Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj Pr-144/2025-18

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andrei Srednoselec Pintarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 23. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 11. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

    "I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 2.850,83 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

    -na iznos od 56,14 eura od dana 16.01.2020.godine,

    -na iznos od 57,91 eura od dana 16.02.2020.godine,

    -na iznos od 76,20 eura od dana 16.03.2020.godine,

    -na iznos od 31,59 eura od dana 16.04.2020.godine,

    -na iznos od 21,35 eura od dana 16.05.2020.godine,

    -na iznos od 67,10 eura od dana 16.06.2020.godine,

    -na iznos od 73,63 eura od dana 16.07.2020.godine,

    -na iznos od 61,57 eura od dana 16.08.2020.godine,

    -na iznos od 35,26 eura od dana 16.09.2020.godine,

    -na iznos od 50,97 eura od dana 16.10.2020.godine,

    -na iznos od 41,50 eura od dana 16.11.2020.godine,

    -na iznos od 28,76 eura od dana 16.12.2020.godine,

    -na iznos od 66,56 eura od dana 16.01.2021.godine,

    -na iznos od 69,48 eura od dana 16.02.2021.godine,

    -na iznos od 65,72 eura od dana 16.03.2021.godine,

    -na iznos od 62,71 eura od dana 16.04.2021.godine,

    -na iznos od 43,70 eura od dana 16.05.2021.godine,

    -na iznos od 68,67 eura od dana 16.06.2021.godine,

    -na iznos od 56,00 eura od dana 16.07.2021.godine,

    -na iznos od 63,16 eura od dana 16.08.2021.godine,

    -na iznos od 27,31 eura od dana 16.09.2021.godine,

    -na iznos od 60,09 eura od dana 16.10.2021.godine,

    -na iznos od 64,38 eura od dana 16.11.2021.godine,

    -na iznos od 60,09 eura od dana 16.12.2021.godine,

    -na iznos od 35,27 eura od dana 16.01.2022.godine,

    -na iznos od 69,41 eura od dana 16.02.2022.godine,

    -na iznos od 64,88 eura od dana 16.03.2022.godine,

    -na iznos od 57,73 eura od dana 16.04.2022.godine,

    -na iznos od 51,19 eura od dana 16.05.2022.godine,

    -na iznos od 68,11 eura od dana 16.06.2022.godine,

    -na iznos od 54,20 eura od dana 16.07.2022.godine,

    -na iznos od 67,25 eura od dana 16.08.2022.godine,

    -na iznos od 30,02 eura od dana 16.09.2022.godine,

    -na iznos od 38,51 eura od dana 16.10.2022.godine,

    -na iznos od 63,36 eura od dana 16.11.2022.godine,

    -na iznos od 40,73 eura od dana 16.12.2022.godine,

    -na iznos od 60,27 eura od dana 16.01.2023.godine,

    -na iznos od 68,80 eura od dana 16.02.2023.godine,

    -na iznos od 50,11 eura od dana 16.03.2023.godine,

    -na iznos od 65,79 eura od dana 16.04.2023.godine,

    -na iznos od 57,51 eura od dana 16.05.2023.godine,

    -na iznos od 47,15 eura od dana 16.06.2023.godine,

    -na iznos od 61,08 eura od dana 16.07.2023.godine,

    -na iznos od 70,26 eura od dana 16.08.2023.godine,

    -na iznos od 19,48 eura od dana 16.09.2023.godine,

    -na iznos od 60,78 eura od dana 16.10.2023.godine,

    -na iznos od 60,34 eura od dana 16.11.2023.godine,

    -na iznos od 77,32 eura od dana 16.12.2023.godine,

    -na iznos od 69,82 eura od dana 16.01.2024.godine,

    -na iznos od 68,10 eura od dana 16.02.2024.godine,

    -na iznos od 63,51 eura od dana 16.03.2024.godine,

    pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.“

    Obrazloženje

    1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je zaposlena kod tuženika u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar. Sukladno članku 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj: 29/2018., dalje u tekstu: KU-a) radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, dok će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II.,III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem za 23%. U razdoblju od prosinca 2019. pa do siječnja 2025. obavljala je poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora, kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku infarkta miokarda i hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti), te je radila na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za koje poslove joj je tuženik isplaćivao dodatak od 17%, umjesto 23%. Člankom 55. KU-a propisano je pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu. Navedeno je u skladu sa Zaključkom broj 145. od 3. ožujka 2015. i Zaključkom broj 4. od 17. listopada 2018. Budući da joj je tuženik po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično joj je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 27. listopada 2025. predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj iznos od 2.850,83 eur s pripadajućim kamatama, uz naknadu parničnih troškova.

    2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe prigovor zastare. Zaključcima broj 6. i 45. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a utvrđeno je da laboratorijski tehničar ima pravo na dodatak za posebne uvjete rada u visini od 17 %. Tužiteljica je zaposlena u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar. Člankom 55. st. 1 KU- a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Člankom 55. st. 2. KU-a propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima koji obavljaju poslove na radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, toč.5., i to između ostalog i za zdravstvenog radnika - medicinska sestra – medicinski tehničar na bolničkim odjelima - dodatak za posebne uvjete 17%. Sukladno navedenom, tužiteljici je ispravno utvrđen i isplaćen dodatak za posebne uvjete u visini od 17%, posljedično čemu je tužiteljici pravilno obračunata i naknada plaće. Također, tužiteljica mu se prije podnošenja tužbe nije obratila sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj je utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17%, slijedom čega iznosi prigovor prekluzije. Dodatno ističe da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljici davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog rješenjima o plaći. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Rješenje od 17. svibnja 2023., Rasporede rada, Obračunske liste, Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a, Obračun tuženika, izvid iz Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta, Opis poslova za radno mjesto zdravstveno-laboratorijski tehničar, sudsku praksu, pročitani su iskazi svjedokinja ĐU i FU iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr-40/2025., saslušani su svjedoci ZU, HU, LU te je saslušana tužiteljica.

    4. Među strankama nije sporno da je tužiteljica kod tuženika u utuženom razdoblju bila zaposlena na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar, na Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika.

    5. Sporno je pravo tužiteljice na razlike isplaćene plaće i plaće koju bi ostvarila uz obračun dodataka na plaću za posebne uvjete rada od 23%.

    6. Predmet spora je novčano potraživanje, slijedom čega tužiteljica sukladno čl. 133. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19., dalje u tekstu: ZR-a) prije podnošenja tužbe nije bila u obvezi podnijeti zahtjev za zaštitu prava, kako to tvrdi tuženik.

    7. Tužiteljica je navela da kod tuženika kao zdravstveno-laboratorijski tehničar radi 38 godina. U utuženom razdoblju navedene poslove obavljala je na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretragu uz bolesnika i to na hitnom prijemu 1, i u poliklinici na tzv. hitnom 2. Na hitnom 1 njezini poslovi uključuju održavanje aparata, prijem uzoraka, obradu uzoraka, izdavanje nalaza, odlazak u ambulante radi uzimanja uzoraka, dok poslovi na hitnom 2 uključuju vađenje krvi na odjelima. Hitni 1 i 2 su udaljeni cca 500 metara. Ako ima dovoljan broj ljudi u svakom laboratoriju onda se ne odlazi u druge laboratorije, a ako nema onda se po potrebi odlazi u istom danu iz jednog u drugi laboratorij. Njezino radno vrijeme je u turnusima, i to 12 sati dnevno, 12 sati noću i onda su dva dana odmora. U utuženom razdoblju znali su svakako raditi. Njezin rad sa hitnim pacijentima je specifičan, jer nalazi moraju biti izdani u roku od 60 minuta. Idu na vađenje u laboratorij i izvan laboratorija, sale, reanimacije, izolacije i sterilne jedinice. Većinu poslova oni obavljaju u laboratoriju, iako se nekada zna desiti da moraju otići po nekoliko puta na odjel i onda hodaju po 2-3 sata. Drugi dan to ne mora biti tako. Oni u laboratoriju rade obradu uzoraka, a ne prijem pacijenata.

    8. Svjedokinja ZU iskazala je da u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretragu uz bolesnika radi 37 godina kao zdravstveno-laboratorijski tehničar. I ona je u sporu protiv tuženika zbog iste pravne stvari. Oni su u prostoru Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, ali se ne vode pod njih, već pod laboratorijsku hitnu dijagnostiku. To je i bio problem, jer su od tuženika tražili bodove za rad u hitnom prijemu kao što imaju i njihove kolege u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, ali su službeno dobili odgovor da im to ne pripada. Tužiteljica obavlja iste poslove kao i ona. One rade u hitnom laboratoriju koji se sastoji od hitnog laboratorija hitnog 1 i hitnog 2, koji rade od 0-24, i tu se ljudi rotiraju i mijenjaju u jednom i drugom laboratoriju. Hitni 2 je laboratorij za sve bolničke pacijente, a hitni 1 za hitni objedinjeni prijem. Kada su aparati u kvaru onda se uzorci iz jednog nose u drugi laboratorij, jer posao ne smije stati. Nalazi moraju izaći za 60 minuta. Ako se radi reanimacija onda nalazi moraju izaći puno prije. Vade djeci krv iz prsta, to su sve hitni pacijenti, bolnički pacijenti su hitni, a također i pacijenti koji se zaprimaju. Vade krv pacijentima onkološkim bolesnicima, djeci sa leukemijom. Izlaze iz laboratorija i po odjelima uzimaju uzorke krvi hitnim pacijentima, i to ne samo djeci, već i težim pacijentima kojima se krv vadi iz prsta, a ne iz vena. Također rade i poslove sa hitnom izolacijom gdje se moraju kompletno presvlačiti te održavaju aparate. Na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu uz liječnika rade sestre i njima je priznat predmetni dodatak na plaću, a njima koji rade zajedno s njima u laboratoriju nije. Oni ne rade iste poslove kao i sestre, ali rade sa istim pacijentima. Za vrijeme korone testirali su sve hitne pacijente, i sestre su primale dodatak na plaću za covid za punu satnicu svih tih godina, a oni su taj dodatak primali za desetinu sati. Za redovne pacijente nalaz može izaći npr. idući dan, jer njihov život neće biti ugrožen. Redovni laboratorij ne ide po odjelima i nema taj način rada i održavanja uređaja. Npr. zaposlenici u redovnim laboratorijima su za vrijeme corone mogli biti doma. Oni vade krv teškim pacijentima gdje su hladni prsti, pa trebaju biti jako koncentrirani. Kod djece sa leukemijom uvijek trebaju biti dobro raspoloženi. Također su znali ići i u operacijske sale i na reanimacije. Ona obavlja poslove i u laboratoriju, i izvan laboratorija i to su poslovi vezani uz dijagnostiku u laboratoriju. Laboratorij 1 i 2 nisu na istom mjestu, već su udaljeni jednu autobusu stanicu, a sve u okviru tuženika. Iako su dislocirani njihov posao je povezan na način da moraju raditi i u jednom i u drugom laboratoriju. Oni svi pripadaju i jednom i drugom laboratoriju. Npr. ona po dolasku na posao prima službu na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu hitnom 1, a nakon toga mora ići na primopredaju službe na hitni 2. Nakon toga obavlja sve poslove koje treba u tom laboratoriju 2, vadi krv po odjelima i vraća se ponovno u prvi laboratorij. To sve u jednom danu. Laboratorij 2 je izvan zgrade gdje se nalazi laboratorij 1 i spojen je tunelom. Na hitnoj 1 ne primaju pacijente već rade obradu, odnosno ona s tacnom odlazi u ambulantu izvaditi krv hitnim pacijentima. Na hitnom 2 imaju prostor za vađenje gdje dolaze onkološka djeca i onkološki pacijenti. Osim toga, oni na hitnom 2 odlaze vaditi krvi i po odjelima. Glavnina posla je u laboratoriju.

    9. Svjedokinja HU iskazala je da kao zdravstveni-dijagnostički tehničar na Zavodu za hitnu dijagnostiku tuženika radi 38 godina te je i ona u sporu sa tuženikom zbog iste pravne stvari. Tužiteljica i ona obavljaju iste poslove. One rade na dvije lokacije koje su međusobno udaljene cca 500 metara. Na prvoj lokaciji se nalazi hitni prijem i tu je jedan laboratorij koji služi za hitne pacijente. U tom laboratoriju oni primaju uzroke na način da ili njima donose uzroke, ili oni idu po ambulantama po uzorke. Također ih zovu na tom hitnom prijemu da uzmu uzorak krvi kod slučajeva reanimacije, kod onkoloških pacijenata i sl. U drugom laboratoriju oni uzimaju uzorke sa raznih odjela te odlaze po odjelima uzimati uzorke i iste obrađivati. Na prvom i drugom hitnom održavaju aparate. U zadnjih godinu dana, a posebno od ljeta, jer ih je malo, zna se dogoditi da oni u istom danu obavljaju poslove i u jednom i u drugom laboratoriju. Oni uglavnom rade sa hitnim pacijentima i u jednom i u drugom laboratoriju. Njihov rad sa hitnim pacijentima je specifičan, jer nalazi uzorka koje zaprime trebaju izaći u roku od 60 minuta. Također, to su teški pacijenti kojima se teže uzima krv iz prsta. To su onkološki pacijenti i djeca. Idu svugdje po pozivu, pa tako i u sale i u izolaciju. Prvi laboratorij je na lokaciji Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Oni nisu zaposlenici tog odjela, već Odjela za hitnu laboratorijsku pretragu i bolesnika.

    10. Svjedokinja LU iskazala je da je kod tuženika radila od 2019. pa do prosinca 2023. kada je počela raditi u privatnoj poliklinici kao laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretragu. S tužiteljicom je radila na istim poslovima. Ona je iz laboratorija izlazila radi uzimanja uzoraka krvi od hitnih pacijenata. Vadila je krv onkološkim pacijentima i djeci, te je odlazila vaditi krv u odjele reanimacijske sale. Postojao je rok od 60 minuta od trenutka zaprimanja uzoraka pa do izrade nalaza. Njihovi kolege koji na istom hitnom odjelu ne rade kao zdravstveno- laboratorijski tehničari rade sa istim pacijentima od kojih oni uzimaju krv, i imaju predmetni dodatak na plaću. Jedan laboratorij se fizički nalazi unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dok drugi laboratorij ne. Oba laboratorija su hitni laboratoriji. Oni su radili u oba laboratorija. Ti laboratoriji nisu dio Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Hitni pacijenti su svi pacijenti koji dolaze na hitnu i pacijenti za koje su njih sa odjela zvali vaditi krv. Oni su i te pacijente smatrali hitnima. Radili su i sa hitnim izolacijama, a radi se o pacijentima u prostorijama u koje su morali ulaziti odjeveni u zaštitnu odjeću. Radili su u smjenama od 12 sati, bilo dnevne, bilo noćne.

    11. Svjedokinja NU iskazala je da njihov odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije, i to jednoj većoj unutar poliklinike, i jednoj manjoj unutar prostorija Objedinjenog hitnog bolničkog prijema koje su u različitim zgradama. Na odjelu se uglavnom rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Vađenje krvi se radi na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smještan pacijent. Hitni pacijenti kojima se vadi krv su npr. onkološki bolesnici, hematološki bolesnici i djeca na reanimaciji. Posao u vezi vađenje krvi treba se odraditi unutar zadanog vremena od 60 minuta.

    12. Svjedokinja ĐU iskazala je da zajedno s tužiteljicom radi na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, a što je različita ustrojbena jedinica od Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj unutar poliklinike i jednoj manjoj unutar prostorija Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, a te lokacije su u različitim zgradama. Tužiteljica je sukladno rasporedu radila na obje lokacije. Na odjelu se poslovi većinom rade u laboratoriju, i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi hitnim pacijentima. Vađenje krvi se radi na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten hitni pacijent (onkološki pacijenti, hematološki pacijenti, djeca). Posao u vezi vađenja krvi treba se odraditi unutar zadanog vremena od jednog sata.

    13. Sud je iskazu tužiteljice i saslušanih svjedokinja poklonio vjeru, jer su u pogledu opisa poslova tužiteljice iskazivale objektivno i međusobno podudarno.

    14. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove zdravstveno-laboratorijskog tehničara na Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Navedeni odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije u različitim zgradama udaljenim cca 500 metara. Jedna lokacija nalazi se unutar poliklinike, a druga, manja, unutar prostorija Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP). OHBP i Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika su različite ustrojbene jedinice. Tužiteljica je sukladno rasporedu radila na obje lokacije te je uglavnom radila u laboratoriju i to analizu uzoraka svih vrsta. Povremeno je vadila krv hitnim pacijentima (onkološki bolesnici, hematološki bolesnici, djeca). Posao u vezi vađenja krvi trebao se odraditi unutar 60 minuta. Lokaciju u okviru OHBP-a kolokvijalno su zvali hitni 1, a lokaciju na poliklinici hitni 2. Tužiteljica je održavala aparate na obje lokacije i nije radila na prijemu pacijenta.

    15. Člankom 55. st. 1 KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Člankom 55. st. 2. KU- a propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima koji obavljaju poslove na radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta II., III. i IV. vrste, pa tako zdravstveni radnik koji radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak na plaću u iznosu od 20%.

    16. Člankom 21. Dodatka II KU-a izmijenjen je čl. 55. KU-a na način da je u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, za radna mjesta I., II., III. i IV. vrste određeno da zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak od 23%.

    17. Prema Opisu poslova za radno mjesto zdravstveno-laboratorijski tehničar (list 774. spisa) isti izvodi jednostavnije pretrage, uzima biološki materijal i radne otopine za analitički rad; obvezan je odgovorno, sadržajno i kvalitetno unositi podatke za potrebe medicinske dokumentacije te obračuna izvršenih zdravstvenih usluga u Bolnički informatički sustav te obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog iz djelokruga rada zdravstveno-laboratorijskog tehničara.

    18. Iz svega navedenog proizlazi da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove zdravstveno-laboratorijskog tehničara Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, a koji poslovi, ni po Opisu poslova, niti po iskazima tužiteljice i saslušanih svjedoka, ne uključuju poslove hitnog prijema, već u bitnom uključuju poslove dijagnostike, odnosno obrade uzoraka u laboratoriju, kao i popratne aktivnosti u pogledu evidentiranja potrebnih podataka u sustav. Činjenica što tužiteljica povremeno vadi krv hitnim bolesnicima i istu obrađuje u laboratoriju u roku od 60 minuta (bilo na lokaciji OHBP-a, bilo u okviru odjela) ne upućuje na zaključak da tužiteljica radi na hitnom prijemu i da ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%, a koje pravo sukladno čl. 55. KU-a pripada zdravstvenim radnicima koji neposredno rade na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem.

    19. Budući da tužiteljica u utuženom razdoblju nije obavljala poslove hitnog prijema istoj ne pripada pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23% propisan čl. 55. KU-a. Iz navedenog proizlazi da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan, pa je isti valjalo odbiti u cijelosti.

    20. Tužiteljica je izgubila u sporu, pa je na temelju čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku valjalo odbiti i njezin zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka u cijelosti.

    21. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

    U Zagrebu 11. veljače 2026.

    Sutkinja:

    Ruža Garac

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

    DNA:

    1. punomoćniku tužiteljice

    2. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.