Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

Posl.br. P-791/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika, u parničnom postupku u pravnoj stvari tužiteljice CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Diani Angelini, odvjetnici u Puli, protiv tužene Općine Žminj, Pazinska cesta 2/G, OIB: 55323221255, zastupane po Općinskom načelniku AZ i po punomoćnici CZČ, dipl.iur. zaposlene kod tužene, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 22. siječnja 2026. godine u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika stranaka, dana 10. veljače 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica CZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica kč. br. [katastarska čestica] pašnjak i kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na koji vlasnički udio u zemljišnim knjigama dolazi upisana tužena Općina Žminj, OIB: 55323221255, te se ovlašćuje tužiteljicu da na temelju ove presude po pravomoćnosti iste u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Rovinj, na navedenim nekretninama na teret cjelokupnog vlasničkog udjela tužene ishodi upis prava vlasništva u svoje ime i korist, što je tužena Općina Žminj dužna trpjeti.

Obrazloženje

1. Dana 23. prosinca 2024. pod poslovnim brojem P-791/2024 zaprimljena je tužba tužiteljice CZ protiv Općine Žminj radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

1.1. U tužbenoj osnovi se navodi:

- da na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] pašnjak i kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dolazi upisana tuženica Općina Žminj, dok je tužiteljica pravo vlasništva stekla poštenim i zakonitim posjedovanjem;

- da je Općina Žminj stekla navedeno vlasništvo temeljem nasljeđivanja 2020. godine, nakon što je imovina proglašena ošasnom, međutim da je stvarni vlasnik navedenih nekretnina tužiteljica;

- da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju jer su tužiteljica i njezini pravni prednici preko 80 godina neprekidno u poštenom i samostalnom posjedu navedenih nekretnina;

- da je predmetne nekretnine tužiteljica stekla nasljeđivanjem iza svojeg oca pok. FZ, umrlog **.**.2018. od kada tužiteljica neprekinuto izvršava samostalan posjed istih, a prije tužiteljice citirane nekretnine posjedovao je tužiteljičin otac KZ pok. KZ, prije njenog oca, njezin djed, pok. KZ, od C, koji je iste stekao od prednika tužene, AZČ, u obitelji tužiteljice poznat kao FZČ temeljem kupoprodaje koje se nažalost, provela samo u posjedovnom listu Ureda za katastar, ne i u zemljišnim knjigama;

- da je dokaz posjedovanja i povijest promjena na katastarskim česticama iz kojeg proizlazi da su navedene nekretnine od upisa u katastar 1953. godine, kada se osnovao katastarski operat, već bile upisane kao posjed FZ, a 1972. godine po provedenom ostavinskom postupku iza pok. FZ umrlog **.**.1971. izvršena je promjena u posjedovnom listu na način da je na navedene nekretnine upisan kao posjednik tužiteljičin prednik, njen pok. otac, kakvo posjedovno stanje je i danas;

- da je faktično stanje takvo da miran i kvalificiran posjed u potpunosti izvršava tužiteljica;

- da u prilog tužiteljičinih navoda je i posjedovni list FZ, pok. C, tužiteljičinog djeda, u kojem posjedovnom listu su predmetne nekretnine navedene kao njegov posjed;

- da je KZ od pok. C bio rođen 1883. godine, a umro 1971. godine;

- da obzirom najstariji od posjedovnih listova koji se dostavlja u prilog tužbe ima upisanog djeda tužiteljice kao posjednika, a isti je preminuo 1971. godine, tužiteljica vjeruje da navedeni posjedovni list datira najkasnije sa godinom 1971. godine, no vjerojatno je i stariji, što, zajedno sa povijesti promjena na katastarskim česticama Odjela za katastar nekretnina Rovinj dokazuje miran i nesmetan posjed obitelji tužiteljice od najmanje 71 godinu, a prema saznanjima tužiteljice, i koju godinu više;

- da je nasljednik pok. FZ tužiteljičin otac, KZ, koji je preminuo 2018. godine;

- da predmetne nekretnine oduvijek obrađuje i koristi samo tužiteljica i njezini pravni prednici, te im nikada nitko nije osporavao pravo vlasništva predmetnih nekretnina;

- da je navedeno razvidno i iz posjedovnih listova izdanih 2003. godine, zatim 2016. godine te 2023. godine, u kojima je tijekom svih godina vidljivo da je kao posjednik bio upisan otac tužiteljice;

- da predmetne dvije čestice čine i posjedovnu cjelinu tužiteljice, imajući u vidu da je ista iza svog pok. oca naslijedila knjižno vlasništvo na kč. br. [katastarska čestica], koja se nalazi između kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

1.2. Kako je tužiteljica, smatrajući svojim vlasništvom zajedno sa svojim prednicima duže od 70 godina, kao pošten, istinit i zakonit posjednik posjedovala navedene nekretnine na koje dolazi upisan tuženik u zemljišnim knjigama, sukladno čl.159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev sadržaja kao u izreci ove presude.

2. Dana 15. travnja 2025. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tužene Općine Žminj u kojem se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti, a sve uz sljedeće navode:

- da tužiteljica ne bi bila stvarna vlasnica nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- da tužiteljica ne prilaže nikakve dokaze za tvrdnje da bi ona predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem iza svojega oca pok. KZ kao i na okolnost da je njezin djed kupio predmetne nekretnine od KZČ (pok. AZČ), odnosno prednika tužene i da bi ta kupoprodaja bila provedena samo u posjedovnom listu, a ne i u zemljišnim knjigama;

- da je tužena stekla predmetne nekretnine kao ošasnu imovinu iza pok. AZČ, što da je uobičajeni način stjecanja prava vlasništva od strane jedinica lokalne samouprave i na koji način ne umanjuje njihovo pravo, dok s druge strane tužiteljica ničim ne dokazuje navodnu kupnju nekretnina od strane njezinih prednika niti tvrdnju da bi predmetne nekretnine naslijedila;

- da povijest promjena iz nadležnog katastra nije dokaz vlasništva, a sama činjenica da je netko posjedovao neku stvar ne znači da je isto činio ni savjesno ni pošteno, a niti da bi automatski u tom slučaju dosjelošću ili na drugi način mogao steći vlasništvo;

- da se prigovara savjesnosti i poštenju tužiteljice uzimajući u obzir da se njezina savjesnost, kako i sama navodi, veže uz trenutak nasljeđivanja iza pok. RZ (2018. godine) te je u ostavinskom postupku morala vidjeti što je to njezin otac imao u vlasništvu, odnosno što je naslijedila.

2.1. Slijedom svega naprijed navedenog, a kako tužena smatra da se nisu ispunili uvjeti iz čl. 159. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže se sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i naloži tužitelju plaćanje parničnog troška.

3. U daljnjem tijeku postupka radi utvrđenja relevantnih okolnosti za presuđenje ove pravne stvari sud je proveo slijedeće dokaze:

- uvidom u izvadak iz katastarskog plana (list 5);

- uvidom u izvadak i povijesni izvadak iz zemljišne knjige (list 6, 24);

- čitanjem rješenja o nasljeđivanju (list 8);

- čitanjem povijesti promjena na katastarskim česticama (list 12);

- čitanjem posjedovnih listova (list 13-23);

- čitanjem oporuke od 23. ožujka 2016. godine (list 42-45).

- saslušanjem svjedoka: PZ, VZ i EZ rođ. PZ na ročištu održanom na licu mjesta dana 22. siječnja 2026. godine (list 51-52);

- saslušanjem tužiteljice na istom ročištu dana 22. siječnja 2026. godine (list 53).

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

5. Predmet spora je tužiteljičin zahtjev na utvrđenje da je stekla pravo vlasništva nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] dosjelošću putem svojih prednika, na koje nekretnine nesporno dolazi upisana tužena.

6. Iz dostavljenog povijesnog prikaza z.k. izvadaka sud je utvrdio istinitost navoda tužiteljice glede knjižnog upisa Općine Žminj na spornim k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] stečenih rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-377/2019 iza pok. RZČ koje rješenje o nasljeđivanju dostavlja u prilog tužbe.

7. Dana 22. siječnja 2026. godine održana je glavna rasprava na licu mjesta kada su provedeni svi predloženi dokazi i to: pregledom pokazanih nekretnina kao predmetnih, identifikacijom istih po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. geod. ŠZ, saslušanjem svjedoka: PZ, VZ rođ. PZ i EZ rođ. PZ i tužiteljice.

8. Mjernični vještak dipl. ing. geod. ŠZ identificirala je pokazane nekretnine po tužiteljici u naravi oranice koje obuhvaćaju tri katastarske čestice, od kojih su rubne predmetne, dok je središnja k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice koje se u cijelosti istovjetno obrađuju kao cjelina. Predmetna k. č. [katastarska čestica] krajnji je južni dio opisanog posjeda kao cjeline, evidentirana nazivom "Vrh vihrevice" pašnjak površine 619 m2, a u naravi oranica. Sljedeća predmetna k. č. br. [katastarska čestica] evidentirana je istim nazivom "Vrh vihrevice" kao pašnjak pov. 413 m2, a u naravi oranica. Obje predmetne opisane su pravilnog pravokutnog oblika s definiranim vanjskim međama u odnosu na posjed, u naravi suhozidi i koruna ali međusobno nisu vidljivo odijeljene, te s k. č. br. [katastarska čestica] čine jedinstvenu posjedovnu cjelinu, a pristup osiguran duž cijele istočne međe, gdje graniče s lokalnom asfaltiranom cestom. Vještakinja je identificirane nekretnine označila u izvodu iz katastarskog plana i ortofoto snimci priloženih uz njezin nalaz koji figurativno prikazuju naprijed opisane nekretnine kao posjedovnu cjelinu koje se sa sjeverne i južne strane protežu u nastavku centralne tužiteljičine nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] bez vidljivih međnih oznaka između njih triju.

9. Iz dostavljenih posjedovnih listova broj 413 od 10. listopada 2003. godine i 21. ožujka 2016. godine (list 15-23) utvrđeno je da bi tužiteljičin otac pok. RZ pok. KZ bio upisan kao posjednik predmetnih nekretnina, a iz posjedovnog lista broj 460 utvrđeno, da bi na predmetnim nekretninama prethodno bio upisan njezin djed RZ pok. C.

9.1. Iz dostavljenih podataka Odjela za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno od 05. rujna 2024. godine utvrđeno je da od osnutka katastarskog operata cca 1953. godine, k. č. [katastarska čestica], dolaze upisane u posjedovnom listu 460 na ime posjednika FZ pok. C i da je promjena uslijedila 1972. godine prema rješenju o nasljeđivanju posl.br. O-4/1972-87, kada je cijeli posjedovni list 460 k. o. [katastarska općina] prešao na ime posjednika FZ pok. FZ, a kasnije prelaskom na računalnu bazu podataka posjedovni list 460 prenumeriran u posjedovni list 413 k. o. [katastarska općina], uz bilješku da od osnutka katastarskog operata nije bilo evidentiranih promjena oblika, površine i načina uporabe zemljišta, niti upisa nositelja prava od 1972. godine.

10. Saslušani svjedok PZ, rođen 1959. godine, iskazuje sudu o svojim neposrednim saznanjima s obzirom da njegova nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] međi sa tužiteljičinom predmetnom k. č. br. [katastarska čestica] stoga, da od najranijih sjećanja kada je imao 6-7 godina pamti na ovim nekretninama Zdenkine roditelje FZ i VZ, kao i CZ kada su oboje kao djeca čuvali krave. Svjedok navodi da nije imao saznanja da bi ovo Zdenkino imanje imalo tri broja jer u naravi predstavljaju jednu cjelinu koja se takvom i održavala, a nekad u dijelu sijala pšenica uz druge kulture kada je viđao Zdenkine roditelje kako kopaju njivu. Svjedok je izričit u navodu da nikada nikog osim tužiteljice, a prije toga njezinih roditelja, nije viđao na predmetnoj njivi, a nedavno ista počišćena po tužiteljici i to upravo kako je inače korištena južno do njegove nekretnine, bočno do suhozida i do cesta koje ju međe. Tvrdi da nikada spora tu nije bilo i da je ovakvo stanje otkada samo on pamti od sredine 60-ih godina.

11. Svjedokinje VZ (rođena 1950. godine) i NZ (rođena 1965. godine) su tužiteljičine sestre koje istovjetno tvrde da je predmetna njiva zv. "Vrh Vihrevice" starina njihovog djeda A, rođenog 1883. godine i preminulog 1971. godine, od kojega je njihov otac, istoimeni FZ naslijedio ovu njivu, a isti rođen 1925. godine, i preminuo 2018. godine. Obje svjedokinje pamte iz rana djetinjstva (svoje 6-te godine) da su se u dijelu te njive čuvale krave, dok su preostali dio obrađivali za potrebe domaćinstva. Po pričanju u obitelji, svjedokinja EZ navodi da je ovu njivu pok. djed FZ kupio, a onda po smrti njihovog oca oporučno rasporedio njima. Svjedokinje nisu imale saznanja o tome da bi cijela njiva imala tri broja katastarske čestice jer se oduvijek koristila kao cjelina bez ikakvih međnih granica između svakog broja, a međom držali ceste, suhozid i Serđinu nekretninu s južne strane.

12. Tužiteljica je u stranačkom iskazu potvrdila navode saslušanih svjedoka, odnosno da je predmetna njiva po njihovom ocu FZ naslijeđena od njegova oca A, rođenog 1883. godine, a preminulog 1971. godine, da bi istu onda njihov otac oporukom namijenio njima ne znajući da njiva ima tri broja od kojih je na jednome ona upisana kao vlasnica u zemljišne knjige i to središnjoj oznake kč. br. [katastarska čestica]. U konačnosti da su naslijeđenu imovinu sestre podijelile tako da je ova pripala njoj, a sestrama druge nekretnine. Tužiteljici nije poznato kako se tužena upisala na dio njihove njive, koja je oduvijek u posjedu njezine obitelji, što da im nitko nikada nije sporio, a oni bili uvjereni da je u cijelosti njihova kako se prenosila od prednika nasljeđivanjem.

13. Po provedenom dokaznom postupku zaključak je ovoga suda, da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan, te je sud uvjerenja da su u konkretnom slučaju pravni učinci dosjelosti nastupili jer su se ispunile sve pretpostavke za stjecanje putem dosjelosti već do utvrđenog vlasništva tuženika. Naime, predmetne nekretnine koje predstavljaju nastavak središnje njive u vlasništvu tužiteljice u suštini tvore posjedovnu cjelinu sa središnjom nekretninom i kao takve omeđene sa svih strana što cestom, što suhozidom i susjednom nekretninom svjedoka PZ, i to zasigurno prema neposrednom saznanju samo ovih svjedoka iz njihova najranija sjećanja za poslijednih 70 godina u kontinuitetu, a prema znanju tužiteljice i njezinih sestara još i prije toga od života njihova djeda A preminulog 1971. godine od kojega je njegov otac, istoimeni FZ nekretnine naslijedio, a ovaj rođen 1925. godine i preminuo 2018. godine. Osim toga valja imati u vidu da je tužiteljičin otac pok. FZ svojom oporukom od 23. ožujka 2016. godine obuhvatio predmetne nekretnine upisanih u posjedovnom listu 413 kao vanknjižno vlasništvo to iste rasporedio i na tužiteljicu što govori u prilog zaključku da je opravdano vjerovala da joj ove nekretnine i pripadaju.

14. Sud je ocijenio tužiteljicu poštenim posjednikom jer je ista nastavila koristiti sporne nekretnine kako su to činili njezini prednici (otac djed A) iz čijeg ponašanja nije imala razloga sumnjati da joj ove nekretnine ne pripadaju. Navedeno je uvjerilo ovaj sud da postoji nesklad faktičnog i knjižnog stanja kojeg tužitelj kroz ovaj postupak nastoji uskladiti.

15. Dakle, tužiteljica je dokazala potrebne pretpostavke za izvanrednu dosjelost (usucapio) kao originalan osnov stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari, njezinim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme.

16. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je, da se vlasništvo nad stvari stječe dosjelošću samostalnim posjedom te stvari, ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

17. Nadalje, st. 4. toga Zakona propisan je rok za izvanrednu dosjelost stvari u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i to od 40 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja kada je u pitanju pošten posjed. Treba napomenuti da se temeljem čl. 18. st. 5 citiranog zakona posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno. Učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom.

18. Za izvanrednu dosjelost dakle, traži se da je posjed barem pošten. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

19. Saslušani svjedoci, čije iskaze sud prihvaća u cijelosti kao uvjerljive i logične ukazali su sudu, da se već tužiteljičin otac pok. FZ, a prije njega i djed istoimeni F upisan kao posjednik zasigurno od 1953. godine (od osnutka katastarskog operata), ponašali kao vlasnicima spornih nekretnina, tako da je već od stjecanja nekretnina po tužiteljičinom ocu pok. F proteklo i više od potrebitog vremena od 40 godina kako je nekretnine posjedovao još djed pok. F, koji je preminuo 1971. godine, a njega naslijedio tužiteljičin otac pok. F koji je preminuo 2018. godine.

20. Slijedom svega navedenog, a kako sud cijeni, da je za tužiteljicu konačno došlo vrijeme da si činjenično stanje koje traje zasigurno preko 40 godina, pretvori u pravno stanje, a kako ista nema druge mogućnosti da uskladi raskorak između stvarnog i pravnog stanja i ima pravni interes za pokretanje ovoga postupka, sud je udovoljio njezinom tužbenom zahtjevu i temeljem citiranih zakonskih odredbi presudio kao u izreci.

U Rovinju, 10. veljače 2026. godine.

S u t k i n j a :

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.