Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

P-957/2023-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužiteljice JN rođ. EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po punomoćniku Jošku Biliškovu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika pod 1) VN pok. LN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) EN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednik KN pok. LN, pod 3) DN ud. GN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) GN pk. GN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici pod 3) i 4) zastupani po punomoćniku Bojanu Filipoviću, odvjetniku u Makarskoj, pod 5) RN pok. GN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6) AN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7) NN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 8) ŠN, [adresa], zastupana po privremenom zastupniku Željku Ravliću, odvjetniku u Makarskoj, radi razvrgnuća suvlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 16. listopada 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, tuženika pod 1), 2) i 6), punomoćnika tuženika pod 3) i 4), te izočnosti uredno pozvanih tuženika pod 5) i 7) i pz tuženika pod 8), prema rješenju posl. br. P- 957/2023-52 od 10. veljače 2026., na ročištu za objavu presude 10. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I/ Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženike pod 1) IN, pod 2) ĐN, pod 3) DN i pod 4) GN u dijelu koji glasi:

"„Dužni su tuženici trpjeti i dopustiti da se suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426, k. o. [katastarska općina]-Makar koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedile iza svog oca i djeda LN pok. J, anagrafske oznake [adresa], razvrgne na način da:

-tužiteljici SN pripadne 7/30 postignute cijene,

-tuženiku pod 1) IN pripadne 7/30 postignute cijene,

-tuženiku pod 2) EN 9/30 postignute cijene,

-tuženiku pod 3) DN pripadne 7/60 postignute cijene,

-tuženiku pod 4) CN pripadne 7/60 postignute cijene,

sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu u kojem tužiteljica traži da suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426, k. o. [katastarska općina]-Makar koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedile iza svog oca i djeda LN, anagrafske oznake [adresa]

19A, razvrgne na način da

-tužiteljici SN pripadne 7/30 realnog dijela te nekretnine,

-tuženiku pod 1) IN pripadne 7/30 realnog dijela te nekretnine

-tuženiku pod 2) EN te tuženicima pod 6) ČN, 7) ON i 8) ŠN pripadne na jednake dijelove 9/30 realnog dijela te nekretnine,

-tuženiku pod 3) DN pripadne 7/60 realnog dijela te nekretnine

-tuženiku pod 4) CN pripadne 7/60 realnog dijela te nekretnine, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe,

III/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženike pod 6)

ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN, kao neosnovan.

IV/ Tuženici pod 1) IN, pod 2) ĐN, pod 3) DN i pod 4) GN su dužni tužiteljici SN naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 6.205,91 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe".

Obrazloženje

1. Tužiteljica SN je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog, ustala tužbom protiv tuženika pod 1) IN, pod 2) EN, pod 3) DN, pod 4) GN, pod 5) HN, pod 6) ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u kojoj navodi da je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426 k. o. [katastarska općina]-Makar koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedile iza svog oca i djeda LN, anagrafske oznake [adresa], da su stranke suvlasnici i to tužiteljica za 1/6 više 1/15 dijela, tuženik pod 1) za 1/6 više 7/15 dijela, prednik tuženikapod 2) te pod 6) do 8) za 1/6 više 2/15 dijela, tuženik pod 3) za ½ od 1/16 više 2/15 dijela i tuženik pod 4) za ½ od 1/6 više 2/15 dijela. Nadalje, navodi da je tuženik pod 5) samo formalno upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine, iako njemu na toj nekretnini ne pripadaju nikakva prava pošto je on svoj dio bivše zajedničke nekretnine izdvojio u posebnu česticu u svom isključivom vlasništvu na kojoj je izgradio svoju obiteljsku kuću koja se nalazi u [adresa] u [adresa]. Tužiteljica ističe da njoj ne odgovara navedena suvlasnička zajednica, pa da je pred ovim sudom bila pokrenula izvanparnični postupak radi diobe koji je obustavljen, a ona da je upućena pokrenuti ovaj postupak. Navodi da svakom suvlasniku pripada pravo na razvrgnuće suvlasništva, a tuženici da osporavaju veličinu suvlasničkih dijelova koje strankama pripadaju na predmetnoj nekretnini, stoga ustaje ovom tužbom i tužbenim zahtjevom da su dužni tuženici trpjeti i dopustiti da se suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426 k. o. [katastarska općina] – Makar, koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedile iza svog oca i djeda LN anagrafske oznake [adresa], razvrgne njenom prodajom te podjelom dobivenog iznosa među strankama na način da:

- tužiteljici pripadne 7/30 postignute cijene,

- tuženiku pod 1) pripadne 7/30 postignute cijene,

- tuženiku pod 2) pripadne 9/30 postignute cijene,

- tuženiku pod 3) pripadne 7/60 postignute cijena,

- tuženiku pod 4) pripadne 7/60 postignute cijene,

sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uz nalog tuženicima da su dužni tužiteljici naknaditi troškove postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. U odgovoru na tužbu tuženici pod 3) ĆN i pod 4) GN, navode da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističu da tužiteljica bez obzira na upis u zemljišnoj knjizi, nije suvlasnica predmetne nekretnine za 1/6 više 1/15 dijela, obzirom njoj ne pripada ovo uvećanje za 1/15 jer da je ista taj suvlasnički dio ustupila bratu ŽN. Navodi da je u ostavinskom postupku iza smrti majke TN u odnosu na nekretninu 1777/13, k. o. [katastarska općina]-Makar ustupila svom bratu ŽN, te da istoj ne pripada 1/15 dijela iza majke, već da je taj dio ustupila svom bratu ŽN. Navodi da pored dijela od 1/6 koji imaju svi sunasljednici iza smrti LN, majčin dio (koji je iznosio 2/6 dijela) ostali nasljednici dijele u omjeru: BN 3/15 dijela, IN 1/15 dijela i nasljednici pok. Ante Rose 1/15 dijela (DN i GN pok. GN po ½ do 1/15 dijela). Navode da bi stoga suvlasnički omjeri bili za tužiteljicu SN 1/6 dijela tj. 10/60 dijela, tuženik pod 1) IN 1/6 +1/15 dijela tj. 14/60, tuženik pod 2) BN 1/6 +3/15 tj, 22/60 dijela, tuženik pod 3) DN ½ od 7/30 tj. 7/60 dijela i tuženik pod 4) GN pok GN za ½ od 7/30 tj. 7/60 dijela. Navode da je točno da je tuženik pod 5) samo formalno upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine, te da isti nema nikakvih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini no da njegov upis svakako predstavlja smetnju za vođenje ovog postupka. Ističu da prije nego bi se moglo govoriti o razdiobi suvlasništva i o načinu razdiobe da je nužno uskladiti stvarno i zemljišnoknjižno stanje, obzirom da bi provedba razvrgnuća suvlasništva prije usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stanjem stvarnog vlasništva bila nezakonita. Navode da je točno da je SN bila pokrenula izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva koji se vodio pod brojem R1-16/12 te da je taj postupak obustavljen, a tužiteljica da je upućena u parnicu upravo jer su sporni suvlasnički omjeri na predmetnoj nekretnini. Međutim, iako je izvanparnični postupak obustavljen zbog spornih suvlasničkih dijelova, tužiteljica ne postavlja nikakav zahtjev za utvrđenjem prava suvlasništva ili za promjenom postojećeg upisa prava vlasništva npr. tuženog pod 5), već zanemaruje tu činjenicu i podnosi tužbu radi razvrgnuća, kao da je zemljišnoknjižno stanje realno i kao da izvanparnični postupak nije prekinut zbog sporne veličine suvlasničkih omjera. Nadalje, tuženici pod 3) i 4) navode da tužiteljica nije nikad živjela u predmetnoj kući, niti je provela ijedan dan u njoj, obzirom se kao vrlo mlada udala i odselila u Zagreb i prije nego je kupljena nekretnina u [adresa] na kojoj je izgrađena kuća. Trenutkom smrti oca LN 1994. godine za kojeg tužiteljica nasljedstvom polaže pravo na 1/6 dijela predmetne nekretnine, ističe se da je ta kuća bila izgrađena na način da je samo prizemlje kuće bilo podobno za živjeti, dok su prvi i drugi kat bili u grubo podignuti i te dvije etaže da su osposobljene za život tek par godina nakon smrti oca stranaka negdje 1997-1998. godine, kada u toj kući na tri etaže žive i to u prizemlju pok. GN s obitelji, na prvom katu živi IN s obitelji, a na drugom živi BN s obitelji, kakvo je stanje i danas. Navode da tužiteljica nikako ne može tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice prodajom i podjelom novca na način da njoj pripadne 7/30 postignute cijene, već bi ista trebala dokazati koju je vrijednost predmetna nekretnina imala u stanju kada je tužiteljica istu naslijedila te bi eventualno imala pravo na 1/6 vrijednosti nekretnine kakva je bila u trenutku njenog nasljeđivanja, a to da je naslijedila trenutkom smrti oca LN. Nadalje, ističu da su pok. GN u prizemlju, IN na prvom katu i BN na drugom katu tijekom ovih 17 godina uložili velika novčana sredstva svaki u svoju etažu te da je kuća sada znatno vrjednija nego je bila 1994. kada je samo prizemlje bilo osposobljeno za život, a u tim ulaganjima tužiteljica da nije sudjelovala. Navode da sve ovo prethodno stoji pod pretpostavkom da se uzme kako je tužiteljica „zadržavanjem„ svog nasljednog dijela iza smrti oca LN ima pravo na suvlasništvo predmetne kuće, imajući u vidu kako je nepisano pravilo i običaj da se kćerke prilikom udaje otpreme, a da nekretnina ostaje sinovima koji ostaju živjeti u kući zajedno s roditeljima. Ukoliko bi sud zauzeo stav da se ide u razvrgnuće zajednice prije nego se riješe gore navedene smetnje, tuženici pod 3) i 4) navode kako tuženici pod 1) do 4) žive u predmetnoj kući i to ovi pod 1) do 3) od njene izgradnje, a tuženik pod 4) od rođenja, te kako im je predmetna kuća jedina nekretnina podobna za život i njihovo jedino mjesto prebivališta dok se tužiteljica vrlo mlada odselila i otišla živjeti u [adresa] gdje i danas živi. Sve prethodno navedeno uz činjenicu da su tuženici pod 4) i 5) živjeli u zajednici s ostaviteljem LN do njegove smrti, predstavlja osobito ozbiljan razlog i daje im za pravo da traže razvrgnuće suvlasništva isplatom tužiteljice za njen eventualni suvlasnički dio u roku kojeg odredi sud, a sve temeljem čl. 51. ZV-a i čl. 143. Zakona o nasljeđivanju.

3. Tužiteljica je na ročištu dana 7. prosinca 2015. precizirala tužbeni zahtjev u točci 1. kojim traži da su dužni tuženici trpjeti i dopustiti da se suvlasnička zajednica stranka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426 K. O. [katastarska općina] – Makar, koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedili iza svog oca i djeda LN pok. J, anagrafske oznake [adresa], razvrgne na način da tužiteljici pripadne 7/30 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene, a tuženiku pod 1) pripadne 7/30 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene, tuženiku pod 2) pripadne 9/30 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene, tuženiku pod 3) pripadne 7/60 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene i tuženiku pod 4) pripadne 7/60 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

4. Na istom ročištu dana 7. prosinca 2015., tuženici pod 1) IN i pod 2) BN su suglasno istakli da se oni ne protive fizičkoj diobi, obzirom smatraju da se ista može podijeliti, ali da se protive prodaji naveden nekretnine, dok su se putem svog punomoćnika tuženici pod 3) DN i 4) GN očitovali da ostaju kod svih navoda iz odgovora na tužbu, te ističu da postoji mogućnost mirnog rješenja spora o čemu će izvijestiti sud. Tuženik pod 5) HN istakao je da ne polaže nikakva prava na obiteljskoj kući tuženika jer da se radi o dvojnoj kući tako da tuženici pod 1) do 4) imaju svoj dio, a tuženik pod 5) svoj dio te da se kuća tuženika pod 1) do 4) nalazi u [adresa] na adresi [adresa], dok se njegova kuća (kuća tuženika pod 5) MN) nalazi na adresi [adresa].

5. Rješenjem posl. br. P-2642/15 od 17. listopada 2018. utvrđen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari zbog smrti tuženika pod 2) KN, postupak je nastavljen u skladu s rješenjem Pu P-957/19 od 28. lipnja 2019. kojim su pozvani nasljednici tuženika pod 2) sad pok. KN, sada tužena pod 2) ĐN, pod 6) ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN da preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari.

6. Tužitelj je dana 22. studenog 2019. dostavio uređenu tužbu u oznaci tuženika, te tužbeni zahtjev kojim traži da su dužni tuženici trpjeti i dopustiti da se suvlasnička zajednica stranka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426 k. o. [katastarska općina] –Makar, koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedile iza svog oca i djeda LN pok. J anagrafske oznake [adresa], razvrgne njenom prodajom, te podjelom dobivenog iznosa među strankama na način da tužiteljici pripadne 7/30 postignute cijene, tuženiku pod 1) pripadne 7/30 postignute cijene, tuženiku pod 2), te tuženicima pod 6), 7) i 8) pripadne 9/30 postignute cijene na jednake dijelove, tuženiku pod 3) pripadne 7/60 postignute cijene, tuženiku pod 4) pripadne 7/60 postignute cijene sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, uz naknadu troškova postupka tužiteljici.

7. Tužiteljica je nadalje podneskom od 24. siječnja 2020. izvijestila sud da je u spis dostavila uređenu tužbu u oznaci tuženika, ali je omaškom u pisanju ostavila tužbeni zahtjev koji je postavljen prije njegovog preciziranja na ročištu 7. prosinca 2015., pa stoga dostavlja uređenu s preciziranim tužbenim zahtjevom u odnosu na nasljednike prijašnjeg tuženika pod 2) BN, tako sada tužbeni zahtjev glasi da su tuženici dužni trpjeti i dopusti da se suvlasnička zajednica stranka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica i voćnjak sa 276 m2 ZU 2426 K. O. [katastarska općina] – Makar, koja u naravi predstavlja zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća koju su stranke naslijedili iza svog oca i djeda LN pok. J, anagrafske oznake [adresa], razvrgne na način da:

- tužiteljici pripadne 7/30 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene,

- tuženiku pod 1) pripadne 7/30 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene,

- tuženiku pod 2), te tuženicima pod 6), 7) i 8) pripadne 9/30 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene,

- tuženiku pod 3) pripadne 7/60 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene,

- tuženiku pod 4) pripadne 7/60 realnog dijela te nekretnine ili postignute cijene, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, te uz obvezu tuženicima naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka.

8. Rješenjem ovog suda posl. br. P-3609/19 od 12. siječnja 2021. tuženoj pod 8) ŠN postavljen je privremeni zastupnik u osobi Željka Ravlića, odvjetnika u [adresa] u skladu s odredbom čl. 84. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje u tekstu:

ZPP).

9. Privremeni zastupnik tužena pod 8) ŠN, u odgovoru na tužbu usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, te predlaže sudu da izvede predložene dokaze i odluči u skladu s činjeničnim utvrđenjima.

10. Po prethodno provedenom dokaznom postupku, prvostupanjski sud je presudom posl. br. P-3609/19-39 od 13. svibnja 2022. pod točkom I. izreke odbio tužbeni zahtjev da su tuženici dužni trpjeti da se suvlasnička zajednica stranaka na nekretnini iz ZU 2426 k. o. [katastarska općina]-Makar razvrgne njenom prodajom, te podjelom dobivenog iznosa među strankama na način kako je to pobliže navedeno u izreci, te je pod točkom II. izreke naloženo tužiteljici naknaditi tuženicima DN i CN troškove parničnog postupka u iznosu od 6.387,50 kn.

11. Postupajući po žalbi tužiteljice, rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-1539/2022-2 od 11. svibnja 2023. usvojena je žalba tužiteljice, i ukinuta je presuda Općinskog suda u Makarskoj posl. br. P-3609/2019 od 13. svibnja 2022. te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na novo suđenje pred drugim sucem pojedincem.

12. Postupajući u skladu s uputom Županijskog suda u Varaždinu sadržanom u rješenju posl.br. Gž-1539/2022-2 od 11. svibnja 2023. po provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige ZU 2426 (list 3), presliku rješenja Općinskog suda u Makarskoj broj R1-106/12 (list 4), presliku rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj broj O-351/10 (list 5-7), presliku rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića broj O-321/07 (list 14-15), izvršio uvid u spise predmeta ovog suda br. R1-106/12, O-321/07 i Pu O-1416/15, izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Tonke Aljinović Gojak dipl. inž. građ. (list 29-32 spisa), izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka Tonke Aljinović Gojak, dipl. inž. građ. od 25. srpnja 2017. (list 39-125 spisa), očitovanje vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. inž. građ. od 2. rujna 2021. (list 186-190 spisa), izveo dokaz očevidom na licu mjesta dana 23. veljače 2024. (list 281-287 spisa), izveo dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika pod 1), 2), 3), 4), 6), 7) u svojstvu parničnih stranka u izočnosti uredno pozvanih tuženika pod 5) i 8) (list 301-307 spisa), izvršio uvid u preslike iz zbirke isprava Z-192/74, Z-1469/13 i Z-20308/18 (list 316-332 spisa),rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ sa sjedištem u [adresa] posl. br. O-1551/18, UPP/OS-54/18 od 24. svibnja 2018. (list 317-320 spisa), kupoprodajni ugovor nekretnina sklopljen dana 12. siječnja 1971. (list 321-323 spisa),nakon čega je sud, cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. ZPP-a, odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.

13. Tužbeni zahtjev tužiteljice sud je utvrdio dijelom osnovan.

14. Tužiteljica i tuženici pod 3) i 4) su popisali troškove postupka, dok tuženici pod 1), 2), 5) do 8) nisu istakli zahtjev za naknadu troškova postupka.

15. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina iz ZU 2426 k. o. [katastarska općina]- Makar, koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću s tri etaže na adresi [adresa].

16. Postupajući po uputi Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-1539/2022-2 od 11. svibnja 2023. u ponovljenom postupku, sud je rješenjem od 13. prosinca 2023. primio na znanje i dopustio preinaku tužbenog zahtjeva tužiteljice iznesenu na pripremnom ročištu dana 7. prosinca 2015., a uređena podneskom od 24. siječnja 2020.

16. U ponovljenom postupku, na ročištu dana 13. prosinca 2023. tužiteljica se putem svog punomoćnika očitovala da smatra svrsishodno predmet riješit na miran način i to na način da se tužiteljici da fizički dio nekretnini ili da je tuženici isplate u njenom suvlasničkom dijelu, ali rema tržišnim cijenama u vrijeme isplate. U tom pravcu tužiteljica, obzirom da tuženici posjeduju nekretninu u cijelosti, a tužiteljici priječe posjed, tužiteljica ih na ovom ročištu poziva da joj predaju u suposjed nekretninu i to odmah po okončanju ročišta, a koje pozivanje ujedno znači da su se ostvarile pretpostavke za utuženje na ime stjecanja bez osnove. Navodi da aktivna legitimacija tužiteljice proizlazi iz upisanog zk stanja, te da tužiteljica svojim zahtjevom za predaju u suposjed nije učinila preinaku tužbe, nego je samo tužene, putem suda na zapisnik, pozvala na činidbu, sa svim pravnim posljedicama koje to pozivanje znači. 17. Tuženik od 1) IN na istom se ročištu očitovao da ostaje kod svih svojih dosadašnjih navoda, te ističe da nije suglasan s prijedlogom da se predmetna nekretnina proda, međutim, prikloniti će se i suglasiti sa svim što se stranke ovog postupka dogovore u cilju mirnog rješenja spora, s tim da je prethodno potrebno utvrditi suvlasničke dijelove stranka i njihovih prednika.

18. Tuženici pod 3) i 4) su na istom ročištu istakli da ostaju kod odgovora na tužbu i navoda iznesenih u dosadašnjem tijeku postupka. U odnosu na ukidno rješenje Županijskog suda, u kojem je navedeno kako prvenstveno treba utvrditi stvarne suvlasničke omjere stranaka. Stanje u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini ne odgovara stvarnim suvlasničkim omjerima, prvenstveno jer je još uvijek na nekretnini upisani kao tuženik označen HN za ½ predmetne nekretnine, a isti na ovoj nekretnini nema nikakvih stvarnih prava, obzirom da su HN i sada pok. prednik stranaka PN zajednički kupili nekretninu na kojoj su izgradili dvije kuće. Međutim, HN je izvršio parcelaciju i odvojio svoju nekretninu formiravši novu, no i dalje je ostao upisan sa ½ i na nekretnini koja je predmet ovog postupka. Drugi dio koji je upisan u zk, a ne odgovara stvarnom stanju suvlasništva je upravo dio upisan na tužiteljici SN jer bi iz vlasničkog lista, ako izuzmemo pogrešno upisan dio na HN, ista bila upisana na više no što joj pripada. Naime, kako je već pojašnjeno u podnesku tuženika pod 3) i 4) od 29. prosinca 2014. godine, tužiteljica je naslijedila 1/6 predmetne nekretnine iza smrti svog oca LN. Međutim, u ostavinskom postupku iza majke TN, tužiteljica je svoj suvlasnički dio ustupila svom bratu BN, tako da bi dio JN trebao iznositi u suštini 1/6 dijela. U odnosu na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, isti je jasno i nedvojbeno istakao kako fizička dioba nije moguća. U odnosu na ostale načine razvrgnuća suvlasništva, tuženici su već istakli prigovor prava na dom, te bi civilnom diobom izgubili svoj jedini dom, pa se pozivaju na članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, ističući prigovor povrede prava na dom u slučaju civilne diobe, te smatraju da je to nužan razlog da se u slučaju razvrgnuća suvlasništva na ovoj nekretnini, odluči provesti razvrgnuće suvlasništva isplatom tužiteljičinog dijela. Ističu da trenutno u predmetnoj kući žive 3 obitelji, u prizemlju DN i GN, na katu IN sa suprugom i na drugom katu EN sa sinovima ZN i E, a očekujući nekakvim razvojem događaja da će i GN, a i ZN i FN u nekom budućem periodu zasnovati svoje obitelji, tim više se ovaj prigovor prava na dom ukazuje osnovanim. 19. Tužiteljica se usprotivila prigovoru tuženika pod 3) i 4), da bi sudskom civilnom diobom bilo povrijeđeno pravo na dom bilo koje stranke koja je ovršenik u takvom postupku i to iz razloga, o kojem je već zauzimao stavove i Europski sud za ljudska prava, da takvom ovršeniku, po prodaji nekretnine, na ime njegovog suvlasničkog dijela, pripada novčani iznos koji mu je dovoljno dostatan da riješi svoje pravo na dom. Što se tiče prigovora o načinu disponiranja u ostavinskom postupku iza smrti majke pok. TN, tužiteljica ističe da je rješenje o nasljeđivanju pravomoćno, te je provedeno u zk, radi čega se više ne može o takvom upisu odlučivati niti kao o prethodnom pitanju.

20. Drugostupanjski sud je u uputi sadržanoj u rješenju posl. br. Gž.1539/2020-2 od 11. svibnja 2023. ukazao na provedbu dokaza u svezi utvrđenja suvlasničkih omjera stranaka na predmetnoj nekretnini, pri čemu bi sud ovisno o utvrđenjima u odnosu na suvlasničke omjere stranaka, primjenom odredbe čl. 50. st. 2. ZV-a adekvatno i temeljito utvrdio mogući način diobe, vodeći pri tom računa na temelju postavljenog tužbenog zahtjeva prvotno zahtjev tužiteljice za civilnu diobu, da li je u odnosu na spornu nekretninu moguća geometrijska dioba bilo horizontalna, bilo vertikalna, te ako nije, odrediti da li postoje uvjeti za civilnu diobu ili eventualno diobu isplatom, za što je potrebna suglasnost svih stranka.

21. Uz naprijed navedeno, potrebno je raspraviti i osnovanost istaknutog prigovora prava na dom od strane tuženika pod 3) i 4).

22. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Makarskoj posl. br. R1-106/12 od 19. rujna 2013. (list 4-5 spisa) i spis predmeta R1-106/2012 utvrđeno je navedenim rješenjem postupak izvanparnični postupka radi razvrgnuća suvlasništva pokrenut o prijedlogu predlagateljice JN (ovdje tužiteljice) protiv predloženika pod 1) VN (ovdje tuženika pod 1)), pod 2) KN pok. LN, pod 3) DN (ovdje tužene pod 3)) i pod 4) mal. GN pok. GN (ovdje tuženika pod 4)) obustavlja, a predlagateljica SN upućuje da protiv predloženika pod 1) VN, pod 2) KN, pod 3) DN, pod 4) mldb. GN pokrene parnicu radi diobe nekretnine.

23. Prema članku 47. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV), suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva.

24. Zemljišnoknjižni suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničini, te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina (pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. Su IV- 148/2918).

25. Uvidom u izvod iz zemljišne knjige ZU 2426 (list 3 spisa), stanje na dan 10. studenog 2014., utvrđeno je da je na čest. zem. [katastarska čestica], oranica i voćnjak površine 276 m2, upis prava vlasništva na ime GN UN za ½ dijela, SN za 7/60 dijela, IN za 7/60 dijela, IN KN za 9/60 dijela, IN DN za 7/120 dijela i IN GN pok. GN za 7/120 dijela.

26. Obzirom da je tijekom postupka preminuo ranije označeni tuženik pod 2) BN pok. LN, slijedom čega je postupak prekinut rješenjem posl. br. P-2642/15 od 17. listopada 2018., na prijedlog tužiteljice sadržanog u podnesku od 24. listopada 2018. tužiteljica je izvijestila suda da je provjerom u ostavinskom pisarnici utvrđeno da je iza preminulog tuženika pod 2) KN doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju br. O-1551/18 na temelju kojeg su njegovim nasljednicima proglašeni EN, supruga (ovdje tužena pod 2)), te ZN, sin (ovdje tuženik pod 6)), ŠN, kći (ovdje tužena pod 8)) i FN, sin (ovdje tuženik pod 7)), koji su rješenjem posl. br. Pu P-957/19 pozvani da preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari iza pok. KN pok. LN.

27. U postupku je sud izvršio uvid u zbirke isprava ovog suda posl. br. Z-192/74, Z- 1469/13 i Z-20308/18 u kojima je u predmetu Z-20308/18 sadržano rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ sa sjedištem u [adresa] posl. br. O-1551/18, UPP/OS-54/18 od 24. svibnja 2018. (list 317-320 spisa), iz kojeg je razvidno da je iza smrti pok. KN, sveukupna imovina ostavitelja pobliže navedena pod točkom I. izreke rješenja, raspoređena temeljem zakona nasljednici EN, supruzi ostavitelja za cijelo, obzirom da su za zakonski nasljednici ČN, FN i ŠN, djeca ostavitelja, prihvatili svojih zakonskih nasljednih dijelova iza smrti pok. oca te su ih istodobno ustupili majci ne tražeći ništa iz ostavine, dok je EN, supruga ostavitelj prihvatila svoj zakonski nasljedni dio kao i ustupljene joj dijelove.

28. Sud je izvršio i provjeru zemljišnoknjižnog stanja na predmetnoj čestici, obzirom da je priložen izvadak iz zemljišne knjige ZU 2426 k. o. [katastarska općina] – Makar (list 3 spisa), priložen uz tužbu starijeg datuma, pri čemu je utvrđeno da je prema zk stanju na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2426 k. o. [katastarska općina] – Makar upis prava vlasništva na ime JNM za ½ dijela, SN za 7/60 dijela, JNM IN za 7/60 dijela, JNM DN za 7/120 dijela, CN pok. GN za 7/120 dijela i EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 3/20 dijela. 29. Obzirom na naprijed navedeno i činjenicu da tuženici pod 6) ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN, nisu proglašeni zakonskim nasljednicima sad pok. KN, već je isključiva nasljednica iza smrti pok. KN, prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ sa sjedištem u [adresa] posl. br. O-1551/18, UPP/OS-54/18 od 24. svibnja 2018. (list 317-320 spisa), proglašena ovdje tužena pod 2) EN, supruga ostavitelja, koja se temeljem navedenom rješenja u predmetu ovog suda posl. br. Z-20308/18 i upisala kao suvlasnica na suvlasnički dio prednika KN za 9/60, odnosno upisani suvlasnički dio od 3/20 dijela, sud je utvrdio da označeni tuženici pod 6) ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN, koji su uz tuženu pod 2) ĐN pozvani rješenjem ovog suda posl. br. Pu P-957/19 od 28. lipnja 2019. nisu legitimirani za sudsko razvrgnuće, jer nisu proglašeni nasljednicima pok. KN, slijedom čega je u odnosu na tuženike pod 6) ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN, valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, te je odlučeno kao pod točkom III/ izreke presude.

30. Uvidom u spis predmeta Z-192/74 (list 321-328 spisa), utvrđeno je da je u spisu predmeta priložen Kupoprodajni ugovor nekretnina od 12. siječnja 1971. zaključen između ugovornih stranaka JU ud. V, iz [adresa], zastupana po punomoćniku EU iz [adresa], na osnovu pismene punomoći od 19. listopada 1970. ovjerene kod Općinskog suda U Makarskoj, pod posl. br. II. Ov. br. 1255/70, kao prodavateljice i FN UN i VU pok. J, obojice iz Mijaca, SO Vrgorac, kao kupaca. U ugovoru je navedeno da su ugovorne stranke suglasne da je prodavateljica isključivi vlasnik i korisnik nekretnine u naravi građevinsko neizgrađeno zemljište označeno kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Makar, površine 500 m2 ZU 1291 zk tijelo .1. Nekretnina je predmet kupoprodaje koju prodavateljica danom sastava ugovora prodaje i predaje, a kupci kupuju i preuzimaju svaki pod ½ idealnog dijela za sebe i svoje nasljednike zajedno sa svim pripadnostima i služnostima za suglasno utvrđenu cijenu u iznosu od 80. - novih dinara po metru kvadratnom. Navedeni iznos kupoprodajne cijene kupci isplaćuju prodavateljici u trenutku potpisivanja ugovora, a prodavateljica iz ovlašćuje da se danom potpisivanja ugovora mogu uknjižiti, odnosno tražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva, bez njenog daljnjeg sudjelovanja i pitanja u knjigama zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Makarskoj. Ugovor je potpisan o strane prodavateljice po punomoćnici EU i od strane kupaca ENM i PN pok. J. Potpis punomoćnice prodavateljice ovjerena kod Općinskog suda u Makarskoj pod br. Ov. br. 1050/71 dana 8. prosinca 1971. Na ugovoru ovjerena Općinskog suda u Makarskoj od 5. kolovoza 1974. kojom se potvrđuje da je na temelju ugovora obavljena uknjižba prema rješenju posl. br. Z-192/74 od 5. kolovoza 1974. Sastavni dio ugovora Punomoć od 19. listopada 1970. (list 324. spisa), ovjerena kod Općinskog suda u Makarskoj pod br. Ov. br. 1255/70 od 19. listopada 1970. kojom prodavateljica JU ovlašćuje EU da u njeno ime i za njen račun može zaključiti pravne poslove kupoprodaje za nekretnine pobliže navedene u punomoći. Spisu predmeta prileži i prijavni list br. 642/1-71 od 31. kolovoza 1971. za ko [katastarska općina] –Makar, u kojem je kopija katastarskog plana kojim prijamnim listom je izvršeno cijepanje po prijavi br. UP- Io-642/1-71 čest. zem. [katastarska čestica] povr. 1485 m2 ZU 1291 posjednika JU ud. V, na čest. zem. [katastarska čestica] površine 579 m2 i 1777/14 površine 406 m2 na ime dotadašnjeg posjednika JU ud. V, te na čest. zem. [katastarska čestica] površine 500 m2 na ime HN i PN.

31. U postupku su na ročištu dana 22. srpnja 2024. saslušani tužiteljica i tuženici pod 1), 2), 3), 4), 6), 7), u svojstvu parničnih stranka, u izočnosti uredno pozvanih tuženika pod 5) i 8).

32. Tužiteljica SN rođ. PN, u svom je iskazu navela da suvlasnički dio od 7/30 koji traži, kako je navedeno u tužbi da se razvrgne, odnosi se na suvlasnički dio koji je upisan na njeno ime u zemljišnim knjigama, uvećan za suvlasnički dio koji sam stekla iza pok. majke TN. Navodi da kada je njen otac PN umro, kuća je tada izgledala kao i sada 98%. Dograđene su kuhinjice, točnije zatvorena je veranda i pretvorena u kuhinju. Dva brata IN i GN, živjeli su sa svojim obiteljima u prizemlju kuće. Na prvom katu kuće živjeli su pok. roditelji, zajedno s bratom KN i nevjestom ĐN i njihovo dvoje djece, dok je u to vrijeme drugi kat kuće bio potpuno izgrađen i uređen, jedno vrijeme se kratko iznajmljivao dok je pok. otac bio živ, a kasnije je njen brat KN uredio kuhinju, dogradio verandu na toj drugoj etaži na koju se i preselio sa svojom obitelji, a na prvoj etaži je ostao živjeti brat IN s obitelji, unatoč protivljenju majke. Navodi da je njen brat GN umro je 2009., a majka 2007. U ovoj kući nikada nije živjela, povremeno bi dolazila u kuću u ljetnom periodu s obitelji i tada bi boravila kod roditelja s djecom. U [adresa] nema ništa, suprug ima dvosobni stan u obiteljskoj kući u kojoj žive. Navodi da ona nije imala nikakvih ulaganja u predmetnu kuću, a ne zna ni kakva su bila ulaganja njene braće u kuću. Osim što su braća KN i IN zatvorili verandu i dogradili kuhinju, ostatak kuće je ostao isti. Što se tiče prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice, navodi da želi da se vidi je li ovu kuću moguće podijeliti, da se u tom pravcu angažira drugi vještak, obzirom da je prethodno mišljenje vještaka takvo da se kuća ne može podijeliti. Ako je doista tako, neka se kuća proda i podijeli. Od obe kuće nema nikakve koristi, tuženici koriste kuću, svatko drži svoj kat, iznajmljuju, dok ona nema mogućnost pristupa u kuću. Navodi da je ona temelj suvlasništva ove kuće stekla nasljedstvom od svojih roditelja, njen suvlasnički dio je onoliki koliki joj je sud dodijelio. Iza smrti majke TN, naslijedila je svoj dio.

33. Tuženik pod 1) IN u svom iskazu navodi da je u dobi od 16 godina, 1969. zajedno s ocem pok. LN, otišao raditi u Njemačku, zajedno su živjeli i radili. 1971. kupili su plac na kojem je izgrađena predmetna kuća, od zajedničke zarade. U to vrijeme, sestra SN se udala 1971. godine. Otac se pogodio sa nekima da se započne gradnja kuće i tada su otišli u Njemačku i napravljeno je prizemlje kuće ugrubo, tako je bilo pogođeno. Oni su kasnije napravili struju, vodu, otvore i ostalo. Tada se stalo s gradnjom i nakon 5-6 godina digao se kredit i onda je napravljen prvi kat i kuća je proširena. U to se vrijeme radilo bez dozvole, postepeno se dograđivalo, širilo, kako su se stjecali uvjeti, da ne bi dolazila inspekcija i to rušila. Što se tiče radova na samoj kući, oba sad pok. brata KN i GN, zajedno sa njim su radili na kući. Nisu doprinosili novčano, ali su sve radili na kući "od-do". Tada se sve radilo ručno. Otac je podigao kredit, u to vrijeme je tako bilo da je bila inflacija koja je taj kredit pojela, te je uređeno prizemlje, prvi i drugi kat. Treći kat kuće napravio je otac sam sa svojim novcem. Tuženik navodi da što se tiče njegovih novčanih ulaganja u kuću, o sada ničim ne može dokazati. Otac je pokojni, on je sve o tome znao, ostali su svi pomrli, jedino njegovi susjedi mogu potvrditi da su njih trojica svi radili na ovoj kući. Pare koje je uložio ne može dokazati, a niti će dokazivati. Kad je izgrađeno prizemlje kuće, tada su bili u Njemačkoj, stavljena je deka. Kad smo se vratili, napravljen je prvi kat. Zajedno s njima, to je radio i HN, tada su se i podijelili tako da je JNM pripao zapadni dio kuće koja je izgrađena, a njima istočni, i nakon toga je svatko svoje radio, širio i dograđivao. Točan je navod tužiteljice da je zajedno s djecom dolazila na godišnji i da bi boravila u kući, nitko je u tome nije sprječavao, išli smo i mi kod nje u [adresa]. Nakon smrti oca, njih šestoro pokušalo se podijeliti. Svaka etaža ima otprilike 200 m2, po tome je trebalo svakome od njih pripasti po 100 m2. SN je htjela svojih 100 m2 na jednom katu, međutim, to nije bilo moguće. Kuća nije tako rađena da se može jednostavno podijeliti, ona je dograđivana u tri navrata. Nisu se uspjeli dogovoriti i čeka se sud da odluči kako će ih podijeliti ili da se kuća proda i da se isplati. Navodi da je njegova majka naslijedila svoj dio iza pok. oca, a sestra LU je svoj dio od pok. oca ustupila majci. Kad je umrla majka, LU i SN ustupile su svoj dio pok. bratu KN, a on (tuženik) svoj dio nije ustupio. Navodi da JN nitko ne osporavao dio koji je ona naslijedila, ali nije suglasan s njenim prijedlogom da ona dobije 100 m2 na jednom katu, a da njegov dio bude rascjepkan na tri kata, na to ne pristaje. Na sudu su radi ovog već 15 godina, kad sud donese rješenje, s tim će se suglasiti. Sa svojom suprugom živi na prvom katu kuće koji ima nešto manje od 200 m2, to je površina svih etaža. Nema djece i svoj kat ne iznajmljuje. U prizemlju kuće živi nevjesta DN, supruga pok. brata GN, zajedno sa sinom. Na drugom katu živi nevjesta LN, supruga pok. brata KN sa sinovima ZN i FN. Ne zna je li oni iznajmljuju svoj dio, neka se oni u tom pravcu sami izjasne. Navodi da nema drugog mjesta stanovanja osim ovog, nema druge imovine osim zemlje u selu Mijace, općina Vrgorac. Ako se donese rješenje da se kuća podijeli, da je to moguće, to će poštivati, a ako se proda, kupit će garsonijeru ili će ići u podstanare. Što se njega tiče, nema djece i ima mogućnosti isplatiti tužiteljici njen dio u novčanom iznosu, međutim njegove nevjeste DN i LN to nisu u mogućnosti napraviti. Navodi da plac na kojem je napravljena kuća kupili su zajedno njegov otac i HN, ovdje tuženik pod 5), to je bio dvojni plac. Kredit za izgradnju kuće podigao je otac, on ga je i vraćao, a u godinu dana kad su otišli u Njemačku, inflacija ga je pojela. Sestre nisu sudjelovale financijski u izgradnji kuće, one su dolazile, znale su gdje je kuća kad je bila gotova. Navodi da su on i braća na kući radili fizički, gradili i dograđivali, što svi susjedi mogu potvrditi. Financijski je materijal plaćao otac, a on i braća smo fizički sudjelovali u izgradnji kuće, to je bio njihov doprinos. Kad je otac umro, kuća je bila izgrađena kao i sada. Ne zna kad je tužiteljica prestala dolaziti u kuću, to joj nisu zabranili, ona je dolazila kod LN. Ne zna koje je zadnje rješenje o nasljeđivanju, je li iza pok. oca ili majke.

34. Tužena pod 2) ĐN navodi da je u cijelosti suglasna s navodima tuženika pod 1). Živi na drugom katu ove kuće, zajedno sa svojim sinovima FN i ZN. Na drugi kat kuće su počeli živjeti još dok su pok. svekar i svekrva bili živi, to je bilo u dogovoru s njima i s braćom njenog pok. supruga KN, živjeli su s njegovim roditeljima. Nakon smrti pok. svekra, svekrva je nastavila živjeti sa njom. Njen suprug KN umro je prije 6 godina. Na drugom katu, njen sin FN renovirao je svojim novcem dvije sobe koje je bilo potrebno obnoviti i sebi je napravio garsonijeru, izdvojio je i u toj garsonijeri živi. Drugi sin ZN živi na ostatku drugog kata. Nemaju drugih nekretnina za život. Navodi da radi u staračkom domu, njeni sinovi rade, s tim da je njen sin FN zbog prometne sada na bolovanju. Oni nisu oženjeni. Što se tiče prijedloga tužiteljice da se ova suvlasnička zajednica razvrgne, ne može obećati niti je u mogućnosti financijski isplatiti tužiteljicu. Radi u staračkom domu, sinovi rade, ali okolnosti su sada takve da joj je jedan sin na bolovanju, a drugih financijskih prihoda nemaju. Navodi da oni ne iznajmljuju kat na kojem žive. Prije, dok je svekrva bila živa, ona je znala iznajmljivati 1-2 sobe, nakon njene smrti više se nije iznajmljivalo. Navodi da ne bježi od odgovornosti i od toga da tužiteljici treba pripasti dio kuće, pristala bi na to da se dogovore, neka se odredi koji dio kuće bi trebao pripasti njoj i njenim sinovima. Sad pok. GN, brat njenog supruga, živio je u prizemlju kuće od samog početka, sa svojom obitelji. Što se tiče izgradnje kuće, o čemu je govorio tuženik pod 1), navodi da su oni svi pomagali kad se kuća gradila. One su kuhale, čistile i pomagali svi zajedno u toj izgradnji. Osim ZN i FN ima kći ŠN, ona ne živi s njima, udana je i živi u [adresa], povremeno dođe kod njih ljeti. Ne može se izjasniti kada je tužiteljica prestala dolaziti u kuću, zna da je jedno vrijeme dolazila pa je prestala, pa je ponovno dolazila. Uvijek je dolazila kod svoje majke, kod njih i kod brata KN kad je on bio bolestan.

35. Tužena pod 3) DN u svom iskazu navodi da je suglasna s navodima tuženika pod 1) i 2) iznesenim u iskazu, da je 1980. došla živjeti u tu kuću, udala se za supruga GN i tada su svi zajedno živjeli u prizemlju kuće. Sjeća se kad se radio taj treći kat, svi su pomagali, ona je blokove cigla nosila na treći kat za gradnju. Ima 40 godina radnog staža i novac je uložila u tu kuću. Morala je urediti i kanalizaciju, dio prostorije u prizemlju koje su bile zidine, sređivala je zidove, renovirala cijelo prizemlje, za što je i dizala kredite zajedno sa svojim suprugom GN. Ja živi u prizemlju kuće, sa sinom GN, nema drugih nekretnina za život, za stanovanje. Ne iznajmljuje prizemlje, niti je ikada iznajmljivala. Dok je njen pok. suprug GN bio živ, zajedno s svojim djeverom IN, tisuće puta pozivao je tužiteljicu da se dogovore da je isplate za njen dio. Ona na to nije pristajala. Koliko je uložila u ovu kuću i život, ima sina koji je kreditno sposoban, bila bih spremna da tužiteljicu isplatim.

36. Tuženik pod 4) GN pok. GN navodi da je u cijelosti suglasan s navodima svoje majke tužene pod 3) DN iznesene u iskazu, te iskazima tuženika pod 1) i 2). Do ovog postupka nije znao da postoji nekakav spor vezan za podjelu kuće. Radi kao prodavatelj u firmi Kingtrade, živi zajedno s majkom u prizemlju kuće, nema druge imovine niti nekretnina u kojima bi mogao živjeti. Ne sjeća se da je tužiteljica dolazila u kuću, ima 25 godina, vidio ju je dva puta, možda na sprovodu pok. KN strica i možda svog oca, ne može se sjetiti. Što se tiče prijedloga tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice, spreman je da se istu isplati za kvadraturu koja tužiteljici pripada na ovoj nekretnini.

37. Tuženik pod 6) ZN pok. KN, navodi u svom iskazu da je u cijelosti suglasan s navodima svoje majke tužene pod 2), strica IN i strine DN. Njihovim iskazima nema što dodati. Živi s majkom na drugom katu kuće i bratom FN, radi kao konobar dostavljač u fast food Monaco. Nema druge imovine gdje bi mogao drugo živjeti osim u ovoj kući. Što se tiče prijedloga tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice, u cijelosti je suglasan s prijedlogom njegove majke da se odredi koji dio kuće pripada njima, a koji tužiteljici. Ne zna koliki bi bio financijski dio njegove obitelji koji bi se tražio da se tužiteljica isplati za dio kuće koji bi njoj pripadao, pa se stoga niti ne može izjasniti bi li njihove financijske mogućnosti bile takve da bi mu mogli taj dio financijski tužiteljici namiriti. Kada je tužiteljica dolazila kod njih u kuću, posjećivala bi pok. oca, tada je on bio dijete, ne može se sjetiti kada je ona dolazila i boravila u kući.

38. Tuženik pod 7) FN pok. KN u svom iskazu navodi da je suglasan s navodima svoje majke tužene pod 2) EN i strica tuženika pod 1) VN. Živi s majkom na drugom katu kuće, dvije sobe površine 30-ak m2, renovirao je i napravio garsonijeru u kojoj živi. Raspored prostorija na njihovom katu je isti kao i na ostalim etažama kuće. Navodi da je trenutno na bolovanju, a inače imam jedan mali obrt za prijevoz putnika. Što se njega tiče, financijski ne postoji mogućnost da sudjeluje u isplati tužiteljice i njenog suvlasničkog dijela, suglasan je s navodima majke da se točno odredi kome što pripada, pa tako i tužiteljici. Ne iznajmljuje garsonijeru u kojoj živi. Ne sjeća se kad je tužiteljica dolazila, suglasan je u tom dijelu s navodima tuženika pod 6) njegova brata.

39. Postupajući u skladu s uputom Županijskog suda u Varaždinu sadržanoj u rješenju posl. br. Gž-1539/2022-2 od 11. svibnja 2023., a u pravcu utvrđenja na koji način je moguće provesti razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice, valjalo je prethodno raspraviti istaknuti prigovor tuženika pod 3) DN i pod 4) GN u pogledu suvlasničkih omjera stranaka na predmetnoj nekretnini.

40. Uvidom u spis predmeta Pu O-1415/2015 iza pok. LN nekretnina je navedena kao imovina ostavitelja čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2426 k. o. [katastarska općina] – Makar, pravo korištenja za ½ dijela, u naravi kuća u [adresa]. U ostavinskom postupku je prvotno rješenjem posl. br. O-252/94 od 16. ožujka 1995. imovina ostavitelja raspoređena na način da je supruga ostavitelja KU proglašena nasljednicom na imovini ostavitelja – nekretninama za 2/6 dijela i pokretninama za cijelo, obzirom da se kći ostavitelja LU u svojoj nasljedničkoj izjavi prihvatila svog nasljednog dijela i isti ustupila u korist majke, uz majku su nasljednicima na nekretninama proglašeni i SN, kći ostavitelja za 1/6 dijela, IN, sin ostavitelja za 1/6 dijela, BN, sin ostavitelja za 1/6 dijela i GN sin ostavitelja za 1/6 dijela. Navedeno rješenje o nasljeđivanju je po izjavljenoj žalbi nasljednika GN IN, GN BN i GN, opozvano nakon čega je Rješenjem posl. br. O-43/96 od 30. siječnja 1996. postupak prekinu, te je u parnicu upućena KU protiv DU, GU i GN, radi utvrđenja opsega ostavinske imovine, odnosno je li cijela kuća u [adresa], spada u ostavinsku imovinu ostavitelja. Iz spisa predmeta razvidno je da je da je KU postupila po rješenju i ustala tužbom protiv ostalih sunasljednika, te da je potom ista povukla tužbu što je utvrđeno rješenjem posl. br. P-327/95 od 24. listopada 2002. Tijekom ostavinskog postupka pok. LN, preminula je nasljednica KU, čiji ostavinski postupak se vodio pod posl. br. O-321/07, u kojem postupku je doneseno rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa] posl. br. O-321/07, UPP/OS-168/07 od 30. ožujka 2009. (list 14-15 spisa), kojim je imovina ostaviteljice pobliže navedena pod točkom I. rješenja među kojom imovinom je pod br. I. A) navedena nekretnina položena u k. o. [katastarska općina] – Makar vanknjižno vlasništvo po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj br. O-252/94 iz pok. LN pok. J i pok. L rođ. K pravo vlasništva za 2/6 od ½ dijela čest zem. 1777/13 ZU 2426, raspoređena temeljem zakona i ustupa nasljednicima CN, sinu ostaviteljice za 1/5 dijela, DU, sinu ostaviteljice za 1/5 dijela, GU sinu ostaviteljice za 3/5 dijela, dok je nasljednici SN, ovdje tužiteljici raspoređena imovna navedena pod točkom I/B rješenja – nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], vanknjižno vlasništvo po rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj br. O-252/94 iza pok. LN pok. J i pok. L rođ. K za 1/5 dijela, što je sud utvrdio uvidom u spis predmeta O-321/07. U tijeku ostavinskog postupka iza pok. LN preminuo je i nasljednik GN pok. LN, čiji zakonski nasljednici DN, supruga , RU, kći, GU, kći i GN sin ostavitelja su dali svoje nasljedničke izjave. U nastavku ostavinskog postupka iza pok. VU pok. J, rješenjem posl.br. O-351/10 od 31. kolovoza 2011. raspoređena je imovina ostavitelja pobliže navedena po točkom I. A), B), C) i D), gdje je pod točkom I. A) navedena nekretnina u k. o. [katastarska općina]-Makar ZU 2426 čest. zem. [katastarska čestica] pravo korištenja za ½ dijela (u naravi kuća u [adresa]), na način da su nasljednicima temeljem zakona proglašeni, na nekretninama navedenim pod točkom 1. A), B) i C), SN kći ostavitelja za 1/6 + 1/5 dijela, IN, sin ostavitelja za 1/6 + 1/15 dijela, BN, sin ostavitelja za 1/6 + 2/15 dijela, DN supruga pok. sina GN za ½ od 1/6+ 1/15 dijela i GN pok. GN, unuk ostavitelja za ½ od 1/6 + 1/15 dijela, dok su pokretnine navedene pod točkom 1. D), raspoređene nasljednicima SN za 1/5 dijela, DU za 1/5 dijela, GU za 2/5 dijela, DN za ½ od 1/5 dijela, i CN ½ od 1/5 dijela. Navedeno Rješenje pravomoćno dana 24. listopada 2011.

41. Ovdje je za navesti da je protiv navedenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. LN pok. J posl. br. O-351/10 od 31. kolovoza 2011. od strane nasljednika VN, ovdje tuženika pod 1) podnesen prijedlog za ispravak rješenja podredno žalba u kojem je istaknuto da se pri donošenju rješenja o nasljeđivanju potkrala greška u izračunu suvlasničkih omjera nasljednika u dijelu u kojem je određen suvlasnički omjer JN i nasljednika GU, da je SN u ostavinskom postupku iza smrti majke TN koji je proveden dok još ostavinski postupak iza pok. VU nije bio dovršen, u odnosu na nekretninu čes.t zem. 1777/13 k. o. [katastarska općina], nasljednica SN svoj nasljedni dio od 1/15 iza majke ustupila bratu ŽN, pa joj stoga taj nasljedni dio od 1/15 ne pripada, pa se u tom dijelu predlaže ispravak rješenja. Postupajući po žalbi nasljednika VN, Županijski sud u Splitu rješenjem posl. br. Gžp-150/14 od 25. ožujka 2014. odbacio je kao nedopuštenu žalbu nasljednika VN pok. LN izjavljenu protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj br. O-351/10 od 31. kolovoza 2011. zbog nedostatka pravnog interesa za podnošenje žalbe protiv rješenja o nasljeđivanju, jer žalbom ne može ostvariti povoljniji uspjeh kod nasljeđivanja od onog utvrđenog rješenjem o nasljeđivanju. Od strane drugih sunasljednika, pa tako ni od sad pok. KN, prednika tuženika pod 2), 6), 7) i 8) nije podnesena žalba na navedeno rješenje o nasljeđivanju iza pok. LN.

42. Tuženici pod 3) DN i pod 4) GN su u predmetnom postupku za razvrgnuće suvlasničke zajednice prigovorili utuženom suvlasničkom omjeru stranaka kako je to navela tužiteljica u tužbenom zahtjevu, pozivajući se pri tom na činjenicu da je u ostavinskom postupku iza pok. LN naveden pogrešan suvlasnički omjer JN i nasljednika GU, obzirom da se SN u ostavinskom postupku iza smrti majke TN prihvatila svog nasljednog dijela iza majke i isti ustupila svom bratu GU kako je to i navedeno u rješenju o nasljeđivanju iza pok. TN posl. br. O-321/07 UPP/OS-168/0730. ožujka 2009., međutim da je greškom u rješenju o nasljeđivanju iza pok. LN istoj doznačen suvlasnički omjer koji joj iza pok. TN ne pripada obzirom da se ista, kako je to prethodno navedeno prihvatila svog nasljednog dijela kojeg je ustupila svom bratu sad pok. ŽN.

43. Sud je uvidom u spis predmeta O- 321/07 iza pok. TN utvrdio da su točni navodi tuženika pod 3) DN i pod 4) AU u dijelu u kojem ističu u da se tužiteljica SN u ostavinskom postupku iza pok. majke NU u odnosu na predmetnu nekretninu prihvatila nasljedstva i svoj nasljedni dio od 1/5 ustupila svom bratu ŽN, u skladu s čim je i doneseno rješenje o nasljeđivanju posl. br. O- 321/07 UPP/OS-168/07 od 30. ožujka 2009.

44. Međutim, navedena činjenica, nije uzeta u obzir prilikom određivanja suvlasničkog dijela nasljednika iza pok. LN, slijedom čega je tužiteljici ŠU rješenjem pos. br. O-351/10 od 31. kolovoza 2011. određen suvlasnički dio od 1/6 + 1/15 dijela, te nasljednicima DU 1/6 +115 dijela, GU 1/6 + 2/15 dijela, DN ½ od 1/6 + 115 dijela i CN ½ od 1/6 + 1/15 dijela.

45. Unatoč činjenici što je iz sadržaja spisa predmeta razvidno da je pogrešno naveden suvlasnički dio koji bi prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. VU pripao tužiteljici, navedeno rješenje je pravomoćno i pravno obvezujuće strankama. Naime, sudionici ostavinskog postupka (nasljednici i drugi pozvani), vezani su sadržajem rješenja o nasljeđivanju, obzirom je odredbom čl. 232. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne Novine" br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 dalje u tekstu ZN), jasno propisan učinak i obvezujuća snaga pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i temeljem tog rješenja je proveden upis u zemljišnu knjigu. Jedino osoba koja nije vezana pravomoćnošću rješenja može prema čl. 236. ZN-a ostvariti svoje pravo jedino u posebnoj parnici.

46. Prema tome, pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. VU LN pok. J posl. br. O-351/10 od 31. kolovoza 2011. imovina ostavitelja, pa tako i predmetna nekretnina raspoređena je nasljednicima pream označenim suvlasničkom omjerima i to ŠU (ovdje tužiteljici) za 1/6 + 1/15 dijela, te nasljednicima DU (ovdje tuženiku pod 1)) za 1/6 +115 dijela, GU (predniku tužene pod 2) EN), za 1/6 + 2/15 dijela , DN (ovdje tuženiku pod 3)) za ½ od 1/6 + 115 dijela i CN (ovdje tuženiku pod 4)) za ½ od 1/6 + 1/15 dijela.

47. Iz iskaza saslušanih stranaka, dovedenih u svezu i s navodima tuženika pod 5) MN, nedvojbeno proizlazi, a što su sve stranke postupka učinili nespornim, da je predmetna nekretnina čet. zem. 1777/13 ZU 2426 k. o. [katastarska općina] - Makar, na kojoj je izgrađena obiteljska kuće anagrafske oznake [adresa], bila stvarno vlasništvo i posjed prednika posjed prednika tužiteljice i tuženika pod 1) do 4), 6) do 8) pok. LN pok. J, te da je stoga upisani suvlasnički dio na tuženika pod 5) HN, upisan kao HN UN za ½ dijela formalan, bez faktičnog vršenja ikakvih vlasničkih prava od strane ovog tuženika na predmetnoj nekretnini, što je i sam tuženik pod 5) HN je u svom odgovoru na tužbu na ročištu dana 7. prosinca 2015., kao i više puta tijekom postupka istakao da ne polaže nikakva prava na predmetnoj nekretnini obiteljskoj kući tuženika, da se njegova kuća nalazi na adresi [adresa], dok je kuća tuženika [adresa], te da se radi u naravi o dvojoj kući, te da stoga on nema nikakve veze s predmetom spora, što su u svojim iskazima potvrdile i u postupku saslušana tužiteljica i tuženici pod 1), 2), 3), 4), 6) i 7), slijedom čega je tužiteljica i postavila zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini u odnosu na tuženike pod 1), 2), 3), 4), 6) do 8), pri čemu je izostavljen tuženik pod 5) HN koji je zbog svog upisa prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini nužno označen kao stranka u postupku, iako u naravi nema nikakvih vlasničkih prava na predmetnoj nekretnini, zbog čega isti nije obuhvaćen zahtjevom tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Naime, u postupcima u kojima se traži razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine, kao stranke moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici koji su jedinstveni i nužni suparničari.

47. Međutim, iako je obzirom na navode samog tuženika pod 5) MN, razvidno da je upis prava suvlasništva na imenu tuženika formalan, bez stvarnog sadržaja izvršavanja faktičkih vlasničkih prava na nekretnini, uloga tuženika pod 5) MN u postupku je od značaja za utvrđenje visine suvlasničkih omjera stranaka, jer je isti upisan kao zemljišnoknjižni suvlasnik predmetna čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2426 k. o. [katastarska općina]- Makar u dijelu od ½, dok je na preostalom dijelu predmetne nekretnine od ½ ranije bio upisan sad pok. PN, čiji je suvlasnički dio od ½ raspoređen kao ostavinska imovina pok. VU rješenjem o nasljeđivanju br. O-351/10 od 31. kolovoza 2011. Kako iz rezultata provedenog dokaznog postupka iskaza saslušanih stranaka i navoda samog tuženika pod 5) MN, nedvojbeno proizlazi da je predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2426 k. o. [katastarska općina] – [adresa] – [adresa], u naravi obiteljska kuća anagrafske oznake [adresa]., koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice u ovom postupku među strankama, u naravi bila stvarno i faktično vlasništvo prednika stranaka pok. VU LN za cijelo, suvlasnički omjeri stranaka raspoređuju se stoga prema ključu utvrđenih nasljednih omjera po pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju iza pok. VU LN posl. br. O- 351/10 od 31. kolovoza 2011., nasljednicima ostavitelja, prema suvlasnički omjer tužiteljice JN sada iznosi 7/30 dijela, tuženika pod 1) VN iznosi 7/30 dijela, nasljedni dio sad pok. KN iznosi 3/10 odnosno 9/30 dijela, koji suvlasnički dio je naslijedila njegova nasljednica ovdje tužena pod 2) EN, suvlasnički omjer tužene pod 3) DN iznosi 7/60 dijela, dok suvlasnički omjer tuženika pod 4) GN iznosi 7/60 dijela.

48. Slijedom navedenog, neosnovani su istaknuti prigovori tuženika pod 3) DN i pod 4) GN u pogledu suvlasničkih omjera stranaka u odnosu na predmetnu nekretninu, jer su kako je to sud naprijed utvrdio, suvlasnički omjeri stranaka u odnosu na predmetnu nekretninu, upravo oni koje je tužiteljica navela u tužbenom zahtjevu kako u odnosu na samu tužiteljicu, tako i u odnosu na tuženike pod 1) do 4), u odnosu na koje tužiteljica traži razvrgnuće suvlasničke zajednice.

49. Kod odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice i prijedloga tužiteljice da se suvlasnička zajednica na predmetnoj nekretnini razvrgne na način da strankama pripadne određeni označeni realni dio nekretnine ili u tom omjeru iznos postignute cijene, sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ. 50. Sud je prilikom izlaska na lice mjesta dana 26. veljače 2016., u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, te vještak Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ. utvrdio da predmet spora predstavlja stambenu zgradu, obiteljsku kuću s okućnicom na adresi [adresa]., koja se sastoji od prizemlja i dvije etaže. Na razini prizemlja uz okućnicu predmetne zgrade sa istočne strane je izveden anex, garaža sa kužinom, dok je sa sjeverne strane predmetne zgrade izveden anex pomoćni prostor u opsluživanju iste unutar kojeg se nalazi sanitarni čvor, a jedna prostorija je zaključana. Predmetni prostor predstavlja prostor za odlaganje – šupu. Na prvom katu na koji se pristupa sa sjeverne strane parcele vanjskim stepeništem iz baranjske ulice omogućena je komunikacije za dvije etaže iz ega pregledom prvi kat predstavlja jednu stambenu jedinicu koja se sastoji od ulaznog hodnika, 4 spavaće sobe, blagovaonice, kuhinje i dnevnog boravka, garderobne sobe, dva kupatila, balkon s južne strane u cijeloj dužini, te zasebne kuhinje na sjevernoj strani predmetne stambene jedinice (koja se prema kazivanju stranaka ne koristi). Sa sjeverne strane prve etaže nalazi se betonirani dvorišni prostor koji služi kao parking, a predmetna kuća s istočne strane je povezana s kućom zapadnog susjeda MN, a u istočnoj strani u prizemlju postoji ograđeni dvorišni prostor koje je izbetoniran kao i s južne strane. Na drugoj etaži na koju se pristupa vanjskim stepeništem od strane Baranjske ulice preko natkrivene terase ulazi se u stambeni prostor na drugom katu, koji se sastoji od hodnika, 4 spavaće sobe, garderobne sobe, kupatila, kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka, te balkona s južne strane stambene jedinice po cijeloj dužini. Nad stambenom jedinicom nalazi se koso armirano betonsko krovište bez postavljenih završnih slojeva istog, gdje je sa istočne strane točno iznad ulaznih vrata, ulaz u vanjski dio zgrade. Na razini prizemlja zgrade izvan smještena je stambena jedinica + jedna smještajna jedinica (apartman) svaki ima izdvojen zaseban ulaz sa dvorišta s istočne strane od [adresa]. Stambena jedinica sastoji se od hodnika, dnevnog boravka, kuhinje, spavaće sobe, garderobne sobe i 2 kupatila, a smještajna jedinica (apartan) ima mini kuhinju i izdvojenu kupaonicu. Sa istočne strane ima natkrivena terasa u razini prizemlja, a s južne strane prvog nivoa je jasno omeđeno dvorište ograđeno željeznom ogradom predmetne stambene jedinice.

51. Sud je u ponovljenom postupku dana 23. veljače 2024. izveo dokaz ponovnim očevidom na licu mjesta, kojom prilikom je utvrđeno da je stanje u svezi predmeta spora identično i neizmijenjeno u odnosu na stanje predmetne nekretnine opisano na zapisnik s lica mjesta od 26. veljače 2016., a prikazano na fotografijama izrađenim u nalazu i mišljenju vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ. od 25. srpnja 2017. S obzirom na zatečeno stanje, dodatno je utvrđeno da svaka etaža stambenog objekta stranaka ima odvojeno mjerilo – ispravak, za struju koje se u prizemlju i na 1. katu nalazi u/ hodniku svake etaže, dok se mjerilo za struju na 2. katu nalazi na istočnom vanjskom zidu. Prema kazivanju tuženika, mjerilo za vodu je zajedničko i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu predmetne nekretnine, neposredno uz Baranjsku ulicu koja se proteže sjevernom granicom predmeta spora.

52. Vještakinja Tonka Aljinović Gojak dipl. ing. građ. u svom je nalazu i mišljenju od 25. srpnja 2017. utvrdila da se predmetna stambena zgrada se sastoji od četiri stambene jedinice i garaže. U prizemlju se nalaze stambena jedinica br. 1 – S1 i stambena jedinica br. 2 – S2 i garaža G1. Na prvom katu nalaze se stambena jedinica br. 3 - S3. Na drugom katu nalazi se stambena jedinica br. 4 - S4.Stambenoj jedinici br. 1 – S1 pripalo je natkrivena terasa 1, natkrivena terasa 4, spremište 2, spremište 3 i kupaonica 5 u prizemlju, kao sporedni dijelovi. Garaži G1 pripalo je spremište 4 u prizemlju, kao sporedni dio. Stambena jedinica br. 2 - S2 nema sporednih dijelova. Stambenoj jedinici br.3 - S3 pripalo je natkrivena terasa 1, balkon 1, balkon 2, balkon 3 i balkon 4 na prvom katu, kao sporedni dijelovi. Stambena jedinica br.4-S4 pripalo je natkrivena terasa 2, balkon 1, balkon 2,balkon 3 i balkon 4 na drugom katu, kao sporedni dijelovi. Zajednički dijelovi predmetne stambene zgrade su natkrivena terasa 2, natkrivena terasa 3 i nenatkrivena terasa na etaži prizemlja, natkrivena terasa 2 i stepenište na etaži prvog kata, stepenište na etaži drugog kata. Glavni ulaz u stambenu građevinu je sa jugoistoka za stambenu jedinicu br.1-S1 i stambenu jedinicu br.2-S2, te sa sjeveroistoka za stambenu jedinicu br.3-S3, stambenu jedinicu br.4- S4.Parkirališni prostor tj. kolni ulaz izveden je sa jugoistočne strane. Nakon izvršenog očevida i izmjere, pristupilo se izradi nacrta predmetne nekretnine te izračuna geometrijskih podataka iste.Za izračun korisne površine nekretnine koriste se propisi:

HRN U. C2. 100. Standard za obračunavanje površina objekata u korištenju prihvaćen u RH. Zaključkom utvrđuje da se predmetna građevina sastoji od pet posebnih uporabnih cjelina i to od četiri stambene jedinice i jedne garaže, te da je razvidno da stambene jedinice predmetne zgrade raspolažu zajedničkim prostorom i to stepeništem i natkrivenom terasom 2 na prvom katu te stepeništem i natkrivenom terasom 2 na drugom katu. Utvrđeno je da je iz priložene rekapitulacije vidljivo kako postojeće stambene jedinice oznake S1, S2, S3 i S4 zbrojem svojih površina odgovaraju zbroju površina iz suvlasničkih omjernih dijelova tuženika, a zbroj površina garaže i sporednih dijelova stambene zgrade da odgovara / vršini iz suvlasničkog omjernog dijela tužiteljice. Utvrđeno je da ovakva (fizička) podjela nije moguća jer garaža i sporedni dijelovi nemaju jednaku vrijednost kakvu imaju stambene jedinice. Iz priložene fotodokumentacije da je razvidno kako sporedni dijelovi stambene zgrade i garaža oznake G1 su u trošnom i dotrajalom stanju te je potrebno uložiti znatna sredstva i izvršiti građevinske radove većeg obima za dovođenje istih u funkciju stambenih jedinica, pa da stoga fizička dioba predmetne nekretnine nije moguća.

53. Pri procijeni vrijednosti nekretnine vještakinja Tonka Aljinović Gojak, dipl. ing. građ. je prema procjembenom elaboratu nekretnine utvrdila da zgrada-obiteljska kuća za koju se traži procjena predstavlja objekt u nizu i nalazi se u sjecištu dviju lokalnih ulica anagrafskih oznaka Splitska i Baranjska ima direktan pristup na javnu prometnu površinu, nema lifta, a sastoji se u stvarnosti od etaža prizemlja, prvog kata i drugog kata te tavanskog prostora. Na etaži prizemlja da su smještene dvije stambene jedinice, garažni prostor i spremište, na prvom katu jedna stambena jedinica a na drugom katu jedna stambena jedinica. Predmetna zgrada da se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2426 k. o. [katastarska općina]-Makar anagrafske oznake [adresa], a njena utvrđena tržišna vrijednost prema procjeni vještaka građevinske struke iznosi 590.108,000 eura ili 4.425.810,00 kn.

54. Očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. inž. građ. od 25. srpnja 2017. tužiteljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka jer smatra da je fizička dioba nekretnine stranaka moguća, te prigovora da je vještak suviše nisko utvrdio tržišnu vrijednost nekretnine. Smatra da predmet seobe predstavlja zgrada koja se sastoji od prizemlja i tri kata u kojima se nalaze tri stana s garažom i pomoćnim prostorijama čija je ukupna neto korisna površina iznosila preko 600 m2, ukazuje da nasuprot neargumentiranom i pogrešnom stajalištu vještaka, fizička dioba takve zgrade ipak i jeste moguća. Nadalje obzirom da se zgrada stranaka nalazi na atraktivnoj turističkoj lokaciji, te da je od gradske plaže udaljena svega 200 do 300 m ukazuje da je vrijednost te zgrade vještak znatno podcijenio.

55. Tuženici pod 1) IN i pod 2) EN nisu imali prigovore na nalaz vještaka Tonke Aljinović Gojak, dok su tuženici pod 3) DN i 4) GN naveli da prihvaćaju nalaz i mišljenje vještaka u dijelu u kojem navodi da fizička dioba kuće nije moguća, dok u odnosu na prigovore tužiteljice iznesene na nalazu i mišljenje tražili očitovanje vještaka.

56. Vještakinja Tonka Aljinović Gojak dipl. inž. građ. u svom očitovanju od 2. rujna 2021. očitovala se na prigovore tužiteljice pri čemu navodi da je sagledana mogućnost fizičke diobe predmetne nekretnina prema suvlasničkim omjernim dijelovima. Tablicom fizičke diobe prikazane su stambene jedinice, garaže, sporedni dijelovi i zajednički dijelovi predmetne zgrade po etažama. Sukladno prikazu po etažama, navedeni su posjednici pojedinih etaža stambene zgrade, površine objekta koje isti posjeduju, te površine koje im pripadaju prema suvlasničkim omjernim dijelovima. Ovakva podjela nije moguća jer garaža i sporedni dijelovi nemaju jednaku vrijednost, kakvu imaju stambene jedinice. Vještakinja ostaje pri svom stručnom mišljenju da nije moguća fizička dioba kuće prema prvotnom vještvu gdje je sve detaljno obrazloženo i ista je predložila tržišnu procjenu predmetne nekretnine.

Na prigovor tužiteljice o procijenjenoj vrijednosti nekretnine koja je također sastavni dio nalaza i mišljenja, ista je napravljena u skladu sa tadašnjom situacijom stanja na tržištu nekretnina. Posebno ističe da se procjena vrijednosti nekretnina isključivo radi u momentu u kakvom je ista zatečena sa posebnim naglaskom da predmetna nekretnina koja fizički postoji na terenu nema svoj legalan status tj. da u zk izvatku 2426 k. o. [katastarska općina] - Makar je upisana kultura oranica i voćnjak, da ista nema upisanu građevinsku i uporabnu dozvolu za istu, da upis katastarske čestice na kojoj je položena nelegalna građevina također nema usklađeno stanje u površinama kako u katastarskom operatu tako i u sudskom operatu. U momentu kada se radila procjena predmetne nekretnine i tada su sagledani svi pozitivni i negativni elementi koji su stručno zakonski obrađeni te na temelju svega gore iznesenoga ostaje pri svom mišljenju o iskazanoj vrijednosti predmetne nekretnine.

57. Tužiteljica je u postupku na ročištu 29. ožujka 2022. odustala od prijedloga za saslušanjem vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. inž. građ., pri tom nije prigovorila očitovanju vještaka od 2. rujna 2021., kao ni tuženici pod 1) do 8), koji nisu imali nikakve prigovore na nalaz vještaka. Tužiteljica je nadalje u postupku ponovno predložila da se vještakinja Tonka Aljinović Gojak dipl. ing. građ. dopunski sasluša, da bi potom u nastavku postupka na ročištu dana 11. listopada 2024. povukla svoje prethodno istaknute prigovore na nalaz i mišljenje vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ., te se suglasila da se čita pismeni nalaz i miljenje i dopuna tog nalaza i mišljenja, a prema kojem fizička dioba nije moguća. Ističe da glede procjene vrijednosti da ista nije odlučna u ovoj fazi razvrgnuća suvlasničke zajednice, radi čega tužiteljica ne inzistira da se vještakinja očituje o vrijednosti i procjeni, obzirom ako bi se nastavilo s civilnom diobom u ovršnom postupku, obzirom na protek vremena, tužiteljica pridržava pravo u ovršnom postupku predložiti pozivanje vještaka ili novu procjenu vrijednosti. Stoga je tužiteljica odustala od ranijeg prijedloga za dopunskim saslušanjem vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ. 58. Tuženik pod 1) IN u postupku je istakao da nije suglasan s prijedlogom da se predmetna nekretnina proda, međutim da će se suglasiti sa svim što se stranke ovog postupka dogovore u cilju mirnog rješenja spora.

59. Tuženici pod 3) DN i pod 4) GN, u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke u kojem je jasno i nedvojbeno istaknuto da fizička dioba nekretnine nije moguća, ističu da bi isti civilnom diobom nekretnine izgubili svoj jedini dom, pa se pozivaju na članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda ističući pri tom prigovor povrede prava na dom u slučaju civilne diobe, pa smatraju da je to nužan razlog da se u slučaju razvrgnuća suvlasništva na ovoj nekretnini, odluči provesti razvrgnuće isplatom tužiteljičinog dijela.

60. Zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice stanaka na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2426 k. o. [katastarska općina] – Maka, u naravi zemljište na kojem je izgrađena obiteljska kuća anagrafske oznake [adresa], postavljen je na način da se suvlasnička zajednica razvrgne na način da strankama pripadne bilo određeni omjer realnog dijela ili navedeni omjer postignute cijene po civilnoj diobi.

61. Nalaz i mišljenje vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ. i njeno očitovanje na istaknute prigovore stranaka, koje su tužiteljica i tuženici prihvatili, sud je prihvatio kao jasan, obrazložen i izrađen u skladu s pravilima struke. Iz nalaza vještaka nedvojbeno je utvrđeno da fizička dioba predmetne nekretnine nije moguća, u svezi čega je ista iznijela obrazložene razloge na kojima je temeljila svoj zaključak, što je sud u cijelosti prihvatio, slijedom čega se zahtjev tužiteljice za diobu nekretnine u tom dijelu ukazuje neosnovan, te je odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

62. Odredbom čl. 51. st. 1. ZV-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji odredi sud.

63. Sud je, kako je prethodno navedeno, utvrdio sporne suvlasničke omjere stranaka tužiteljice i tuženika pod 1), 2), 3) i 4), a kako među strankama nema suglasnost sporazuma da se suvlasnička zajednica razvrgne geometrijskom diobom, osnovanim se ukazuje zahtjev tužiteljice za civilnom diobom kao načinom razvrgnuća suvlasničke zajednice stranaka na spornoj nekretnini prodajom, te podjelom dobivenog iznosa među strankama u skladu s suvlasničkim omjerima stranaka, pri čemu je potrebno prethodno raspraviti istaknuti prigovor prava na dom kojeg su istakli tuženici pod 3) DN i pod 4) GN.

64. Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da su tužiteljica, te tuženici pod 1) do 4) suvlasnici sporne nekretnine u naravi obiteljske kuće u [adresa], koja se sastoji od prizemlja i dva kata na kojima se nalaze raspoređene četiri stambene jedinice i jedna garaža ukupne površine 276 m2, u kojoj kući žive tuženici i to prizemlju žive tuženik pod 3) DN i pod 4) GN, na prvom katu tuženik pod 1) IN, a na drugom katu tužena pod 2) EN i tuženici pod 6) ZN i pod 7) FN.

65. Republika Hrvatska ratificirala je Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dana 5. studenog 1997., od kada je međunarodni ugovor ido unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj je snazi iznad hrvatskih zakona, pa sud stoga sudovi u obvezi pružiti zaštitu konvencijskim pravima pojedinaca. Člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda / („Narodne Novine“ – Međunarodni ugovori br. 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 dalje u tekstu: Konvencija) određeno je pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života kojom je u točci. 1. propisano da svatko ima pravo na poštivanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, dok je u točci 2. propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi ostvarenja državne sigurnosti, javnog reda i mira, gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

66. Ova odredba domaćim tijelima, time i sudu, nameće obvezu materijalne i procesne naravi da prije svega moraju poštivati dom pojedinca, međutim moraju svakom pojedincu pružiti zaštitu u situacijama kada je to potrebno.

67. Kada je istaknut prigovor prava na dom, sud u svakom pojedinom slučaju treba odvagnuti interes osobe kojoj prijeti gubitak doma, nasuprot cilju koji se želi postići mjerom iseljenja. Pri tom se provodi test razmjernosti koji se sastoji od utvrđenja je li se dio predmetne kuće u posjedu tuženika pod 3) i 4) smatra domom i je li razvrgnućem suvlasničke zajednice civilnom diobom kojeg traži tužiteljica kao suvlasnica nekretnine, došlo do miješanja prava na dom tuženika pod 3) i 4). Na sudu je da ispita razmjernost i nužnost predloženog zahtjeva tužiteljice za razvrgnućem suvlasničke zajednice civilnom diobom, s obzirom na relevantna načela koja čine sadržaj prava na dom (čl. 8. st. 2. Konvencije).

68. Test razmjernosti se provodi kroz postavljanje tri ključna pitanja: 1. je li miješanje države u pravo na dom pojedinca bilo utemeljeno na zakonu?; 2. je li miješanje bili usmjereno na postizanje legitimnog cilja? i 3. je li miješanje u pravo na dom pojedinca bilo nužno u demokratskom društvu. Navedenim testom razmjernosti sud procjenjuje je li ograničenje tog prava nužno radi zaštite prava drugih i jesu li izabrana sredstva razumna.

69. U konkretnom slučaju dolazi do sukoba prava dvije strane i to tužiteljice koja kao suvlasnica predmetne nekretnine za 7/30 dijela, traži sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice i prava tuženika pod 3) DN suvlasnice za 7/60 dijela i tuženika pod 4) GN za 7/60 dijela koji zajedno žive u točno određenom dijelu nekretnine, prizemlju obiteljske kuće, anagrafske oznake [adresa], pod pozivom prava na dom. Nedvojbeno je da prizemlje predmetne nekretnine predstavlja dom tužene pod 3) DN i tuženika pod 4) GN.

70. Kako je prethodno u postupku utvrđeno prema nalazu vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ., fizička dioba nekretnine je nemoguća, pa je stoga jedini mogući oblik razvrgnuća civilna dioba prodajom i isplatom suvlasnika razmjerno utuženim udjelima.

71. Pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice jamči čl. 47. ZV-a kojim je u čl. 1. propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Člankom 48. st. 1. ZV-a je propisano da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Ako fizička dioba nije moguća, sud će razvrgnuće provesti „civilnom diobom“ odnosno prodajom nekretnina i raspodjelom iznosa prema suvlasničkim dijelovima (čl. 50., st. 4. ZV).

72. Istovremeno, pravo na dom uživa zaštitu članka 8. Konvencije, a koje pravo suvlasnika na dom je zaštićeno čl. 34. Ustava Republike Hrvatske.

73. Dakle ovdje dolazi do sukoba dvaju prava i to prava na razvrgnuće određenog čl. 47. i čl. 50. st. 4. ZV-a i prava na dom čl. 8. Konvencije postavljenim zakonitim propisima.

74. Radi utvrđenja osnovanosti prigovora tuženika pod 3) DN i pod 4) GN o njihovom pravu na dom, provedbom testa razmjernosti sud mora utvrditi je li miješanje u suvlasnikovo pravo na dom zakonito, legitimno, nužno i razmjerno u demokratskom društvu. U tom pravcu sud je pri provedbom testa razmjernosti utvrdio kako slijedi:

1. Zakonitost: Zahtjev tužiteljice za razvrgnućem suvlasničke zajednice i donošenje rješenja o razvrgnuću utemeljeno je na odredbi čl. 50. st. 4. ZV-a koji predviđa civilnu diobu ako fizička dioba nije moguća.

2. Legitimni cilj zahtjeva tužiteljice je zaštita prava tužiteljice da sudskim putem ostvari razvrgnuće, budući joj od strane tuženika nije omogućeno uživanje njenog suvlasničkog udjela, što ni sami tuženici, posebno tuženici pod 3) i 4) ni ne spore. Pri tom nepostojanje mogućnosti fizičke diobe i nepostojanja sporazuma stranaka o mogućem načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom, onemogućenost tužiteljice da ostvari svoja suvlasničke prava na predmetnoj nekretnini opravdavaju civilnu diobu.

3. Nužnost i proporcionalnosti: Iako prigovor prava na dom kojeg su u postupku istakli tuženici pod 3) DN i pod 4) GN ima težinu, on ne isključuje civilnu diobu, kao ni subjektivna emotivna veza za nekretninom na koju se pozivala tužena pod 3) DN, gdje navodi da je tu živjela sa svojim pok. suprugom GN od udaje i da je živjela u kući zajedno sa prednikom stranaka sad pok. VU do njegove smrti, te da je pomagala pri gradnji trećeg kata i sređivala prostorije prizemlja gdje živi, sami po sebi ne predstavljaju „osobito ozbiljan razlog“ kojim bi bila isključena civilna dioba. Naime, t uženici pod 3) i 4) mogu tražiti da isplatom otkupe dio nekretnine u kojoj žive ili da ostvare drugo stambeno rješenje uz naknadu. Pri tom prodajom nekretnine i isplatom suvlasnika postiže se uravnoteženje interesa svih strana. Naime, ovaj oblik razvrgnuća civilnom isplatom najmanje narušava interes tuženika pod 3) i 4) na dom, a istovremeno omogućuje tužiteljici da ostvari pravo na razvrgnuće i to ne samo tužiteljica, veći i tuženici pod 1) i 2), koji iako stanuju sa obiteljima u predmetnoj nekretnini, nisu istakli prigovor prava na dom,

75. Slijedom navedenog, sud je temeljem odredbi čl. 47. i čl. 50. st. 4. ZV-a i provedbom testa razmjernosti, utvrdio da tužiteljica kao suvlasnica uživa pravo na ustavnu zaštitu za civilnu diobu nekretnine, koje pravo konkurira pravu drugih suvlasnika, ovdje tuženika pod 3) DN i 4) GN koji se pozivaju na pravo na dom, gdje tužena pod 3) DN u dobi od 65 godina, sa sinom ovdje tuženikom pod 4), radno i kreditno sposobnim, koristi stambenu jedinicu od 191 m2 neto korisne površine, dok ostali suvlasnici i to tuženik pod 1) IN koristi prvi kat kuće neto korisne površine od 157 m2, a tužena pod 2) EN drugi kat kuće neto površine 164 m2, a pri tom je tužiteljica u potpunosti isključena od korištenja predmetne nekretnine, iz čega proizlazi legitiman cilj umiješati se u pravo tuženika pod 3) i 4) na dom, sve radi zaštite prava suvlasništva kako tužiteljice, tako i ostalih tuženika na civilnu diobu, prodajom nekretnine i isplatom suvlasnika razmjerno njihovim udjelima utvrđenim u postupku navedenim u točci I/ izreke presude, što je razmjerno i zakonito rješenje, sve u smislu čl. 16. st. 2. Ustava RH i čl. 8. st. 2. Konvencije, uzimajući u obzir nepovredivost (su)vlasništva za koje su i sami tuženici pod 3) i 4) znali, odnosno bili svjesni da žive u nekretnini koja je u suvlasništvu svih stranaka, pa tako i tužiteljice, koja ni na koji način nije ostvarivala i ne ostvaruje, niti ima mogućnost ostvarivati svoja suvlasnička prava na nekretnini koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice.

76. Razvrgnućem suvlasničke zajednice civilnom diobom, tuženici pod 3) DN i pod 4) GN ostaju zaštićeni time što imaju mogućnost isplatiti tužiteljicu za kvadraturu kojom raspolažu, što su i sami u svojim iskazima naveli, pri čemu se sama tužena pod 3) DN pozvala na kreditnu sposobnost svog sina, tuženika pod 4), kao preduvjet za isplatu tužiteljice. Odnosno mogućnost da tuženici pod 3) i 4) uz svoju kreditnu sposobnost uz iznos naknade ostvarene prodajom predmetne nekretnine, a koji odgovara njihovim suvlasničkim dijelovima, sebi mogu priuštiti drugo stambeno rješenje.

77. Pri tom valja istaknuti da sud ovom odlukom ne ulazi u pravo tužene pod 3) DN da ostvaruje naknadu za izvršena ulaganja koja je tužena pod 3) DN paušalno iznijela u svom iskazu, i to u vidu obvezno-pravnog zahtjeva u drugom postupku, čime bi takvom naknadom djelomično eventualno dodatno financijski doprinijela rješavanju budućeg stambenog pitanja, obzirom da ulaganja suvlasnika u nekretninu u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice ne utječu na veličinu suvlasničkih dijelova. Takva eventualna ulaganja mogu poslužiti kao osnova za zasebnu tužbu radi naknade troškova (npr. obvezno- pravni zahtjev za naknadu ulaganja), ali ne i kao prigovor kojim bi tuženici ojačali svoj istaknuti prigovor prava na dom.

78. Slijedom navedenog, obzirom da stranke u ovom postupku nisu postigle sporazum od razvrgnuću suvlasničke zajednice fizičkom (geometrijskom) diobom nekretnine, niti je prema utvrđenju vještaka Tonke Aljinović Gojak dipl. ing. građ. fizička (geometrijska) dioba predmetne nekretnine među strankama - suvlasnicima moguća, sud je po provedbi testa razmjernosti po istaknutom prigovoru prava na dom od strane tuženika pod 3) DN i pod 4) GN, a na osnovi svih utvrđenih činjenica, dao prevagu pravu tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice, ispred prava na dom tuženika pod 3) DN i pod 4) GN, pa je stoga, temeljem odredbe čl. 40. st. 4. ZV-a, utvrdio osnovanim zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na civilnu diobu predmetne nekretnine prodajom i podjelom dobivene svote strankama sukladno utvrđenim suvlasničkim omjerima, te je u odnosu na tuženike pod 1), 2), 3) i 4) odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude, dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tužiteljice za razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine na način da tužiteljici i tuženicima pod 1), 2), 3) i 4), pripade realni dio nekretnine koji odgovara njihovim suvlasničkim omjerima zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan, obzirom je vještakinja Tonka Aljinović Gojak dipl. ing. građ. utvrdila da razvrgnuće suvlasničke zajednice fizičkom diobom predmetna nekretnine nije moguće, te je odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude. Pri tom je odbijen zahtjev tužiteljice u cijelosti u odnosu na tuženike pod 6) ZN, pod 7) FN i pod 8) ŠN, jer je u postupku utvrđeno da isti nisu utvrđeni nasljednicima iza pok. KN, pa samim tim nisu ni suvlasnici predmetne nekretnine, te je u odnosu na iste odlučeno kao pod točkom III/ izreke presude.

79. Odluka o troškovima postupka, donesena je na temelju čl. 154. st. 6. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa), obzirom da tuženici nisu u potpunosti izgubili spor (odbijen je zahtjev tužiteljice za fizičku diobu). Međutim, budući da je jedino bila osporena od strane tuženika pod 1) do 4), civilna dioba, pri čemu su tuženici pod 3) i 4) imali i prigovor vezano za visinu suvlasničkih dijelova stranaka i prigovor doma, a pri tom nijedan poseban trošak nije nastao, odnosno je "razmjerno neznatan" te nisu zbog dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosio na diobu nekretnine bilo fizičku ili civilnu nastali posebni troškovi. Iako su samo tuženici pod 3) i 4) istakli prigovor koji se odnosio na utvrđenje suvlasničkog dijela, te prigovor prava na dom, kod utvrđenja osnovanosti tih prigovora također nije nastao nikakav poseban trošak, zbog čega je sud obvezao tuženike pod 1) do 4) na naknadu troškova postupka, jer da tuženik pod 5) nije osporavao tužbu tužitelja, niti je isti bio obuhvaćen zahtjevom tužiteljice, dok je u odnosu na tuženike pod 6) 7) i 8) koji nisu tražili naknadu troškova postupka, tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti.

80. Slijedom navedenog, tužiteljici je prema popisanom trošku priznat trošak sastava tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife), zastupanje na ročištu dana 15. rujna 2015., 28. listopada 2015., 21. studenog 2019., 14. siječnja 2010., 13. svibnja 2024. od 25 bodova (Tbr. 9. t. 5. Tarife), zastupanje na ročištu dana 7. prosinca 2015., 17. listopada 2018., 7. lipnja 2021., 29. ožujka 2022., 13. prosinca 2023., 22. srpnja 2024., 11. listopada 2024., 6. lipnja 2025., 16. listopada 2025. od 100 bodova (Tbr. 9.t. 1. Tarife), zastupanje na ročištu dana 26. veljače 2016., 23. veljače 2024. od 150 bodova (Tbr. 9. t. 7. Tarife), sastav podnesak od 20. prosinca 2017. od 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. Tarife), sastav podneska od 24. listopada 2018., 22. studenog 2019., 24. siječnja 2020. od 25 bodova (Tbr. 8. t. 4. Tarife), sastav žalbe protiv presude od 23. svibnja 2022. od 125 bodova (Tbr. 10. t. 1. Tarife), što sveukupno iznos iznosi 1725 bodova uvećano za vrijednost boda u iznosu od 2 eura prema Tarifi, što ukupno iznosi 3.450,00 eura. Na navedeni iznos valja pribrojati PDV 25% ( u iznosu od 862,50 EUR), što iznosi 4.312,50 Eura. Navedenom iznosu valja pribrojati trošak sudske dostave u iznosu od 50,00 EUR, trošak vještačenja u iznosu od 663,61 EUR, trošak vještačenja u iznosu od 770,32 EUR, trošak objave oglasa u Narodne Novine u iznosu od 60,00 EUR, trošak očevida u iznosu od 49,48 EUR, trošak sudskih pristojbi u iznosu od 300,00 EUR što sveukupno iznosi 6.205,91 EUR koliko su dužni tuženici pod 1), 2), 3), i 4) naknaditi tužiteljici s naslova troškova predmetnog postupka, uvećano za zatražene zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. stavak 2. ZOO/05, a stopa je određena u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO/05 kao u ostalim odnosima, pa je stoga odlučeno kao pod točkom IV/ izreke presude.

81. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a, ocjenjujući brižljivo sve okolnosti..."

82. Tužiteljici je stoga odbijen kao neosnovan zatraženi trošak sastava podnesaka od 21. listopada 2015., 30. prosinca 2015., 24. studenog 2016.,3. svibnja 2017., 18. rujna 2017., 28. studenog 2020., 3. prosinca 2021., 15. studenog 2022., 22. prosinca 2023., jer se takvi podnesci prilozi smatraju formalno - tehničkom obvezom stranke radi pravodobnog ispunjenja procesnih uvjeta, a ne sadržajno radnjom nužnom za donošenje odluke o pravima i obvezama stranaka. Tim podnescima se ne ulazi u sadržaj spora, ne predstavlja procesno-pravni zahvat nužan za odlučivanje o glavnom predmetu spora, ne odražava stvarni angažman stanke na iznošenju pravnih stavova ili dokaznih prijedloga.

83. Nadalje, odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu zatraženih troškova pristupa na ročištu dana 13. prosinca 2023. u visini od 700 eura, trošak pristupa očevidu dana 23. veljače 2024. u visini od 700,00 eura, trošak pristupa ročištu dana 13. svibanja 2024. u visini od 700,00 eura, trošak pristupa ročištu dana 22. srpnja 2024. u visini 700,00 eura, trošak u zastupanje na ročištu dana 16. listopada 2025. u iznosu od 700,00 eura, jer se radi o trošku koje stranka nije specificirala i dokumentirala, slijedom čega nije moguće opravdati zatraženu visinu troškova, koje su stranci obistinjeni kroz naknadu za zastupanje na navedenim ročištima korzo Tarifu, a eventualno nastali drugi materijalni trošak, stranka je dužna dokazati ispravama iz kojih je razvidan osnov i visina. Uz to je za istaknuti da se u konkretnom slučaju radi o postupku koji ne zahtjeva posebnu stručnosti ili ad hoc znanje odvjetnika koji bi se angažirao iz grada koje je van sjedišta nadležnosti općinskog suda u Makarskoj, posebice u slučaju kad na području Općinskog suda u Makarskoj djeluje veliki broj odvjetnika. Angažman odvjetnika iz Zagreba, predstavlja stoga izbor stranke, a ne i objektivno nužan trošak za vođenje ovog spora, pa je stoga sud ove troškova odbio jer angažman odvjetnika izvan sjedišta suda i dodatni materijalni trošak koji nastaje njegovim angažmanom nije nužan za vođenje postupka pred Općinskim sudom u Makarskoj. (čl. 155. st. 1. ZPP- a).

U Makarskoj, 10. veljače 2026.

S U D A C

BARBARA MENDEŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP-a).

DNA:

• Dostava presude u skladu s odredbom čl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a.