REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-176/2025-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica ŠĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnici u Pazinu, Franine i Jurine 7, i tuženici 1. MĐ, [adresa], nepoznatog boravišta, 2. EĐ, [adresa], nepoznatog boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 10. veljače 2026. u prisutnosti tužiteljice i zamjenice njezinih punomoćnika, LĐ, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši prijenos njihovog prava suvlasništva i uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

II. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženika Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 275,00 eura (dvjesto sedamdeset pet eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu (od 7. ožujka 2025., str. 1–3) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se na toj nekretnini izvrši prijenos njihovih suvlasničkih udjela te da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

1. 1. U obrazloženju tužbe tužiteljica je navela da je ona stvarna vlasnica predmetne nekretnine, u cijelosti. Otac tužiteljice, pokojni TĐ bio je isključivi posjednik i smatrao se vlasnikom te nekretnine. TĐ umro je 2004., a naslijedila ga je njegova supruga, sada pokojna ĆĐ, u cijelosti. ĆĐ umrla je 2012., a naslijedila ju je tužiteljica, u cijelosti. U katastarskom operatu kao isključivi posjednik predmetne nekretnine upisan je TĐ, otac tužiteljice. Predmetna nekretnina čini jedan gospodarski kompleks naziva „Brižac“ zajedno s ostalim nekretninama u vlasništvu tužiteljice i to k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oduvijek je obrađivala obitelj tužiteljice, a sada istu obrađuje tužiteljica. Predmetnu je nekretninu obitelj tužiteljice ranije je obrađivala kao vinograd, a sada se ista obrađuje kao oranica. Tužiteljica i njezina obitelj odnosno njezini pravni prednici, predmetnu su nekretninu održavali i istom gospodarili u skladu sa svojim potrebama te su je smatrali svojim vlasništvom. Nitko nikada nije smetao tužiteljicu niti njezine pravne prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini niti je ikada itko drugi polagao bilo kakvo pravo na istu. Tuženici su samo formalno upisani kao suvlasnici sporne nekretnine iako ista predstavlja isključivo vlasništvo tužiteljice. Slijedom svega navedenog, stvarna vlasnica predmetne nekretnine je tužiteljica, u cijelosti, budući da je istu stekla nasljeđivanjem od svojih pravnih prednika, a koji su predmetnu nekretninu stekli na temelju instituta dosjelosti jer su u samostalnom i poštenom posjedu iste bili više od 80 godina.

2. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u [adresa] (postavljen rješenjem posl. br. P-176/2025-8 od 5. svibnja 2025.; str. 64–66), u odgovoru na tužbu od 6. svibnja 2025. (str. 69) opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i izvođenju dokaznih prijedloga predloženih po tužiteljici.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 6–7, 12–14), izvoda iz katastarskog plana, str. 8, 116, izvoda iz posjedovnog lista, str. 9, 117, rješenja o nasljeđivanju donesenog po Javnom bilježniku Nataši Jeromela Mauša kao povjereniku Općinskog suda u Puli – Pola, Stalne službe u Pazinu posl. br. O-335/12 (UPP/OS-108/12-1) od 28. lipnja 2018., str. 10–11., i ortofoto snimke, str. 115), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Slobodana Đekića, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, iz LIMISTER j. d. o. o., radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka UĐ i VĐ te tužiteljice (str. 108–111), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine upisani tuženici. Kao posjednik predmetne nekretnine u katastru je u posjedovnom listu br. 57 za k. o. [katastarska općina] upisan TĐ ([adresa], otac tužiteljice).

6. Identifikaciju predmetne nekretnine u postupku je izvršio mjernični vještak mr. sc. Slobodan Đekić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao objektivan i stručan. Vještak je identifikaciju izvršio uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planom i ortofoto snimkom za k. o. [katastarska općina], a prema kazivanju tužiteljice. Utvrdio je da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastar upisana kao vinograd s 331 m2. U naravi je oranica. Nalazi se istočno od k. č. [katastarska čestica]. Sa zapadne strane omeđena je živicom. K. č. se pristupa s južne strane, blagim usponom, na površinu oranice. Istočna međa nije vidljiva na terenu.

7. U stvarnom posjedu predmetne nekretnine danas je tužiteljica, a prije nje u posjedu je bila njezina majka ĆĐ, rođena 1931. umrla 2012., a još prije otac TĐ, rođen 1921., umro 2004. Tužiteljica i njezina obitelj su predmetnu nekretninu oduvijek uživali kao vinograd, a zadnjih desetak godina kao oranicu. Posljednje su zasijali djetelinu. Predmetna nekretnina čini u naravi dio gospodarskog kompleksa naziva „Brižac“ zajedno s k. č. [katastarska čestica] (na kojima je tužiteljica upisana kao vlasnica), a koje su se koristile na jednak način kao utužena nekretnina.

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju isprava u spisu, te u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka UĐ (rođenog 1952.) i VĐ (rođenog 1958.), oba rodom iz [adresa], gdje se predmetna nekretnina i nalazi, čiji su iskazi u suglasju s iskazom i navodima tužiteljice. Svima je bio poznat naziv predmetnog kompleksa („Brižac“) i način njegovog korištenja. Tim svjedocima posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato. Oni su iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način (oba svjedoka nesrodna su s tužiteljiceom). Posjedovno stanje kako ga je prikazala tužiteljica zasigurno potvrđuje i to da je njezin otac TĐ upisan kao posjednik predmetne nekretnine, a činjenica je da je katastar (prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju) odražavao stvarno, faktično stanje.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje unazad osamdeset godina, znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetnu nekretninu, pa ni upisani zemljišnoknjižni vlasnik.

8. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljica i njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici netko osporavao pravo na posjed predmetne nekretnine. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli tuženike na prijeporu, a zapravo ni ne znaju tko su oni. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su obitelj tužiteljice vidjeli na predmetnoj nekretnini, da je koriste i obrađuju, i njih su držali kao njihove vlasnike. Tužiteljica i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici, a tužiteljica to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetne nekretnine najmanje od 2012., a putem prednika unazad najmanje osamdeset godina. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetnu nekretninu stekla je u vlasništvo (i) dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, pa da je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, na toj nekretnini izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti, sve kao t. I. izreke presude.

12. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova, ukupno 200,00 eura, te za zastupanje više osoba uvećanje od 10 % (20,00 eura), uvećano za PDV 25 %, ukupno 275,00 eura.

12. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu.

12. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 10. veljače 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv.

Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.