P-2175/2018-27

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika: LV, OIB: [osobni identifikacijski broj], Lustigkullevagen 92, 59145 Motala. 2. NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 3. SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi tužitelji zastupani po punomoćnicama-odvjetnicama u ZOU Branka Vukov i Zorana-Laurić Maglov, iz Šibenika protiv tuženika-protutužitelja: 1. CV, [adresa] i 2. ŠV, [adresa], koje zastupa punomoćnik Filip Ivan Žuro, odvjetnik iz Splita, radi utvrđenja prava služnosti i radi prestanka uznemiravanja, nakon javno održane glavne rasprave 23.listopada 2025.godine u prisutnosti tužitelja ad.1.osobno uz punomoćniku i i punomoćnika tuženika, a objavljene 10.veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika koji glasi:

1.Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti prolaza i provoza osobnim automobilom preko dijela poslužne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude, a u korist povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ZGR K. O [katastarska općina], pa se tužitelji ovlašćuju temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza i provoza osobnim vozilom na teret dijela poslužne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude, a u korist povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], sve bez daljnjeg pitanja i odobrenja tuženica.

2. Nalaže se tuženicama da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude uklone ogradu i lanac postavljenu na istočnoj međi kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prema javnom putu kat. oznake kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i prema susjednoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u protivnom se to ovlašćuju učiniti tužitelji na trošak tuženica, te se tuženicama ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično onemogućavanje ili ometanje tužitelja u prolazu i provozu dijelom kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude.

II. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi:

„1.Nalaže se tužiteljima-protutuženicima da prestanu uznemiravati posjed i vlasništvo tuženika-protutužitelja, tako da prestanu prolaziti i provoziti vozila preko nekretnine u vlasništvu tuženika-protutužietlja opisane i označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te im se zabranjuje takvo i slično daljnje uznemiravanje.

2.Nalaže se tužiteljima-protutuženicima da tuženicima-protutuženicima solidarno naknade trošak ovog postupka pod prijetnjom ovrhe u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.“

III. Dužne su tuženice-protutužiteljice nadoknaditi tužiteljima-protutuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 2.114,53 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužitelji LV, NV i SV (dalje: tužitelji) su dana 19.listopada 2018.godine podnijeli tužbu protiv tuženika CV i ŠV (dalje: tuženici), uređenu podneskom od dana 11.listopada 2022.godine nakon provedenog uviđaja u ovoj pravnoj stvari, radi utvrđenja prava služnosti prolaza i provoze preko dijela poslužne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude, a u korist povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ZGR K. O [katastarska općina], uknjižbu spomenutog prava stvarne služnosti prolaza i provoza osobnim vozilom uz nalog za uklanjanjem lanca i ograde postavljene na istočnoj međi kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prema javnom putu kat. oznake kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i prema susjednoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u protivnom se to ovlašćuju učiniti tužitelji na trošak tuženica, te se tuženicama ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično onemogućavanje ili ometanje tužitelja u prolazu i provozu dijelom kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude.

1.1. U tužbi se navodi kako su tužitelji stvarni vlasnici prvog kata nekretnine u [adresa] zkč. [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] (suvlasnički udio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO- E-1, vlasništvo nekretnine u A listu koji nije posebno opisan) dok je prizemlje navedene nekretnine u vlasništvu treće osobe- FV. Tuženice su suvlasnice svaka za ½ dijela nekretnine zkč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

1.2.Tužitelji da su vlasništvo svoje nekretnine stekli nasljeđivanjem svoje tete pok.ŽV, a koja je svoju nekretninu kupila krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća te na istoj sagradila kuću sa dva stana-jedan u prizemlju, a jedan na prvom katu. Do stana na katu kao i do parkinga u dvorištu kuće tužitelja, oduvijek se dolazilo prolazeći preko dijela susjedne zkč. [katastarska čestica] koji se nalazi između nekretnine tužitelja i javnog puta kat.oznake zkč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te je daj dio poslužne nekretnine zkč. [katastarska čestica] uvijek bio slobodan za prolaz i provoz osobnim automobilom do nekretnine tužitelja, a tužitelji i njihova prednica su prolazili dijelom zkč. [katastarska čestica] više od 40 godina te takvim poštenim posjedovanjem prava stvarne služnosti i provoza istu stekli dosjelošću.

1.3. Tuženice su u međuvremenu postavile ogradu s lancem na ulazu u svoju nekretninu zkč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te tim počele uznemiravati tužitelje u korištenju njihovog prava stvarne služnosti prolaza i provoza do njihove nekretnine položene na zkč. [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina].

2. Tuženice u svom odgovoru na tužbu i tijeku postupka osporava postavljeni tužbeni zahtjev navodeći kako tužbom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici premetne nekretnine, nadalje, kako ne netočno da tu tužitelji prolazili više od 40 godina neometano, a jednako tako da isti nisu bili pošteni posjednici jer su se tužene i njihovi prednici oduvijek protivili prolazu i provozu preko njihove nekretnine. Tužitelji da imaju odgovarajući pristup na javnu površinu preko svoje nekretnine pa ne postoji nikakva realna korist za osnivanjem predmetne služnosti,

3. U odnosu na prednje navode, tužitelji navode kako upravo vlasnici stana na prvom katu traže utvrđenje prava služnosti prolaza i provoza kako je bilo još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok vlasnica stana u prizemlju ima drugi pristupni put. Nadalje, činjenica što služnost nije bila upisana u zemljišne knjige, ne znači da tuženici s izvršavanjem iste nisu bile upoznate jer su roditelji tuženica na istoj sagradili kuću svega nekoliko godina od kada je tužiteljica sagradila kuću na svojoj nekretnini.

4. Tuženici navode kako se radi o samovlasnome zadiranju na nekretninu tuženica dakle radi se o vicioznom posjedu prava, a tuženice su višekratno bile prisiljene zvati policiju u pokušaju obrane svog posjeda te su se oduvijek protivile prolasku tužitelja. Tuženice dok bi bile prisutne u [adresa], tužitelji bi se suzdržavali od izvršavanja sadržaja svoj prava, a u odsutnosti tuženica kojima se radi o vikendici, tužitelji bi koristili njihovu odsutnost za faktično izvršavanje čina navodne služnosti. Ponovno se naglašava kako povlasne nekretnina imaju pristup s javne površine oznake zkč. [katastarska čestica] k. O. [katastarska općina]. Tuženici ustaju protutužbom i postavljaju protutužbeni zahtjev na prestanak uznemiravanja posjeda i vlasništva od strane tužitelja, sada tuženika-protutužitelja.

4.U tijeku postupka sud je radi utvrđenja odlučnih činjenica izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to: e izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] i Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (list 6 i 7 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 8i 21 spisa); preslike fotografija (list 9 do 11 spisa), skicu mjesta očevida uz priležeće fotografije mejsta spora (list 29 do 30 spisa).

4.1.Sud je izveo uviđaj na licu mjesta dana 13.prosinca 2019. uz sudjelovanje vještaka geodetske struke (l.s 25 i 26 spisa).

4.2.Na ročištu održanom dana 26.travnja 2023. sasluašni su svjedoci HV, ČV i MV, (list 43 do 47 spisa), dana 23.rujna 2025.godine svjedok BV (list 62 spisa) i parnične stranke (l.s.63-67 spisa).

4.3. Zamolbenim putem saslušani su svjedoci VV i TV pred Općinskim sudom u Vukovaru dana 30.rujna 2025. (list 79 i 80 spisa).

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

5.Protutužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje prava stvarne služnosti prolaza i provoza kroz prijepor identificiran tijekom ovog postupka nakon provedenog uviđaja na licu mjesta i to preko dijela poslužne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude, a u korist povlasne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] ZGR K. O [katastarska općina], uknjižbu spomenutog prava stvarne služnosti prolaza i provoza osobnim vozilom uz nalog za uklanjanjem lanca i ograde postavljene na istočnoj međi kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prema javnom putu kat. oznake kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i prema susjednoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u protivnom se to ovlašćuju učiniti tužitelji na trošak tuženica, te se tuženicama ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično onemogućavanje ili ometanje tužitelja u prolazu i provozu dijelom kčbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, označenog slovima A-B- C-D-A na skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Karla Štampalije, dipl. ing. geod. od dana 15. siječnja 2020. godine, koja skica čini sastavni dio ove presude, pozivajući se na dosjelost na pravni osnov stjecanja prava spomenute stvarne služnosti.

7. Predmet protutužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari je prestanak uznemiravanja posjeda i vlasništvo tuženika-protutužitelja, tako da se naloži tužiteljima-protutuženicima da prestanu prolaziti i provoziti vozila preko nekretnine u vlasništvu tuženika-protutužietlja opisane i označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

8.Odredba čl. 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09; dalje ZV) propisuje da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnika to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

9.Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku „(„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP)sud je utvrdio i zaključio kako u nastavku slijedi.

10. Među strankama nisu sporne činjenice kako slijedi:

- da su tužitelji suvlasnici prvog kata nekretnine u [adresa] zkč. [katastarska čestica] zgr K. O. [katastarska općina] (suvlasnički udio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO- E-1, vlasništvo nekretnine u A listu koji nije posebno opisan)

- da su tuženice suvlasnice svaka za ½ dijela nekretnine zkč. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

10.1. Uviđajem na licu mjesta vještak identificira poslužnu nekretninu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], povlasnu nekretninu čest zgr 2286 K. O. [katastarska općina], predmet spora u odnosu na koji se temelji tužbeni zahtjev identificira kao površinu katatsratske ozneke čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prokazanu slovima A-B-C-D-A na skici mjesta očevida,a koja u naravi vodi do stepenica kojim s pristupa na I. kat kuće (povlasne nekretnine).

10.2.U konkretnom slučaju postavljeni tužbeni zahtjev odnosi se na stjecanje prava stvarne služnosti – služnosti puta, uređenoj odredbom čl. 190. ZV-a, dosjelošću.

11. Kako odredba čl. 229. ZV-a propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine tome se nije protivio (st. 1.), te da se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.), to valja zaključiti da pravo na utvrđivanje stvarne služnosti temeljem dosjelosti ima posjednik povlasne nekretnine koji je pošteno i istinito izvršavao sadržaj služnosti kroz 20 godina, a da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio.

12.Tužiteljica LV, u svom stranačkom iskazu navodi kako su tužitelji nasljednici tete PV i to konkretno kata kuće. 1973. godine je napravljeno prizemlje, a 1981. ili 1982. je napravljen prvi kat. Radove da je vodio njezin otac. Oduvijek se pristupalo preko betonskog platoa. Što se tiče postojanja ograde, postojala je smeđa dvorišna ograda. Unutar ograde se parkiralo vozilo. Betonskim platoom ispred te smeđe ograde moglo se neometano prolaziti i vozilom i pješice, i to godinama. Nakon tetine smrti 2011. godine saznala je da postoji i bijela vanjska ograda i da imse zabranjuje pristup. Tužitelj ad. 3 joj je znao kazati kako bi vrata znala biti zaključana. Nikad da nije obraćala pozornost na postojanje tih malih dvorišnih ograda između kuća ni na to da postoji bijeli stup i ograda, a što vidi na fotografijama da je srušeno. Jednostavno bi pristupali na svoje i nastavili stepenicama na kat. Od 1973. godine pa desetljećima mirno da su prolazili i uopće nije obraćala pozornost na susjedne nekretnine. Tek nakon što je postavljena ograda saznaje da je to nečije tuđe, a prije toga uopće o tome da nije razmišljala. Normalno se prolazilo i autom i pješke, nikada da im nitko nije pravio problem, niti da je teta ikad spominjala da bi to predstavljao određeni problem.Nadalje, tužiteljica ad. 2 navodi kako je u ljeto 2001. i 2002. boravila u prizemlju kuće sa svojom obitelji, u razdoblju do 2011. bi svratila jednom u dvije godine obići tetu. U ljeto nakon tetine smrti 2011. boravi par dana da malo pospremi stan i tetine stvari, a nakon toga običava svraćat svake dvije godine otprilike. Od tetine smrti su krenuli problemi sa postavljanjem bijele ograde i zabranom prolaska, tako da nakon tetine smrti više nisu parkirali vozilo. Tužiteljica da je pokušala jednom razgovarati sa suprugom tuženice ŠV telefonskim putem da pokušamo iznaći neko rješenje i tada prvi put dobivam putem maila katastarski preris, ako se dobro sjećam, iz kojeg se vidi postojanje tog dijela zemlje koji je sad predmet spora.

12.1.Tužitelj NV,suglasan sa navodima tužiteljice ad. 2. Nadodaje kako je prvo građena tetina kuća 70-ih godina i to u samim počecima 70-ih godina, a kuća od susjeda nekoliko godina poslije. Tamnija ograda je postojala jednako kao i bijeli ogradni zid koji se protezao i na mjestu gdje je FV postavila ogradu. Svakodnevno se prolazilo do tetine kuće preko spornog betonskog dijela. Išao je kod tete svaki dan, nikad da mu nije spominjala bilo kakav problem. Nekoliko mjeseci prije tetine smrti dok je ona ležala u komi u bolnici susjeda nekoliko kuća dalje od tetine me obavijestila da netko postavlja spornu ogradu, zatekao je radnike koji su mu kazali da rade po nalogu gospođe GV. Tužitelj navodi kako je teta bila vlasnica auta i parkirala ga je u svom dvorištu do kojeg je pristupala preko predmeta spora.

12.2.Tužietlj SV,suglasan s navodima tužitelja ad. 1 i ad. 2, nadodaje kako je kao dijete od dvije godine iselio iz [adresa]. Dolazio do 90-ih godina redovito i uvijek se predmet spora koristio za prolaz i parkiranje. 2012. ili 2013. godine, čak prije misli da se radi o 2013. zatiče lokot na bijelim vratima. 2012. zatiče postavljena bijela vrata. Sjeća se da je gospođa ŠV bila jedne prilike prisutna te da se ona obratila njegovoj supruzi s pitanjem tko je, ali kad joj je moja supruga pojasnila da ide u stan na katu, mogla je proći neometano. Zna da jedne prilike nisu mogli proći jer je bilo zaključano. Tužitelj navodi kako trenutno nisu vrata zatvorena i kako parkira auto gdje ga je parkirala i teta pritom prolazeći preko spornog dijela. Navodi kako malo živi u [adresa], a malo u predmetnoj nekretnini. Sad su uvijek otvorena ta bijela vrata i mogu neometano prolaziti.

13. Tuženica ŠV navodi kako su trenutne vlasnici kuće ona i njezina sestra, a prije njih otac i baka. Djed je 1981. godine kupio teren, kuća se gradila od 1981. – 1983. godine, baka je bila vlasnica do 2009. godine kada je to naslijedio njezin otac, a malo nakon toga je on to prepisao njoj i sestri. Do Domovinskog rata pok. PV je u svoje dvorište pristupala sa javne ceste koja se ne vidi na skici mjesta očevida niti na priloženim fotografijama. U periodu rata otišli su svi u Njemačku i nisu imali pravo izlaska iz Njemačke sve do 1997. godine, a u periodu od sedam godina nisu bili u mogućnosti iskazati protivljenje prolaženju jer nisu smjeli ni ući u Hrvatsku. Ranih 2000.-ih godina njezina majka GV i EV nisu bile u nikakvim odnosima i to iz razloga što je EV pred rat krenula graditi stepenice za na kat i balkon koji je bespravno prislonila na našu ogradu bez poštivanja propisane udaljenosti. Kada su 2000.ih godina počeli opet dolaziti u [adresa] EV i dalje koristi svoj širok prolaz s javne ceste koji se ne vidi na priležećim fotografijama. Od prodaje prizemlja kuće FV, a po njezinoj slobodnoj procjeni radilo bi se o vremenu od možda 2005. godine, uglavnom rane 2000.te godine započinju preinake da bi se dvorište i pristup pretvorio u ovaj kakav sada vidimo na terenu. 2010. godine smo podigli bijelu ogradu tako da budemo sigurni da nitko ne koristi naš posjed i vlasništvo. Susjed ĐV da ih je obavijestio o rezanju ograde tako da se može otvarat. O tome je obaviještena policija, ali nisu sačinili nikakav zapisnik budući da nije ništa ukradeno. Svake godine da bi bila uništena dva do tri lokota koja su stavljali na ta dvorišna vrata, praktički svako ljeto po njihovom dolasku zatekli bi uništen lokot. Ako su vrata ikad i bila otvorena to je bilo zato što bi netko uništio lokot i prošao.

14. Na okolnosti korištenja predmetnog dijela nekretnine sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka kako u nastavku slijedi.

14.1. Svjedok HV,1957.,nesrodan sa strankama, navodi kako poznaje parnične stranke iz viđenja, kako je kod gospođe GV (prednice tuženica) bio nekoliko puta radio popravke na električnim instalacijama,a također da je dolazio po pozivu kod gospođe SV (prednice tužitelja), viđao ih dok šeta psa, a inače da živi nekih desetak kuća udaljen od kuća parničnih stranaka te nema potrebu tuda prolaziti svakodnevno. Navodi kako je on doselio u Vodice 1989. godine i da je tada već objekt tužitelja objekt bio sagrađen, isto tako je postojala kuća od tuženika, tako da su ta dva objekta već bila izgrađena u vrijeme njegovog dolaska u [adresa]. Nakon prezentacije fotografija na listu 10 i 11 spisa, svjedok navodi kako su siva dvorišna vrata zahrđana još u vrijeme kad je on dolazio. Pokazuje desni objekt na fotografiji na listu spisa 10 u vlasništvu SV, a lijevi objekt u vlasništvu GV. U vrijeme kad je on dolazio unazad petnaestak godina, znam da su L pristupali na način da bi GV išli lijevo u svoju kuću, a N prema stepenicama ravno. Koliko se on sjeća gospođa SV i gospođa GV s bile čak i prijateljice, imale su neki kontakt po mom nekom utisku. Taj podest između sivih i bijelih vrata je on tretirao kao zajednički, zna da su koristile i jedna i druga strana. Tuda su obje kuće prolazile i sa autom. Slabo da je upoznat s njihovim međusobnim odnosima, a koliko se sjeća gospođa SV je imala jedino tu mogućnost pristupa u svoj objekt. Nakon predočenja fotografija na l.s. 11 i pitanje je li gospođa SV koristila za pristup svojoj nekretnini prolaz i kroz desna bijela dvorišna vrata, ovaj svjedok odgovara da zna da su se ova dvorišna vrata u zid napravili kad se dio kuće prodao, ali da ne zna kad je to bilo, niti da li je gospođa SV tada bila živa. Svjedok da se sjeća da se uvijek koristio prolaz kroz lijeva dvorišna vrata kojih zapravo nije ni bilo do unazad pet, šest godina, već je bio otvor. U odnosu na desna dvorišna vrata, također svjedok navodi kako ne zna točno kada su postavljena, međutim da pretpostavlja da je to bilo kada je dio kuće prodan i to prizemlje, također po njegovoj procjeni prije pet, šest godina, ali naglašava kako se doista ne može sjetiti točnog vremenskog perioda. U odnosu na fotografije na listu 29 i 30, sačinjene po stalnom sudskom vještaku, svjedok primjećuje kako su smeđa metalna vrata srušena, zajedno sa bijelim betonskim stupom, dok na fotografijama na listu 10 i 11 i vrata u stup stoje čitavi, u odnosu na istu svjedok nema saznanja kad je došlo do pomicanja vrata i rušenja stupa, samo zna da bijelih vrata prema ulici nije bilo, a smeđih vrata da je bilo, a kad je stup srušen da ne zna.

14.2. Svjedok ČV,1955., nesrodan sa strankama, navodi kako je u više navrata dolazio kod gospođe EV servisirati televiziju, da je živjela na katu desne kuće na fotografiji koja se nalazi na l.s. 10., ne zna točno kad je preminula, pretpostavlja prije nekih desetak godina. Vlasnike lijeve kuće na fotografiji nisam poznavao. Dakle, nakon Bosine smrti nije dolazio u ovaj objekt. Siguran je da bijelih ogradnih vrata prema ulici nije bilo jer da je mogao neometano ući, iznositi televizore, a ova sivo-smeđa vrata, po tvrdnjama svjedoka,ako su bila, bila su otvorena da može parkirati vozilo. Ne živi blizu, tako da svoja saznanja imam isključivo od nekoliko dolazaka. Ne može se sjetiti da li je ikoga bilo u lijevoj kući, samo se sjeća penjanja uz stepenice do gospođe EV, uzimanja televizora.

14.3.Svjedok ZV,1969.,nesrodan sa strankama, po predočenju fotografija na l.s. 10 i 11 navodi kako mu je poznato da tužitelju NV pripada kat na desnom objektu, sjeća se da je sa svojim ocem po pozivu od tužiteljice LV odlazio prije nekih desetak godina na kat te kuće radi nekih dogovora oko rekonstrukcije iste. U prizemlje nisu ulazili. Samo jedna dvorišna vrata su bila u vrijeme kada sam dolazio. Svjedok pokazuje sivo-smeđa vrata. Bijelih ulaznih vrata da nije bilo, neometano su ušli,a kada mu se pokazuje list 11 spisa, da je bilo bijelog dvorišnog zida uz koji su položene dvije kante za smeće i koje dijele kuću. Nema saznanja kako je kuća podijeljena. Znam da je kuća građena sedamdesetih godina jer je imao uvid u projektnu dokumentaciju, a znam o načinu gradnje. Jednom da je bio tamo.

14.4.Svjedok BV, 1977., nesrodan sa strankama,svakih par dana prođe ovom cestom koja je predmet spora, a kao dijete od 10 godina išao kod jedne žene koja je živjela na katu kuće koja nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koju svjedok pokazuje na priloženim fotografijama na kojoj se vide stepenice prema katu, na način da bi prelazio s ceste na betonirani dio i gore uz stepenice. Nakon rata da više nije ovdje dolazio. Nadalje, svjedok navodi kako se ne može sjetiti postojanja tamnih vrata koja se vide na fotografijama uz tužbu već isključivo ovih bijelih koja su uvijek bila otvorena. naknadno se svjedok nije mogao ni tih vrata sjetiti već je naveo da je bio brisani prostor. Svjedok navodi kako je intenzivno dolazio od njegove četvrte do desete godine njegova života. Prestao je dolaziti krajem 80-ih godina. Ne može se sjetiti imena prijašnje vlasnice kuće koju da je pokazivao, zna da je živjela u inozemstvu i da je njima djeci donosila gumenjake.

14.5.Svjedokinja GV navodi kako je kuća s lijeve strane prikazana na prezentiranim fotografijama njezina i od tuženica obiteljska kuća, kako je svekar kupio teren 1979., 1980., a zatim sagrađena kuća. U odnosu na desni objekt, sjeća se da ju je jednom pitala EV (prednica tužitelja) da joj proda ulaz li ju je ona uputila da kontaktira njezine kćerke. Oni da su prolazili preko svog terena, a za S da ne zna, ali da da nisu prolazili preko njihovog. koliko je svjedokinji poznato, nije bilo sporova oko prolaženje spornim dijelom, a kad se svjedokinju pita oko vlasništva podesta između bijelih i sivih (smeđih)vata, svjedokinja navodi kako ne shvaća na koji dio nekretnine se to odnosi.

14.6. Svjedokinja TV, navodi kako poznaje tuženice, kako je prvi put došla u Vodice 2002., a potom 2008/209., kako zna da lijevi objekt pripada tuženicama, desne gospođi EV, kako je obitelj C prolazila kroz svoj ulaz ,a za obitelj SV da ne zna. nije upoznata s vlasništvom podesta između sivih i bijelih vrata kao ni oko toga je li bilo sporova oko prolaženja tim dijelom.

15.Sud je poklonio vjeru navodima svjedoka HV, ČV, IV i BV ocjenjujući iste uvjerljivim i istinitim, a svjedoke dobro upoznatim obzirom da su isti također prolazili mjestom prijepora prilikom dolazaka kod prednica tužitelja na kat kuće, jednako kao i prednici tuženica (svjedok HV), kako su prolazili predmetnim dijelom za pristup na kat kuće, od nikog ometani, kako nije bilo novih bijelih vrata, kako je uvijek bio slobodan pristup, a da je tome tako, da se zaključiti i iz iskaze majke od tuženica, svjedokinje C kojoj nije bilo poznato da bi ikakvih sporova bilo i kojoj prezentirane fotografije mjesta spora ne predstavljaju razlog da se detaljno očituje ili iskaže da je upravo zbog tog dijela došlo do nesuglasica, sporova, među parničnim strankama. Obzirom da su tužitelji u svojim iskazima naveli da su upravo mjestom prijepora prolazili na kat kuće, svjedoci neovisno o vremenskom periodu o kojem su iskazivali, ali svakako do smrti prednice tužitelja, EV, potvrdili da se upravo mjestom prijepora prolazilo, pomalo je neuvjerljivo da svjedokinja VV ne bi sudu spomenula eventualne sukobe među parničnim strankama ako ih je bilo prije 2011.godine.

15.1 Iz dokaza izvedenih u ovom postupku, evidentno je da se upravo preko mjesta prijepora prolazilo na kat kuće u vlasništvu tužitelja, kako se od gradnje kuće tuda pristupalo svakako do 2011.godine, kako nitko od svjedoka nije spomenuo da je čuo i/ili bio prisutan protivljenju, a i svjedokinja GV sama u svom iskazu ne spominje da je bilo problema vezanih za prolaženje, to je ovaj sud stava da je proteklo više od 20 godina potrebnih za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću do protivljenja tuženika izvršavanju prava služnosti prolaza i provoza. Da su se tuženici već ranije tome protivili, ne proizlazi iz nijednom u postupku izvedenog dokaza.

16. Obzirom na prednje utvrđenje da su tužitelji dosjelošću kako osobno tako putem svoje prave prednice, stekli pravo stvarne služnosti, odbijen je protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja usmjeren na nalaganje tužiteljima- protutuženicima na prestanak uznemiravanja istih u svom pravu vlasništva korištenjem dijela nekretnine u njihovom vlasništvu (čl. 167.st.1.ZV-a).

17. Ujedno je za istaći, ukoliko tuženice smatraju da tužitelji nemaju potrebe za korištenjem prava stvarne služnosti preko njihove nekretnine zbog toga što nekretnina tužitelja ima neposredan pristupa na javni put, a kako se to višekratno ističe, tada tužene mogu pokrenuti postupak u kojem će tražiti ukidanje predmetnog prava služnosti jer je isto izgubilo razumnu svrhu.

18. Iz navedenih razloga sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika, a odbio protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja.

19. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredba čl. 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP).

20. Tužiteljima-protutuženicima zastupanim po punomoćnici iz redova odvjetnika pripada pravo na trošak parničnog postupka u iznosu jednokratne nagrade za cjelokupni prvostupanjski postupak u iznosu od 600,00 eura (koji se odnosi na četiri radnje u postupku), te nadalje za sastave podnesaka od 30.ožujka 2023., 2.svibnja 2025. i 17.srpnja 2025.godine te pristupa na ročišta održana dana 26.travnja 2023., 23.rujna 2025. i 23.listopada 2025., za svaku radnju po 120,00 eura, uvećano za PDV 25%, trošak uviđaja 464 eura.

20.1.Dakle, ukupan parnični trošak koji su tuženice-protutužiteljice dužne naknaditi tužiteljima- protutuženicima iznosi 2.114,53 eura.

20.2. Trošak je odmjeren u skladu sa Tbr. 7.,toč.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14 i 118/14-isp.).

21. Slijedom svega iznijetog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

Šibenik, 10. veljače 2026.

Sutkinja

Martina Miočević Šušnjić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.