REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-23/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice-predlagateljice osiguranja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Damiru Zagoršćaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Zagročćak & partneri d.o.o. u Osijeku, protiv tuženika-protivnika osiguranja FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Petru Crnovu, odvjetniku u Đakovu, radi utvrđenja, osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, te zabilježbe spora, odlučujući o žalbi tužiteljice-predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu, od 3. prosinca 2025., poslovni broj: P-372/2025-4, 11. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljice-predlagateljice osiguranja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te se rješenje Općinskog suda u Đakovu, od 3. prosinca 2025., poslovni broj: P-372/2025-4,

1.) preinačuje u cijelosti pod točkom I izreke i djelomično pod točkom II izreke, tako da se na prijedlog tužiteljice-predlagateljice osiguranja KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice-predlagateljice osiguranja, te sudi:

„I Zabranjuje se tuženiku-protivniku osiguranja FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i trećima svako otuđenje i opterećenje nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Đakovu da u zemljišnim knjigama zabilježi privremenu mjeru do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Đakovu pod poslovnim brojem: P-372/2025.“; 2.) djelomično ukida pod točkom II izreke u dijelu koji se odnosi na odbijanje prijedloga za zabilježbu spora, te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

"I. Zabranjuje se tuženiku i trećima svako otuđenje i opterećenje nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (zk. ul. [broj ZK uloška]).

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Đakovu da u zemljišnim knjigama zabilježi privremenu mjeru i spor do pravomoćnog okončanja parničnog postupka."“

2. Protiv navedenog rješenja tužiteljica-predlagateljica osiguranja pravovremeno je podnijela žalbu zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 2.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23;

- dalje: ZPP), a u odnosu na odbijanje prijedloga za zabilježbu spora sadržajno ukazuje na apsolutno bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

2.1. U žalbi navodi da je stav prvostupanjskog suda pogrešan i protivan sudskoj praksi koja priznaje da tužbeni zahtjev za brisanje upisa, zaštitu prava vlasništva, sprječavanje nezakonitog raspolaganja nekretninom, predstavljaju nenovčanu tražbinu koja se može i mora osigurati privremenom mjerom radi očuvanja postojećeg stanja, detaljno se očitujući na točke 7., 7.1., 7.2. i 8. obrazloženja pobijanog rješenja s kojima nije suglasna. Navodi i da prvostupanjski sud pogrešno smatra da tužbeni zahtjev "nije tražbina" jer da je takvo mišljenje protivno članku 2. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona, da se u konkretnom slučaju radi o činidbi trpljenja, a da se sud pogrešno koncentrirao na apstraktni pojam tražbine zanemarujući svrhu instituta, da sud priznaje "trpljenje", a zatim negira njegovu primjenu.

2.2. Nadalje navodi da je sud pogrešno ocijenio vjerojatnost postojanja tražbine, a da iz spisa nesporno proizlazi da je učinila vjerojatnim postojanje tražbine. Podredno ističe i da OZ/96 ne poznaje fiduciju, te da nema mjesta primjeni članka 277. OZ/96. Poziva se i na odredbu članka 346. Ovršnog zakona, ističući da se sud nije upustio u ocjenu opasnosti nastanka nenadoknadive štete, odnosno da nije ocijenio da tuženik već provodi radnje otuđenja nekretnine pred javnim bilježnikom, da postoji realna i neposredna opasnost promjene zemljišnoknjižnog stanja, ta da bi eventualno otuđenje onemogućilo ili dramatično otežalo ostvarenje tužbenog zahtjeva, kao i da je pogrešno primijenio načelo razmjernosti.

2.3. Ističe i da u obrazloženju pobijanog rješenja sud nije naveo iz kojih razloga sukladno članku 44. Zakona o zemljišnim knjigama, nije prihvatio zabilježbu spora u zemljišnim knjigama za predmetnu nekretninu označenu kao k. č. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čime ukazuje na apsolutno bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

2.4. Predlaže da se žalba uvaži kao osnovana, te preinači pobijano rješenje na način da se odredi privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, uz zabilježbu privremene mjere i zabilježbu spora u zemljišnim knjigama do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, podredno da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Trošak ne traži.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja ovaj sud je utvrdio da u postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2., u vezi s člankom 381. ZPP-a, primjenom članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22; - dalje: OZ).

5.1. Navodi iz pobijanog rješenja kojima obrazlaže pojam „tražbine“ i ocjenu vjerojatnosti postojanja tražbine nemaju osnovu u sadržaju dokaza koji se nalaze u spisu, niti ih je prvostupanjski sud pravilno ocijenio u skladu s člankom 8. ZPP-a, pa pobijano rješenje ne sadrži jasne i prihvatljive razloge, posljedično čemu je pogrešno primijenjeno materijalno pravo kada je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere i zabilježba iste u zemljišnoj knjizi. Prilikom donošenja ove odluke ovaj drugostupanjski sud je na temelju isprava odnosno dokaza koji se nalaze u spisu utvrdio bitne činjenice za ovaj spor, odnosno uzeo je u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak.

5.2. Odbijanjem prijedloga za zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi (dio točke II izreke), prvostupanjski sud počinio je apsolutno bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijano rješenje u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno obrazloženje uopće ne sadrži ocjenu osnovanosti prijedloga za zabilježbu spora.

6. Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog suda utvrđeno je:

- da je tužiteljica podnijela tužbu radi utvrđenja da tuženik prema njoj nema novčanu tražbinu po osnovi Ugovora o zajmu i Sporazuma o osiguranju prijenosom prava vlasništva od 13. kolovoza 1999., utvrđenja da je navedeni ugovor ništetan, brisanja upisa fiducijarnog prava tuženika i pripadajuće zabilježbe osiguranja te uspostave ranijeg zk. stanja isključivog prava vlasništva tužiteljice na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i utvrđenja da su radnje javnog bilježnika Darka Ćališa, poduzete pozivanjem na članak 277. OZ/96, nezakonite i ništetne,

- da je tužiteljica-predlagateljica osiguranja pozivom na odredbe članka 346. i 347. OZ- a u tužbi predložila i određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kojom će se zabraniti tuženiku i trećima otuđenje i opterećenje navedene nekretnine, te naložiti Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Đakovu da u zemljišnoj knjizi zabilježi privremenu mjeru do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem: P-372/2025,

- da je pozivom na odredbu članka 44. Zakona o zemljišnim knjigama, predložila da se u zemljišnoj knjizi izvrši i upis zabilježe spora,

- da je tužiteljica u dokaz osnovanosti navoda tužbe, prijedloga za određivanje privremene mjere, zabilježbe privremene mjere te zabilježbe spora, uz tužbu dostavila zemljišno knjižne izvatke (aktivni i povijesni) za predmetnu nekretninu, Ugovor o zajmu od 13. kolovoza 1999., Sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini od 13. kolovoza 1999., zahtjev tuženika FŠ za priopćenje izjave protivniku osiguranja temeljem članka 277. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08; - u daljnjem tekstu OZ/96) upućen javnom bilježniku Darku Ćališu 28. travnja 2025., te obavijest javnog bilježnika Darka Ćališa od 22. rujna 2025. sa zahtjevom tuženika za dostavu obavijesti temeljem članka 277. OZ/96, upućeni tužiteljici,

- da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere uz zabilježbu privremene mjere i zabilježbe spora u zemljišnoj knjizi, uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju ne radi o tražbini propisanoj člankom 2. stavka 1. točke 1. OZ-a, te da tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom postojanje svoje tražbine.

6.1. Dakle, u ovome predmetu sporno je jesu li ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, te zabilježbu privremene mjere i zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi.

7. Prema odredbi članka 341. stavka 1. OZ-a privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, a stavkom 2. istog članka da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

7.1. Iz odredbe članka 346. OZ-a stavka 1. proizlazi da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7.1.1. Dakle, za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine trebaju kumulativno biti ispunjene dvije pretpostavke i to objektivna pretpostavka postojanja vjerojatnosti tražbine i subjektivna pretpostavka postojanja vjerojatnosti opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Opasnost u smislu navedene odredbe znači svjesno poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine koje moraju stvarno ugrožavati buduće ostvarenje tražbine predlagatelja. Svrha određivanja privremene mjere je sprječavanje onemogućavanja ili znatnog otežanja ostvarenja tražbine čije se osiguranje traži.

7.2. Člankom 2. alineja 1. OZ-a propisano je da izraz „tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje.

8. Prvostupanjski sud pogrešno je zaključio da tužbeni zahtjev tužiteljice- predlagateljice osiguranja, ne predstavlja tražbinu u smislu članka 2. OZ-a, kao i da nije učinjena vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost opasnosti ostvarenja tražbine

9. Naime, prema odredbi članka 2. alineja 1. OZ-a tražbina može biti novčana ili nenovčana, a nenovčana tražbina obuhvaća i obveze davanja, činjenja, nečinjenja ili trpljenja.

10. Tužiteljica-predlagateljica osiguranja podnijela je tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora i brisanja upisa fiducijarnog prava tuženika i pripadajuće zabilježbe osiguranja, te je predložila određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, čime ustvari traži osiguranje nenovčane tražbine pasivne činidbe trpljenja.

10.1. Dakle, zahtjev za brisanje upisa i uspostavu prijašnjeg stanja u zemljišnim knjigama predstavlja obligaciju trpljenja protivnika osiguranja (odluka Vrhovnog suda RH, Rev-2863/2018) tako da tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovora i brisanje upisa u zemljišnim knjigama predstavlja nenovčanu tražbinu čije se ostvarenje u konkretnom slučaju može osigurati zatraženom privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, što predstavlja tipični primjer tražbine pasivne činidbe trpljenja koja je podobna za osiguranje privremenom mjerom, tako da se radi zaštite stvarnopravnog položaja tužiteljice-predlagateljice osiguranja može odrediti privremena mjera zabrane raspolaganja predmetnom nekretninom kako bi se spriječila promjena zemljišnoknjižnog stanja, uzimajući pri tome u obzir da je tužiteljica- predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine i postojanje opasnosti da će bez takve mjere tuženik-protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što bi prodajom nekretnine trećoj osobi promijenio postojeće stanje stvari.

10.2. Prvostupanjski sud pogrešno je zaključio da se ne radi o tražbini podobnoj za osiguranje obzirom da tužiteljica-predlagateljica osiguranja ne traži isplatu novca, nego utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu sa pripadajućim sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini od 13. kolovoza 1999., te brisanje fiducijarnog upisa iz zemljišne knjige, što je nečinidbena statusna tražbina, ali je i dalje tražbina u smislu OZ-a, pa je stoga zaključak prvostupanjskog suda da tužbeni zahtjev nije tražbina protivan odredbama OZ-a.

11. Prema članku 346. stavka 1. točke 1. OZ-a za određivanje privremene mjere dovoljno je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, pri čemu se u ovoj fazi postupka ne ispituje njezina potpuna osnovanost, obzirom da navedena zakonska odredba ne govori o izvjesno dokazanoj vjerojatnosti postojanja tražbine, već samo o vjerojatnosti postojanja tražbine.

11.1. U konkretnom slučaju vjerojatnost tražbine tužiteljice-predlagateljice osiguranja proizlazi iz činjenice da tužbom osporava valjanost navedenog ugovora i sporazuma od 1999. te upis fiducijarnog prava tuženika kojim je osigurana novčana tražbina, kao i iz činjenice što tuženik na temelju takvog prijenosa poduzima radnje radi prodaje predmetne nekretnine, što sve nesporno proizlazi iz dokaza dostavljenih u privitku tužbe i to z.k. izvadaka, zahtjeva tuženika za priopćenje izjave protivniku osiguranja temeljem članka 277. OZ/96 upućenog javnom bilježniku Darku Ćališu 28. travnja 2025., te obavijesti javnog bilježnika Darka Ćališa od 22. rujna 2025. sa zahtjevom tuženika za dostavu obavijesti temeljem članka 277. OZ/96, upućenog tužiteljici.

11.2. Također je navedenim dokazima učinila vjerojatnim i pretpostavku iz članku 346. stavka 1. točke 2. OZ-a budući je nesporno da je tuženik-protivnik osiguranja podnio zahtjev za prodaju predmetne nekretnine, što predstavlja realnu i neposrednu opasnost za ostvarenje tražbine jer bi u slučaju otuđenja iste trećoj osobi, ostvarenje tražbine-tužbenog zahtjeva bilo znatno otežano ili onemogućeno.

11.3. Podredno valja navesti i da u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o zajmu, fiducijarni prijenos prava vlasništva nije bio zakonom uređen, niti je OZ/96 poznavao fiduciju kao institut osiguranja tražbine, što ukazuje na vjerojatnost nemogućnosti primjene odredbe članka 277. OZ/96, tako da prisilna prodaja čini tražbinu vjerojatnom i ugroženom .

11.4. Za zaključiti je da je prvostupanjski sud pogrešno shvatio pojam tražbine, da nije ocijenio opasnost, te da je zanemario predmet tužbe.

12. U postupku osiguranja sud ne ispituje je li tražbina u cijelosti osnovana, niti odlučuje o obveznopravnom odnosu stranaka, već samo o potrebi zaštite postojećeg stanja do pravomoćnog okončanja spora, tako da je uobzirujući navedeno ovaj sud utvrdio da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene i objektivna pretpostavka postojanja vjerojatnosti tražbine i subjektivna pretpostavka postojanja vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječila promjena postojećeg stanja stvari (promjena vlasnika prisilnom prodajom nekretnine).

13. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a odrediti zatraženu privremenu mjeru, vrsta privremene mjere temelji se na odredbi članka 347. stavka 1. točke 4. OZ-a, a vrijeme za koje određena, na odredbi članka 351. stavka 1. OZ-a.

14. Na temelju članka 373.a stavka 1. točke 2. i stavka 3. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavka 1. OZ-a, uvažena je žalba tužiteljice-predlagateljice osiguranja te je pobijano rješenje preinačeno u cijelosti pod točkom I izreke i djelomično pod točkom II izreke.

15. Na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavka 1. OZ-a, pobijano rješenje ukinuto je dijelu točke II izreke vezano za odbijanje prijedloga za zabilježbu spora u zemljišnoj knjizi, obzirom da je u tom dijelu prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer obrazloženje pobijanog rješenja uopće ne sadrži ocjenu osnovanosti prijedloga za zabilježbu spora zbog čega se niti ne može ispitati.

15.1. U nastavku postupka povodom prijedloga za zabilježbu spora, prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu, ponovno će odlučiti o prijedlogu tužiteljice- predlagateljice osiguranja imajući u vidu odredbe članka 86. i 87. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24; - dalje: ZZK), kao i činjenice da za ostvarivanje zabilježbe spora nije relevantna materijalna osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva, nego da se zahtjev za zabilježbu spora ocjenjuje tako što sud provjerava da li se radi o sporu koji se vodi glede određenog knjižnog prava (kao što je ovdje slučaj) o čijem ishodu ovisi promjena nositelja knjižnog prava, promjena sadržaja, opsega i sličnih prava, odnosno uopće opstanak upisanog knjižnog prava, da se zabilježbom spora čine vidljivim prema trećim osobama postojanje takvih okolnosti, kao i da vjerojatnost eventualnog uspjeha tužiteljice u parnici ne utječe na dopustivost zabilježbe spora, dakle donijeti će odluku koja ima uporište u stanju spisa i provedenim dokazima dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge.

16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 11. veljače 2026.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec