REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-884/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Draženke Ilak, kao članice vijeća, pravnoj stvari tužiteljice ŠH iz [adresa] – [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćniku dr.sc. Attili Čokoliću, odvjetniku u Osijeku, protiv I. tužene AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćnici - II. tuženoj ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku, od 27. kolovoza 2025. poslovni broj: P-345/2024-21, u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku od 27. kolovoza 2025. poslovni broj P- 345/2024-21, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. „ Utvrđuje se da su novčana sredstva koja su se zatekla na tekućem računu kod Zagrebačke banke d.d. broj: [broj bankovnog računa], u iznosu od 29.992,72 US dolara (dvadesetdevettisućadevetstodevedesetdvadolarasedamdesetdvacenta) i na oročenoj štednji kod Zagrebačke banke d.d. broj: 23600002509620624, u iznosu od 28.304,46 US dolara (dvadesetosamtisućatristočetiridolaračetrdesetšestcenti), sada pok. KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je umro u Osijeku 5. ožujka 2023., novčana sredstva koja su posebna imovina tužiteljice ŠH iz [adresa] – [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Izdvajaju se iz ostavinske mase novčana sredstva koja su se zatekla u trenutku smrti na računima sada pok. KH i to na tekućem računu kod Zagrebačke banke d.d. broj: [broj bankovnog računa], u iznosu od 29.992,72 US dolara (dvadeset devettisućadevetstodevedesetdvadolarasedamdesetdvacenta) i na oročenoj štednji kod Zagrebačke banke d.d. broj: 23600002509620624, u iznosu od

28.304,46 US dolara (dvadesetosamtisućatristočetiridolaračetrdesetšestcenti), kao posebna imovina tužiteljice i zakonske nasljednice ŠH.

II. Nalaže se I. tuženoj AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženoj ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ŠH solidarno naknade trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.551,54 EUR (tisućupetstopedesetjedaneuroipedesetčetiri centa), zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 27. kolovoza 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Djelomično se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 187,50 EUR (stoosamdesetsedameuraipedesetcenti), sa zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate, kao neosnovan.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobijaju tuženice zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Smatraju da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nerazumljiva je, proturječi sama sebi i razlozima presude ,nema razloga o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

2.2. Tvrdnji su da je prvostupanjski sud donio tzv. „presudu iznenađenja“ jer se tijekom postupka raspravljalo o institutima ugovora o darovanju i svojevrsnom depozitu, a da se o ugovoru o zajmu uopće nije raspravljalo.

2.3. Ističu i prigovor zastare ukoliko bi se radilo o ugovoru o zajmu a što nisu tuženice bile u mogućnosti isticati u prvostupanjskom postupku.

2.4.Analizirajući u žalbi iskaze svjedoka zaključuju da je sud pogrešno ocijenio izvedene dokaze što je dovelo do pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te posljedično i do pogrešne primjene materijalnog prava. Posebno ističu da pravni odnos između tužiteljice i pok. KH ne sadržava bitne sastojke ugovora o zajmu.

2.5. Zaključuju da novac koji je zatečen u trenutku smrti u imovini pok. KH čini njegovu imovinu i ulazi u sastav ostavine te da tužiteljica nije u dovoljnoj mjeri dokazala da bi se u konkretnom slučaju radilo o ugovoru o zajmu da bi imala pravo na izdvajanje novčanih sredstava koji su predmetom spora iz ostavine kao njezine posebne imovine.

2.6. Predlažu da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev podredno, da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Traže troškove podnesene žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženica, tužiteljica ističe da presuda ima sve sadržaje propisane zakonom te da prvostupanjski sud nije počinio niti jedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka budući je presuda jasna i razumljiva , ne sadrži proturječnosti kako to imputiraju žaliteljice.

3.1.Navodi da je tužbeni zahtjev ostao nepromijenjen kroz cijeli postupak te da nije jasno kakav prigovor zastare ističu tužene.

Tvrdnji je da nije nikada darovala predmetni novac niti je takva nakana postojala s njezine strane te da je pok. otac bio svjestan da se radi o kćerinom novcu i nije trošio taj novac.

3.2. Navodi da sve bitne sastojke ugovora, sadržava odnos između nje i pok. oca posebno ističući da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da predmetni novac nikako ne može biti dio ostavinske imovine pok. KH jer čini imovinu tužiteljive koja je novac poslala iz SAD-a na račun svojega oca s ciljem svojevrsnog deponiranja svojeg novca na bankovni račun svojega oca ili svojevrsni zajam, s neutvrđenim vremenom povrata istoga,koji povrat je svakako nastupio smrću pok. ostavitelja.

3.3. Predlaže da se žalba odbije i potvrdi prvostupanjska presuda u cijelosti. Traže troškove sudske pristojbe na odgovor na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužbenim zahtjevom tužiteljica traži da se utvrdi kako su novčana sredstva zatečena na računu Zagrebačke banke d.d. broj: HR 4923600003244525037, u iznosu od 29.992,72 US dolara (dvadesetdevet tisuća devetstodevedeset dva dolarasedamdesetdva centa) i na oročenoj štednji kod Zagrebačke banke d.d. broj: 23600002509620624, u iznosu od 28.304,46 US dolara (dvadesetosamtisuća tristočetiridolaračetrdesetšestcenti), sada pok. KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je umro u Osijeku 5. ožujka 2023., novčana sredstva koja su njezina posebna imovina te da se ta novčana sredstva izdvoje iz ostavinske mase pok. KH.

6. Nesporno je da je rješenjem prvostupanjskog suda od 28.2.2024., broj O- 767/2023- prekinut ostavinski postupak iza pok. KH, te je zakonska nasljednica ŠH ( tužiteljica) upućena da u roku od 30 dana pokrene parnicu protiv zakonskih nasljednica AH i ŽH radi utvrđivanja jesu li novčana sredstva na oročenoj štednji i tekućem računu kod Zagrebačke banke d.d. ostavina ostavitelja ili su posebna imovina nasljednice HH.

7. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je Zagrebačka banka d.d. dostavila podatak o prometu po računu iza pok. KH iz kojega je vidljivo kako je 30. prosinca 2016. uplaćen iznos od strane PH i ŠH u iznosu od 28.000,00 USD (list 29 spisa), dok je 14. lipnja 2017. sa računa isplaćen iznos od 27.998,96 USD

- da je 12. studenog 2021. uplaćen iznos od 30.000,00 USD od strane PH i ŠH (list 13 spisa)

- da je izdan račun na ime ŽH za pogrebne usluge u iznosu od 1.447,58 EUR od strane UKOP d.o.o.

- da je izdan račun od strane Restoran Bijelo-plavi (Aurora d.o.o.) dana 7. ožujka 2023. u iznosu od 749,80 EUR, kao i račun izdan od strane Glasa Slavonije d.d. Osijek u iznosu od 93,00 EUR

- da je od strane obrta [obrt] izdan račun 6. ožujka 2023. na ime aranžmana u iznosu od 100,00 EUR

- da je ŽH platila novčani iznos od 456,00 EUR dom Sv. Antun, 14. veljače 2023., te iznos od 765,00 EUR rezidencijalnom domu za starije i to 20. veljače 2023.

- da je Dom za starije osobe Sv. Antun izdao račun za smještaj za veljaču 2023. u iznosu od 456,00 EUR za KH i to 10. veljače 2023.

- da je pokrenut ostavinski postupak iza pok. KH, tijekom kojeg postupka pred javnim bilježnikom, kao povjerenikom suda, je na ročištu održanom **.**.2023. ŠH podnijela zahtjev da se izdvoje novčana sredstva zatečena na računu ostavitelja u trenutku njegove smrti, radi čega je spis, sukladno članku 222. i članku 224. Zakona o nasljeđivanju proslijeđen ovome sudu, na daljnje postupanje,

- da je tijekom ostavinskog postupka pred sudom prvog stupnja utvrđeno je kako je stanje u Zagrebačkoj banci d.d. na računu ostavitelja 29.992,72 USD, te na oročenom štednom ulogu iznos od 28.304,46 USD,

- da je tužiteljica sa računa u zajedničkom vlasništvu nje i njezinoga bračnog druga PH **.**.2016. uplatila ukupan iznos od 28.000,00 USD, te iznos od 30.000,00 USD 12. studenog 2021., na račun kod Zagrebačke banke d.d. u vlasništvu KH

- da je KH umro **.**.2023., te da su se u trenutku njegove smrti na računu kod Zagrebačke banke d.d. zatekla novčana sredstva u iznosu od 29.992,72 USD, te na oročenoj štednji iznos od 28.304,46 USD

- da je tužiteljica upućena pokrenuti ovaj postupak radi utvrđenja jesu li opisana novčana sredstva ostavina ostavitelja ili posebna imovina tužiteljice.

8. Obrazlažući pobijanu presudu prvostupanjski sud navodi:

- da je člankom 224. stavka 1. točke 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19. - dalje u tekstu: ZN) propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine

- da je člankom 5. stavkom 3. ZN-a propisano da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu, no da nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.,

- da je člankom 174. ZN-a propisano da se u ostavinskom postupku utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici, što čine ostaviteljevu ostavinu, te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama,

- da je člankom 479. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. – dalje u tekstu: ZOO) propisano da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati,

- da je člankom 499. stavkom 1. ZOO-a propisano da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novaca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoć,

-da je člankom 501. stavkom 1. ZOO-a propisano da je zajmodavac dužan predati stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije određen, onda kad to zajmodavac zatraži, a člankom 504. ZOO-a da je propisano,

da ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva.

8.1. Nadalje prvostupanjski sud navodi u obrazloženju je utvrdio kako je tužiteljica uplatila novčane iznose 2016. i 2021. godine na račun pok. KH iz razloga jer je željela novčane iznose uplaćivati za hitne slučajeve, da su očekivali povrat tih novaca, ukoliko se isti ne bi dogodili, a što je potvrdio i svjedok ŠHH koji je izjavio kako je tužiteljica uplatila predmetne novce na račun sada pok. KH za hitan slučaj, te da je očekivao povrat tih iznosa, a također da su se u vrijeme prve uplate, 2016. godine u Americi događali nemiri, 2021. je bio COVID pa su željeli, da u slučaju nemogućnosti financijske pomoći, pok. KH može raspolagati tim novcima, međutim sve sukladno prvotnom dogovoru s tužiteljicom, odnosno da bi ona odlučivala i upravljala i dalje tim novcima, što je i tužiteljica, dakle da je postojala namjera da ona odlučuje o upravljanju novcima na računu pok. KH, kao i da je isti bio upoznat s time kako se navedeni novac nije mogao trošiti, te također da je izjavila da je financijski pomagala KH (svome ocu) ali putem posebnog računa u Privrednoj banci Zagreb d.d., no, ne i računom u Zagrebačkoj banci d.d.

9. Prvostupanjski sud smatra da se u konkretnom slučaju ne može raditi o ugovoru o darovanju jer da nisu ispunjene pretpostavke za primjenu tog instituta što je porekla i tužiteljica, već da se osnovanost osnove tužbe ima promatrati kroz odredbe člana 499. stavak 1. ZOO-a odnosno da je između tužiteljice i pok. KH sklopljen ugovor o zajmu kojim stranke nisu ugovorile kamate ni rok vraćanja zajma te se stoga ima primijeniti članak 504. ZOO-a.

9.1. Prvostupanjski sud nadalje ističe da kako je tužiteljica od strane preostalih zakonskih nasljednika zatražila povrat zajma i to na ostavinskom ročištu to da su tuženice obvezne predmetne novčane iznose vratiti odnosno da novčani iznosi na računu i oročenoj štednji kod Zagrebačke banke d.d. ne predstavljaju imovinu ostavitelja, već posebnu imovinu tužiteljice.

9.2. U odnosu na tvrdnje tuženica kako tužiteljica nije sudjelovala u troškovima za skrb, sahranu i slično prvostupanjski sud ističe kako se sukladno članku 139. stavku 5. ZN-a dugovi među nasljednicima dijele razmjerno njihovima nasljednim dijelovima, pa ukoliko tužiteljica sama ne podmiri dio svojih dugova koji otpada na nju, to tuženice, za navedeno, mogu pokrenuti posebnu parnicu, međutim ista nije predmet ovoga postupka, već eventualno drugog postupka, kojega mogu tuženice pokrenuti, a također da navod tužiteljice da dopušta umanjenje predmetnih novčanih sredstava za sve troškove za liječenje i smještaj pok. KH napominje kako sud takvu zakonsku mogućnost nema, već može odlučivati samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, članak 2. stavak 1. ZPP-a, a to je na utvrđenje da su predmetna novčana sredstva posebna imovina tužiteljice, kao i da se ista izdvoje iz ostavinske mase, dok sve preostalo treba sama tužiteljica obračunavati i snositi troškove.

10. Prvostupanjski sud dakle prihvaća tužbeni zahtjev a pravni osnov nalazi u institutu ugovora o zajmu.

11. Osnovano tuženice u žalbi ističu da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), budući presuda ne sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni, te se ista presuda ne može ispitati.

12. Nalazeći osnovanost osnove u odredbi članka 499. ZOO-a, prvostupanjski sud je potpuno zanemario odredbu članka 75. ZN kojom je regulirano pitanje imovine koja se izdvaja iz ostavine i kojom je propisano u stavku 1. da neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici.

13. S obzirom na izneseno razlozi za primjenu instituta izdvajanja iz ostavine imovine koju potražuje tužiteljica nisu valjani te je valjalo prihvatiti žalbu tuženica i ukinuti prvostupanjsku presudu te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će otkloniti postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, te ponovnom analizom provedenih dokaza,kako svakog zasebno tako i svih zajedno kao i analizom i ocjenom rezultata cjelokupnog postupka a imajući u vidu kakav je tužbeni zahtjev postavljen kao i odredbu članka 75. stavak 1. ZN odlučiti o osnovanosti osnove tužbe te nakon toga donijeti novu odluku dajući za istu detaljne i valjane razloge.

14. Novom odlukom riješit će i o ukupnim troškovima parničnog postupka kao i o zatraženim troškovima podnesene žalbe te odgovora na žalbu slijedom odredbe članka 166. stavak 1. ZPP-a.

15. Zbog iznesenog na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 10. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić