REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-24/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja VM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljice ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Borislavu Kraljevskom, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Općine Stupnik, Gornjestupnička 33, Gornji Stupnik, OIB: 90374778256, zastupanog po punomoćniku Vladimiru Rađenoviću, odvjetniku u Jastrebarskom, radi brisovne tužbe, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu 18. studenog 2025 poslovni broj: P-973/2021-19, u sjednici vijeća održanoj 10. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presude Općinskog suda u Novom Zagrebu 18. studenog 2025. poslovni broj: P-973/2021-19.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova podnesene žalbe.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Utvrđuje se da je upis prava suvlasništva za korist tuženika Općine Stupnik 10255 Gornji Stupnik, Gornjestupnička 33, OIB 90374778256 u z. k. ul. [broj ZK uloška] za 121/856 dijela k. č. br. [katastarska čestica] i u z. k. ul. [broj ZK uloška] za 55/1427 dijela k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru poslovni broj: Z-5064/2021 od 09.03.2021.god. nevaljan i neistinit, te se nalaže uspostava ranijeg zemljišno-knjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe rješenja Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru poslovni broj: Z-5064/2021 od 09.03.2021.

II. Nalaže se tuženiku Općina Stupnik iz 10255 Gornji Stupnik, Gornjestupnička 33, OIB 90374778256 platiti tužiteljima prouzročene parnične troškove u iznosu od 689,12 eura uz pripadajuće zakonske zatezne kamate od donošenja presude do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP-a.

2.1. Smatra da shvaćanje prvostupanjskog suda da je udovoljeno pretpostavkama za prihvaćanje brisovne tužbe nije osnovano, te se pri tome poziva na odedbu članka 150 ZZK-a kojom je propisano da nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

Nadalje da je odredbom čl. 127. ZVDSP-a propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

2.2. Ističe da pravomoćna i izvršna odluka upravnog tijela - rješenja o izvlaštenju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za imovinskopravne poslove, Ispostava Samobor, Klasa UP/I-943-04/20-01/127 od 10. veljače 2021., kojom su tužitelji izvlašteni u korist tuženika i kojim ređuje u korist tuženika uknjižba izvlaštenih nekretnina, predstavlja zemljišnoknjižnu ispravu, a kako ju je donijelo upravno tijelo to predstavlja i javnu ispravu u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a.

2.3. Navodi da se upis u zemljišne knjige provodi u formalnom izvanparničnom postupku, a da zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje isključivo uvidom u zemljišne knjige, prijedlog za upis te njegove priloge tj. isprave na temelju kojih se upis zahtijeva (čl. 117. ZZK), što znači da će sud provesti upis koji se temelji na pravomoćnom i izvršnom rješenju upravnog tijela bez mogućnosti propitivanja njegove zakonitosti.

2.4. Pozivajući se i na odredbu članka 168 ZVDSP predlaže da se prvostupanjska presuda preinači uz obvezu tužitelja da naknadi troškove žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Kako tuženik u žalbi ne navodi koju je bitnu povredu odredaba parničnog postupka prvostupanjski sud počinio, ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, tako da ovaj žalbeni razlog istaknut u žalbi tuženika nije osnovan.

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijane presudu i rješenje.

6.1. Žalitelj u žalbi analizirajući na svoj način provedeni postupak daje svoja utvrđenja o tome kakvo je činjenično stanje trebao utvrditi prvostupanjski sud i na kakvo je trebao primijeniti materijalno pravo no s obzirom na utvrđenja i stajališta prvostupanjskog suda takovi žalbeni navodi po ocjeni ovog suda nisu prihvatljivi te ih ovaj sud ne prihvaća.

7. Tužitelji su podnijeli tužbu kojom traže da se utvrdi da je upis prava suvlasništva za korist tuženika nevaljan i neistinit te traže da se naloži uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja.

8. Nesporno je među stranaka da je na temelju rješenja o izvlaštenju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjek za imovinskopravne poslove, Ispostava Samobor, Klasa UP/I-943-04/20-01/127 od 10. veljače 2021 i rješenja ovog suda poslovni broj Z-5064/21 od 9. ožujka 2021. izvršen upis prava suvlasništva tuženika na nekretninama tužitelja upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za 121/856 dijela kčbr. [katastarska čestica] (ranija oznaka čestice kčbr. [katastarska čestica]) i u zk.zl.br. 5597 za 55/1427 u. 4354 (ranija oznaka čestice kčbr. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina].

9. Vršeći uvid u spis prvostupanjskog suda poslovni broj Z-5064/21 i rješenje o izvlaštenju od 10. veljače 2021. na temelju kojeg je izvršen predmetni upis prvostupanjski sud je utvrđenja :

- da navedeno rješenje sadrži štambilj izdan od strane nadležnog tijela, a iz kojeg proizlazi da je rješenje postalo konačno - izvršno – pravomoćno 15. veljače 2021. pri čemu se navodi kako tužba u upravnom sporu nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano u smislu članka 26. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17);

- da je u točki II. rješenja naznačeno da je naknada za izvlaštene nekretnine isplaćena suvlasniku PM (OIB [osobni identifikacijski broj]) i suvlasnici ĆM (OIB. [osobni identifikacijski broj]).

10. Prvostupanjski sud je stajališta da nisu osnovane tvrdnje tužitelja o tome da predmetno rješenje o izvlaštenju nije steklo svojstvo pravomoćnosti, odnosno da u istome nisu naznačeni osobni identifikacijski brojevi vlasnika nekretnine koja je izvlaštena, no da pravilno ističu kako je tuženik na temelju predmetnog rješenja o izvlaštenju stekao suvlasništvo na nekretninama tužitelja, a što prema stavu tužitelja nije bilo moguće, a to stoga što je uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su u istom ulošku, prema sadašnjem stanju, upisane dvije čestice kčbr. [katastarska čestica] oranica, površine 735 m2 te kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 121 m2, da su kao suvlasnici na navedenim nekretninama upisani ĆM u

735/1712 dijela, PM u 735/1712 dijela, Općina Stupnik u 242/1712 dijela, da je na navedenim nekretninama upisana i zabilježba zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom unutar roka od sedam godina od dana pravomoćnosti rješenja tj. od 15.02.2021.

10.1. Nadalje da je iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvadka zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidno da su u istom ulošku, prema sadašnjem stanju, upisane dvije čestice kčbr. [katastarska čestica] oranica, površine 1372 m2 te kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 55 m2, a da su kao suvlasnici na navedenim nekretninama su upisani ĆM u 686/1427 dijela, PM u 686/1427 dijela, Općina Stupnik u 55/1427 dijela, te je također upisana i zabilježba zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom unutar roka od sedam godina od dana pravomoćnosti rješenja tj. od 15.02.2021. 10.2. Također da iz rješenje o izvlaštenju proizlazi da je kao predmet izvlaštenja određen dio (ranije čestice) kčbr. [katastarska čestica] u površini 121 m2 i dio (ranije čestice) kčbr. [katastarska čestica] u površini od 55 m2, odnosno u navedenom rješenju je točno, na temelju priloženog parcelacijskog elaborata broj 70/19 izrađen po GEO POINT j.d.o.o., određena konkretna površina koja je predmet izvlaštenja, te je također rješenjem o izvlaštenju u točki 5. određeno da će se temeljem rješenja izvršiti uknjižba izvlaštenih nekretnina kao vlasništvo Općine Stupnik.

11. Prvostupanjski sud je zaključka da trenutno zemljišno knjižno stanje nije u skladu sa sadržajem i smislom rješenja o izvlaštenju jer na temelju istog nije bilo pravilno uspostaviti suvlasničke omjere stranaka, već je prvenstveno bilo potrebno provesti elaborat, odnosno izvršiti cijepanje čestice, a potom na čestici odgovarajuće površine (121 m2 + 55 m2) upisati pravo vlasništva za korist tuženika, a što proizlazi i iz činjenice da je rješenjem o izvlaštenju utvrđen interes Republike Hrvatske građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta, odnosno da je dio predmetnih nekretnina tužitelja izvlašten upravo za navedenu potrebu te je očito stoga da je izvlašteni dio nekretnine bilo potrebno otpisati u novi zemljišnoknjižni uložak kao vlasništvo tuženika u cijelosti.

11.1. Također da iz iz trenutnog zk stanja proizlazi da su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] upisane dvije čestice i to kčbr. [katastarska čestica], od kojih faktično (samo) čestica 4354/2 u površini od 55 m2 predstavlja predmet izvlaštenja, da su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] također upisane dvije čestice i to kčbr. [katastarska čestica] od kojih faktično (samo) čestica 4353/7 u površini od 121 m2 predstavlja predmet izvlaštenja, te da unatoč tome, u oba zemljišnoknjižna uloška, na svim česticama (pa i na onima koje faktično ne predstavljaju predmet izvlaštenja) su upisani I. i II. tužitelj te tuženik kao suvlasnici (u odgovarajućim suvlasničkim omjerima), čime je očito povrijeđeno knjižno pravo tužitelja, što znači da se radi o nevaljanom, odnosno neistinitom upisu u smislu članka 150. stavak 1. ZZK.

12. Prvostupanjski sud stoga smatra da je osnovan zahtjev tužitelja na brisanje ovakve uknjižbe koja ih vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja tako da prihvaća tuženi zahtjev

13. Materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

14. Prema odredbi čl. 150. st. 1. ZZK-a nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa te je ovlašten tražiti uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno, tako da se iz navedene zakonske norme može zaključiti da tužitelj kod brisovne tužbe može biti samo ona osoba čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitim upisom u korist stjecatelja ili njegovi univerzalni slijednici.

15. Obzirom na utvrđenja prvostupanjskog sud pravilno prvostupanjski sud nalazi da je povrijeđeno knjižno pravo tužitelja i da su oni legitimirani za podnošenje brisovne tužbe iz čl. 150. ZZK-a. Brisovnom tužbom nositelj knjižnog prava, čije je pravo povrijeđeno neistinitom ili nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane ili neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane ili neistinite uknjižbe.

16. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), u odredbi članka 168. predviđa i zaštitu prava vlasništva od povreda nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, tako što upućuje na primjenu pravila zemljišnoknjižnog prava koja uređuju zaštitu knjižnog prava od povreda nevaljanim, odnosno neistinitim upisom.

17. Knjižno pravo nositelja prava vlasništva moguće je povrijediti nevaljanom odnosno neistinitom uknjižbom (članak 150. stavak 1. ZZK-a). Neistinita je uknjižba (neovisno o tome što je postupak upisa bio formalno valjan) kada izmijenjeno zemljišno-knjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju na terenu (ono što piše u zemljišnoj knjizi nije isto u stvarnosti – sadržaj upisa je neistinit), a što jest slučaj u konkretnoj parnici s obzirom na utvrđenja prvostupanjskog suda tako da su neosnovani žalbeni navodi tuženika te pozivanje na odredbe članaka ZZK-a i ZV-a na koje se u žalbi poziva tuženik budući je prvostupanjski sud imao u vidu navedene odredbe te je po ocjeni ovog suda na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilnom primjenom materijalnog prava donio pobijanu presudu dajući za istu valjane razloge i uslijed čega je žalba tuženika neosnovana tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu kako u odluci o glavnom zahtjevu tako i u odluci o troškovima koji su kako po osnovi tako i visini pravilno odmjereni.

18. Oduka o zatraženim troškovima podnesene žalbe temelji se n odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a.

19. Na temelju članka 368. točka 1. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 10. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić