenje novaca. Zabranjeno je podizanje gotovog novca sa žiro računa i njegova daljnja gotovinska isplata bez vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja osigurava nadzor, a koju okrivljeni očito nije imao, jer nije predočena vještakinji (članak. 5. i 6 . Zakona o računovodstvu NN 109/07. i 54/13.).Vještakinja je pregledala poslovnu dokumentaciju koju je uglavnom pribavio Sud, dok je manji dio pridonio okrivljeni koji je morao imati cjelovitu knjigovodstvenu dokumentaciju za pravnu osobu koja više ne postoji, ako je uopće vođena. Nikakvi iskazi svjedoka ne mogu zamijeniti knjigovodstvenu dokumentaciju koja je potrebna kod takvih isplata, te je stoga odbijeno saslušanje predloženih svjedoka. Isto tako zabranjena je isplata plaće ili dijela plaće u neto iznosu na ruke u gotovini sukladno članku 92. Zakona o radu( NN 137/04., 49/09. 61/11.i 73/11.) te izmjena Zakona o radu čl. 84 (NN 93/14.) - propisi koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Plaća se legalno može isplatiti samo u bruto iznosu uz plaćanje svih propisanih poreza i doprinosa. Kako je okrivljeni kao odgovorna osoba podizao gotovinu sa žiro računa pravne osobe koja više ne postoji, a da nema dokaza da je gotovina iskorištena u poslovne svrhe, osobno je odgovoran oštećenoj za naknadu štete.

17. Iz obrane okrivljenika vidi se da je činio brojne nezakonite radnje od isplate neto plaće i troškova prijevoza u gotovini radnicima, po njegovoj tvrdnji pomaganju Trgovačkom društvu "Čavlek promet" da izbjegne blokadu žiro računa, do izdavanja fiktivnih obračuna isplaćenih plaća u inkriminiranom razdoblju iako one nisu bile isplaćivane. Sud nije prihvatio obranu okrivljenog da je u gotovini isplatio plaće i više od onih obračunatih, kao i putne troškove, jer o tome nije predočio nikakve dokaze. Nije uvjerljivo da bi plaću isplaćivao u gotovini bez ikakvog dokaza o isplati. Oštećena je iskazivala pak da je u suglasnosti sa okrivljenim uzimala gotov novac u iznosu od 49.612,00 kn. Kako nikakvih dokaza o gotovinskim isplatama nema, a oštećena ipak priznaje da je primala novac u gotovini, tada je Sud povjerovao oštećenoj, jer očito iskreno svjedoči. Kako iz nalaza vještakinje proizlazi da je pravna osoba isplatila oštećenoj neto plaće za razdoblje od prosinca 2011. do siječnja 2012. u iznosu od 3.041.65 kuna, dok nije utvrđeno da su isplaćene za inkriminirano razdoblje. Oštećena imovinskopravni zahtjev postavlja između ostalog i za 12. mjesec 2011. i za 1. mjesec 2012. Iako su za te mjesece neto plaće isplaćene, nadalje navodi da joj je isplaćeno na ruke 49.612,00 kuna, pri čemu je uz ispitivanje u istrazi priložila papirić pisan rukom iz kojeg su vidljivi različiti iznosi u različitim mjesecima. Sud je na temelju nalaza vještaka, sigurno utvrdio da joj na zakonit način nisu isplaćene plaće isplaćene u bruto iznosu za razdoblje od prosinca 2011. do prosinca 2014. i to u iznosu od 12.976,8950 eur (97.774,40 kuna). Iz nalaza vještakinje vidi se da su joj isplaćene neto plaće za prosinac 2011. i za siječanj 2012., te da je primila i gotovinu.

18. Dakle, provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je okrivljenik počinio produljeno kazneno djelo (članak 52. KZ), jer je isto počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. Višekratnim neisplatama place oštećenoj ostvario je bitna obilježja ovog kaznenog djela pa je za to djelo proglašen krivim i kažnjen.

19. Postupao je sa izravnom namjerom. Bio je svjestan protupravnosti djela, jer kao poduzetnik sigurno poznaje elementarne propise o poslovanju koji zabranjuju podizanje gotovine pravne osobe u neposlovne svrhe radi čega dolazi do neisplate plaće oštećenoj u spomenutom razdoblju, te isto tako zna da ako plaća nije isplaćena mora izdati obračune neisplaćene, a ne isplaćene plaće. Njegova ubrojivost u postupku ničim nije dovedena u pitanje.

20. Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11. 22. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio nekažnjavanje okrivljenika, odlikovanje medaljom Oluja, protek vremena od počinjenja kaznenog djela dok je otegotna okolnost činjenica duljeg trajanja kaznenog djela čime je iskazao visoku ustrajnost i količinu kriminalne volje.

21. Stoga je okrivljeniku za počinjeno djelo izrekao gotovo najnižu propisanu kaznu zatvora od 8 (osam) mjeseci koja se temeljem članka 56. KZ/11. neće izvršiti, ako u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Sud takvu kaznu sa aspekta specijalne i generalne prevencije smatra odgovarajućom. Okrivljenik je prema kaznenoj i prekršajnoj evidenciji građanin koji poštuje pravni poredak, a ovakvo ponašanje je očigledno incidentno, u obzir je uzeta i visina neisplaćenih plaća. Takav prijekor smatra dovoljnim da okrivljenik više ne čini nova kaznena djela, što je ujedno upozorenje i građanima, a osobito službenim osobama, da je nedopustivo činiti kaznena djela

22. Prema stajalištu drugostupanjskog suda ako je u izreci utvrđeno iznos plaće koji radnici nije isplaćen, tada joj je za taj iznos trebalo dosuditi imovinskopravni zahtjev.

23. Stoga je na temelju članka 158. savak 2. ZKP/08 oštećenoj OĐ dosuđen se imovinskopravni zahtjev u iznosu 12.169,50 (91.169,50 kuna) koji joj je okrivljeni dužan isplatiti u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude. Uz zakonske zatezne kamate dospjele za svaku plaću od 16 u mjesecu za prethodni mjesec. Sa viškom imovinskopravnog zahtjeva do 97.774,40 kuna oštećena je upućena u parnicu. Naime vještakinja je utvrdila da je pravna osoba oštećenoj isplatila neto plaće za 12.2011 u iznosu od 3.041,65 i za 01.2012. u iznosu od 3.041.65 kuna za koje iznose je imovinskopravni umanjen. Okrivljeni je kao odgovorna osoba podizao gotovinu sa računa pravne osobe za svoje osobne potrebe u iznosima većim od dužnog iznosa plaće, te je osobno odgovoran za isplatu zaostalih plaća oštećenoj.

24. Na temelju članka 62. st. 1. t. 1 KZ/11. okrivljenom se nalaže posebna obaveza da popravi štetu, na način da u korist oštećene OĐ uplati iznos od 12.169,50 eur ( 91.691,10 kuna).sa zateznim kamatama tekućim za svaki mjesec nakon 16 dana za prethodni mjesec i to u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude.

25. Na temelju članka 58. stavak 5. KZ/11. upozorava se okrivljeni da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri navedenu obvezu.

26. Kako je okrivljenik proglašen krivim na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. i 6. ZKP/08. iznosu od 400,99 eur koji se određuju ovisno o složenosti i trajanju kaznenog postupka, te imovinskim prilikama okrivljenika i to troškovi knjigovodstvenog - vještačenja od 339,98 eur (2.561,60 kn) isplaćeno vještakinji konvertirano u eur prema fiksnom tečaju (7.53450 kn) te pristup vještaka na raspravu u iznosu od 74,78 eur, u roku 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.

27. Na temelju članka 544. stavka 1. ZKP/08. stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom ovog suda poslovni broj:K-315/2019 od 30. rujna 2019.

28. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zlataru 11. veljače 2026.

SUDAC

Mladen Profeta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka njenog prijepisa. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO u Zlataru na broj K-DO-25/2019.

2. Okrivljenik HĐ

3. Branitelj okrivljenika odvjetnik Josip Gajski iz Zaboka

4. Oštećena OĐ

5. Punomoćnik oštećene odvjetnik Damjan Krivić iz Zagreba