REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-1431/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Branki Crnogorac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja FL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Petra Vuksanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vukasanović i partneri d.o.o. u Rijeci, Šime Ljubića 10, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica, Velika Gorica, Matije Magdalenića 2, OIB: 36162371878, radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, 10. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: NK- UP/I-211-03/25-07/1005, URBROJ: 511-19-36-25-1 od 28. ožujka 2025.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: NK-UP/I-211-03/25-07/1005, URBROJ: 511-19-36-25-1 od 28. ožujka 2025. u točki 1. ukida se i oduzima vozačka dozvola broj [broj vozačke dozvole], izdana na ime tužitelja, a točkom 2. određeno je da je tužitelj dužan vozačku dozvolu predati tuženiku u roku od 8 dana od dana dostave rješenja.

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je u postupku donošenja osporenog rješenja došlo do bitnih povreda pravila upravnog postupka jer mu nije omogućeno sudjelovanje u postupku, izjašnjavanje o činjenicama i predlaganje dokaza, čime su, prema njegovim navodima, povrijeđena načela iz članka 8. i 9. Zakona o općem upravnom postupku te ustavno pravo na pravično postupanje i učinkoviti pravni lijek. Dalje navodi da je obrazloženje rješenja nerazumljivo i ne može se ispitati jer se tuženik poziva na sudsku odluku koja, prema tvrdnjama tužitelja, ne postoji u obliku navedenom u rješenju, odnosno ne sadrži utvrđenje krivnje za prekršaj na temelju kojeg su mu upisani negativni bodovi. Uz to, tuženik se poziva na evidenciju bez navođenja njezina naziva i pravne osnove, zbog čega tužitelj smatra da nije jasno na temelju kojih podataka je utvrđeno da je prikupio devet negativnih bodova. Tužitelj osporava i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je jedan od prekršaja počinio kao maloljetnik i u vrijeme kada nije posjedovao vozačku dozvolu, pa nije mogao imati status mladog vozača u smislu Zakona o sigurnosti prometa na cestama niti steći negativne bodove u tom svojstvu. Smatra da se na njega stoga ne može primijeniti odredba članka 286. stavka 3. toga Zakona. Također ističe da prekršajne odluke na koje se tuženik poziva ne sadrže odredbu o negativnim bodovima niti upozorenje o posljedicama, zbog čega nije bio informiran o pravnim učincima tih odluka. Nadalje navodi da tuženik nije proveo test razmjernosti mjere, ističući da mu je vozačka dozvola nužna za rad i uzdržavanje obitelji te za skrb o bolesnim članovima kućanstva, pa bi izvršenje rješenja dovelo do gubitka zaposlenja i ozbiljnog ugrožavanja egzistencije njegove obitelji. Slijedom navedenog predlaže poništenje osporenog rješenja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je osporeno rješenje doneseno na temelju članka 286. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prema kojem je pravna posljedica pravomoćne osude za određene prometne prekršaje upis negativnih prekršajnih bodova u službenu evidenciju. Ističe da se broj bodova određuje izravno prema zakonskim odredbama te da su sankcije, uključujući upis bodova, propisane za svaki pojedini prekršaj. Tuženik smatra nespornim da je tužitelj, kao mladi vozač, temeljem pravomoćnih odluka Općinskog suda u Sisku od 8. siječnja 2025. i Općinskog suda u Velikoj Gorici od 7. studenoga 2023., u razdoblju od 24. studenoga 2023. do 8. siječnja 2025. prikupio ukupno devet negativnih prekršajnih bodova, zbog čega su bili ispunjeni zakonski uvjeti za ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole. Dalje ističe da je postupak ukidanja vozačke dozvole naknadni upravni postupak koji se temelji na pravomoćno utvrđenim prekršajima te da u tom postupku nije dopušteno ponovno osporavati činjenice ni sankcije iz prekršajnih postupaka. Smatra da su u konkretnom slučaju postojali svi pravni i činjenični razlozi za donošenje osporenog rješenja, da u postupku nije bilo povreda pravila upravnog postupka te predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je održao usmenu i javnu raspravu.

4.1. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za njegovo saslušanje i saslušanje njegove majke, jer izvedba tih dokaza nije od značaja za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari. Naime, predmet ocjene u ovom postupku je zakonitost rješenja tuženika kojim je tužitelju ukinuta i oduzeta vozačka dozvola zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. Okolnosti koje tužitelj navodi u vezi sa svojom egzistencijom, obiteljskim prilikama i nužnošću vozačke dozvole za obavljanje posla nisu pravno relevantne za odlučivanje o zakonitosti osporenog rješenja, budući da se radi o zakonom propisanoj pravnoj posljedici. Slijedom toga, sud je ocijenio da izvođenje predloženog dokaza nije potrebno.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je da tužitelj mladi vozač koji je u razdoblju od 24. studenoga 2023. do 8. siječnja 2025. na temelju pravomoćnih odluka o prekršajima prikupio 9 negativnih prekršajnih bodova.

7. Na temelju tih činjenica tuženik je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz članka 286. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 114/22. i 133/23., dalje Zakon) za ukidanje i oduzimanje tužiteljeve vozačke dozvole.

8. Prema odredbi članka 286. stavka 3. Zakona mladom vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.

9. Ovaj Sud je na temelju članka 49. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje ZUS) uzeo u obzir pravno relevantne činjenice o pravomoćnim prekršajnim odlukama, koje su utvrđene u postupku donošenja osporavanog rješenja jer sukladne podacima spisa predmeta upravnog postupka. Naime, tužitelj je mladi vozač (rođen **.**.2004.) koji je rješenjem Općinskog suda u Velikoj Gorici, broj: 25. Pp-38/2023 od 7. studenoga 2023., pravomoćnim 24. studenoga 2023., proglašen krivim za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona. Nadalje, presudom Općinskog suda u Sisku, broj Pp-3262/2024-3 od 8. siječnja 2025., preinačen je obavezni prekršajni nalog Policijske uprave sisačko-moslavačka, Policijske postaje Sisak, KLASA: 211-07/24-4/91829, URBROJ: 511-10-07-24-2 od 21. listopada 2024. (kojim je tužitelj proglašen krivim za prekršaj iz članka 53. stavka 4. Zakona) u odluci o novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri na način da se za prekršaj izriče manja novčana kazna i ukida odluka o izricanju zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima „A“ kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca, dok je obvezni prekršajni nalog u nepobijanom dijelu ostao neizmijenjen.

10. U konkretnom predmetu ex lege su nastupile pravne posljedice osude za prekršaj. Naime, za prekršaj iz članka 53. stavka 4. Zakona, koji je počinjen 6. lipnja 2024., tužitelj je na temelju članka 53. stavka 11. Zakona dobio tri (3) negativna prekršajna boda. Nadalje, za prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona, koji je počinjen 23. studenoga 2022., tužitelj je na temelju članka 216. stavka 6. Zakona dobio šest (6) negativnih prekršajnih bodova.

11. Za odluku tuženika da u upravnom postupku tužitelju oduzme i ukine vozačku dozvolu bilo je dovoljno utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 286. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tj. da se radi o mladom vozaču te broj negativnih prekršajnih bodova prikupljenih na temelju pravomoćnih prekršajnih odluka i razdoblje u kojem su bodovi prikupljeni. Ni tuženik u upravnom postupku niti upravni sud u upravnom sporu nisu ovlašteni ispitivati zakonitost pravomoćnih odluka o prekršajima. Dakle, sud u upravnom sporu ne ispituje tužiteljeve prigovore o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju u pravomoćno završenim prekršajnim postupcima niti prigovore da mu u prekršajnom postupku nije omogućeno pravo na obranu niti pravo na branitelja. Zakonitost vođenja i dovršenja prekršajnog postupka mogla osporavati isključivo pravnim lijekovima u tom postupku, a ne u kasnijem upravnom postupku ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, niti pak u ovom upravnom sporu.

12. Neosnovan je i prigovor tužitelja da je osporeno rješenje nerazumljivo odnosno da se ne može ispitati. Iz spisa predmeta nedvojbeno proizlazi na koje se pravomoćne prekršajne odluke tuženik pozvao te koje su njihove pravne posljedice u pogledu upisa negativnih prekršajnih bodova. Eventualne netočnosti u označavanju vrste odluke ne dovode do nezakonitosti osporenog rješenja ako se iz sadržaja spisa jasno mogu utvrditi pravno relevantni podaci o pravomoćnoj osudi i zakonskim posljedicama takve osude. Sud je te podatke mogao ispitati na temelju upravnog spisa, zbog čega osporeno rješenje nije nerazumljivo.

13. Tuženik je pravilno postupio kada je donio osporavano rješenje neposrednim rješavanjem. Naime, prema odredbi članka 30. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21., dalje ZUP), bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak se može provesti kad je tako propisano zakonom, a prema odredbi članka 49. točka 1. ZUP-a, službena osoba može neposredno riješiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti, ako se pravo stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela, a nije potrebno posebno izjašnjenje stranke radi zaštite njezinih prava ili pravnih interesa. Neosnovani su navodi tužitelja da mu nije omogućeno izjašnjavanje, jer u situaciji kada su odlučne činjenice nedvojbene, nije nužno provoditi ispitni postupak.

14. Neosnovan je i prigovor tužitelja da prekršaj počinjen 23. studenoga 2022. nije mogao imati za posljedicu upis negativnih prekršajnih bodova jer u to vrijeme nije imao svojstvo mladog vozača. Pravno odlučna činjenica za primjenu članka 286. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije dob počinitelja u trenutku počinjenja pojedinog prekršaja, nego njegov status u trenutku nastupa pravnih posljedica pravomoćne osude i vođenja evidencije negativnih bodova. U trenutku donošenja osporenog rješenja tužitelj je nesporno imao status mladog vozača te su se pravne posljedice pravomoćnih prekršajnih odluka na njega primjenjivale sukladno važećem zakonskom režimu. Negativni prekršajni bodovi vežu se uz osobu vozača kao nositelja vozačke dozvole, a ne uz njegov vozački status u trenutku počinjenja pojedinog prekršaja.

15. Također nije osnovan prigovor da tuženik nije naveo naziv i pravnu osnovu evidencije iz koje proizlazi broj negativnih prekršajnih bodova. Evidencija o vozačima i izdanim vozačkim dozvolama vodi se kao službena evidencija Ministarstva unutarnjih poslova temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama i sukladno Pravilniku o načinu evidentiranja i praćenja prekršaja u cestovnom prometu (Narodne novine, broj 156/08.) u Informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova te sadrži i podatke o rješenjima kojima se vozačka dozvola ukida i oduzima zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. Javnopravno tijelo ovlašteno je u upravnom postupku koristiti podatke iz službenih evidencija koje vodi po službenoj dužnosti, a sud je uvidom u upravni spis utvrdio da su podaci iz te evidencije točni i dostatni za donošenje osporenog rješenja.

16. Negativni prekršajni bodovi nisu ni kazna niti druga mjera koja se primjenjuje u prekršajnom postupku, već su pravna posljedica osude koja se propisuje zakonom za počinitelja koji je pravomoćno proglašen krivim za osobito teške prekršaje. Stoga se u izreci odluke o prekršajima ne određuje da će okrivljeniku u evidenciju vozača upisati negativni prekršajni bodovi, već se negativni prekršajni bodovi po sili zakona upisuju u evidenciju. Pritom je očito da je zakonodavac smatrao da su navedeni prekršaji osobito teški prekršaji zbog čega je propisao negativne prekršajne bodove za te prekršaje.

17. Neosnovan je prigovor tužitelja da ga je tuženik bio dužan upozoriti na približavanje kritičnom broju bodova jer takva obveza ne proizlazi iz Zakona.

18. Sud je svjestan osobnih i zdravstvenih okolnosti tužitelja i njegove obitelji, ali one nisu pravno relevantne za primjenu članka 286. stavka 3. Zakona, budući da navedena odredba ne dopušta individualizaciju odluke.

19. Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 286. stavaka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.), odnosno nije našao da su te zakonske odredbe protivne članku 31. stavak 2. Ustava (načelo ne bis in idem) uz obrazloženje kako se u hrvatskom pravnom sustavu zabrana upravljanja motornim vozilom zbog prometnih prekršaja može izreći:

- neposredno, na temelju Prekršajnog zakona, kao dio kazne, uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora; ona obično odražava težinu počinjenog prekršaja i njezino trajanje može se razlikovati; legitimni cilj ove zaštitne mjere jest odvraćanje počinitelja od počinjenog prekršaja i prevencija, te se treba smatrati "kaznenom" po prirodi stvari; i

- kao izravna pravna posljedica pravomoćne osude pojedinca za određene prekršaje na temelju kojih je, kroz određeno razdoblje, prikupio određeni broj negativnih prekršajnih bodova, kako je to propisano člankom 268. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i na čiju primjenu upućuje članak 79. Prekršajnog zakona; ovakva zabrana upravljanja motornim vozilom primjenjuje se automatski, bez novog ispitivanja prijašnjih prometnih prekršaja i krivnje počinitelja, te neovisno o vrsti prekršajnih djela i prekršajnopravnih sankcija izrečenim za ta djela; drukčije rečeno, ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole vozačima iz članka 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama preventivnog je karaktera, te je usmjereno na osiguranje sigurnosti u prometu, a ne na kažnjavanje vozača kao počinitelja prekršajnih djela (tako Ustavni sud u odluci broj: U-I-4218/2022 od 27. rujna 2022.).

20. Prilikom izricanja mjere ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole nadležno tijelo ne ispituje počinjene prometne prekršaje tužitelja ni njegovu krivnju, već vozaču izriče tu mjeru nakon što je uvidom u evidenciju utvrdi da je mladi vozač, u posljednje dvije godine na temelju pravomoćnih odluka prikupio devet (9) negativnih prekršajnih bodova. Mjera koja se izriče je izravna i predvidljiva posljedica njegovog ponašanja u ograničenom razdoblju u kojem je pokazao kako nije podoban za posjedovanje vozačke dozvole (Ustavni sud u odluci broj: U-I-4218/2022 od 27. rujna 2022.) 21. Državu obvezuje ne samo da se suzdrži od „namjernog” oduzimanja života već i da poduzme odgovarajuće korake kako bi zaštitila živote osoba pod njezinom jurisdikcijom. Pozitivna obveza države u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa podrazumijeva, prvo, obvezu uspostavljanja odgovarajućeg skupa preventivnih mjera usmjerenih na osiguravanje javne sigurnosti i smanjenje broja prometnih nesreća i, drugo, obvezu osiguravanja učinkovitog funkcioniranja tih mjera u praksi (Europski sud za ljudska prava u predmetu Smiljanić protiv Hrvatske, zahtjev br. 3593/14, presuda od 25. ožujka 2021.).

22. Mjerodavne odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama kogentne su naravi, ne podliježu odmjeravanju niti odlučivanju hoće li biti primijenjene od strane javnopravnog tijela (niti od strane upravnog suda), neovisno o osobnim, obiteljskim i drugim okolnostima stranke. Vozači se, naime, sami izlažu riziku ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole ako u propisanom razdoblju počine prometne prekršaje dovoljno ozbiljne za primjenu relevantnih zakonskih odredbi. Riječ je o odredbama kojima se štiti javni interes sigurnosti cestovnog prometa, i to smanjivanjem rizika da u tom prometu zakonito sudjeluju osobe koje ozbiljno krše prometne propise.

23. Tuženik je u upravnom postupku, polazeći od pravomoćnih odluka o prekršajima, osnovano utvrdio da su ispunjene pretpostavke za ukidanje i oduzimanje tužiteljeve vozačke dozvole, imajući na umu broj prikupljenih negativnih prekršajnih bodova i razdoblje u kojem su ti bodovi prikupljeni.

24. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje zakonito.

25. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.

26. O troškovima upravnog spora, Sud je odlučio na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je Sud odlučio kao u točki II. izreke.

U Zagrebu, 10. veljače 2026.

Sudac:

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnica Petra Vuksanović – elektroničkim putem

2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, Matije Magdalenića 2, 10410 Velika Gorica

3. U spis