Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-610/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice GD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Šutalo, odvjetnici u Valpovu, protiv protustranke ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice , nakon održanog ročišta, dana 10. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice GD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pok. DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], G [adresa], u razdoblju od prosinca 2004. do njegove smrti dana 10. srpnja 2025. postojala životna zajednica koja ima učinak izvanbračne zajednice na koju se imaju primijeniti odgovarajuće odredbe Obiteljskog zakona, Zakona o nasljeđivanju i Zakona o mirovinskom osiguranju te da je predlagateljica živeći u navedenom razdoblju u zajedničkom kućanstvu s pok. DD stekla status njegove izvanbračne supruge i udovice.
Obrazloženje
1. Predlagateljica tvrdi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim DD od prosinca 2004. sve do njegove smrti 10. srpnja 2025. Navodi da su prvo bili u braku od 12. studenog 1983. te su se razveli 17. lipnja 2003. zbog alkoholizma pok. DD. Nakon razvoda ona je na period od osamnaest mjeseci s kćerkom ED preselila u iznajmljeni stan, no kako se DD riješio ovisnosti krajem 2004. nastavili su zajednički život te su sve do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu. Izvanbračnoj zajednici svjedoči i činjenica da je pok. DD u siječnju 2005. predlagateljici darovao obiteljsku kuću u kojoj su zajedno živjeli sve do njegove smrti, kao i da je predlagateljica podigla dva kredita u cilju zatvaranja Zlatkovih dugova te kupnje automobila, a na jednom kreditu je pokojni DD bio sudužnik. Stoga predlaže da sud donese rješenje kao u izreci kako bi mogla ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. DD.
2. Protustranka se nije protivila prijedlogu.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: izvadak iz matice umrlih, presudu o razvodu braka Općinskog suda u Valpovu broj P-190/2003 od 17. lipnja 2003., obiteljske fotografije, uvjerenja o prebivalištu, ugovor o darovanju od 10. siječnja 2005., ugovore o kreditu, zapise iz matice rođenih, saslušao je predlagateljicu, protustranku te svjedoke JD, ĆD i PD.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je DD umro **.**.2025. u [adresa] te da je jednom za života zasnivao brak s predlagateljicom. S predlagateljicom se vjenčao 12. studenog 1983., a razveli su se 17. lipnja 2003. nakon čega isti nije sklapao brak. Iz zapisa iz matice rođenih za predlagateljicu slijedi kako je jednom zasnivala brak i to s pokojnim DD. Pokojni DD imao je od lipnja 1998. do dana svoje smrti prijavljeno prebivalište u [adresa], što je ujedno adresa prebivališta predlagateljice također od lipnja 1998.
5. Uvidom u ugovor o darovanju je utvrđeno kako je DD predlagateljici **.**.2005. darovao nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljsku kuću sagrađenu na kčbr. [katastarska čestica] površine 587 m2 te se navodi da predmetnu nekretninu istoj daruje kao svojoj supruzi.
6. Nadalje je utvrđeno da je predlagateljica podigla 2005. kredit za adaptaciju stambenog objekta, a 2013. kredit za zatvaranje dugova te joj je po kreditu iz 2013.
DD bio solidarni dužnik.
7. Iz iskaza predlagateljice sud je utvrdio kako se od pokojnog DD razvela budući da je bio sklon konzumiranju alkohola, no 2004. su ponovo započeli zajednički život kada se sa kćerkom opet doselila u obiteljsku kuću. Živjeli su zajedno neprekidno sve do Zlatkove smrti te ga je neprekidno voljela. Dijelili su financije, zajedno su objedovali i čuvali unučad. Nisu se ponovo vjenčali budući da je ona željela crkveno vjenčanje, a on nije bio vjernik, dok im sama činjenica vjenčanja u matičnom uredu nije igrala ulogu budući da su funkcionirali kao bračni par.
8. Protustranka, kći pokojnog DD i predlagateljice, iskazuje kako su njezini roditelji bili u braku te su se razveli kada je ona pohađala srednju školu, budući da je tata bio sklon konzumiranju alkohola. Ona i mama su odselile, no tata ih je počeo posjećivati te su se nakon nekog vremena mama i ona vratile. Ona se u međuvremenu udala i rodila sina koji sada ima preko dvadeset godina te je stoga otac prestao piti, a roditelji su od 2004. sve do očeve smrti živjeli zajedno. Zajedno su ulagali u kuću, otac je čak kuću darovao majci, a kada je trebalo pričuvati njezinu djecu, roditelji su to zajedno činili. Otac je imao dijabetes, pred smrt je teže hodao te je sve kućanske poslove obavljala njezina majka, a ona po potrebi. Polovinu troškova sahrane oca je platila država, a drugu polovinu majka i ona. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nitko od roditelja nije bio u vezi s trećim osobama. Financije su dijelili zajedno. Nije ulazila u intimu svojih roditelja i njihove razloge zašto se nisu ponovno vjenčali.
9. Svjedok JD, suprug protutranke, iskazuje da je s protustrankom oko dvadeset godina u braku, a pokojnog punca DD je upoznao kada je već stanovao s predlagateljicom te su živjeli skupa sigurno unazad dvadeset godina. Zajedno su stanovali na adresi u [adresa]. Protustranka i on imaju dvoje djece, te su ih predlagateljica i DD čuvali. DD i predlagateljica su oboje imali primanja i dijelili su financije. ED i on su ih s djecom zajedno posjećivali, a i obratno. DD je bolovao od dijabetesa te mu je svu potrebnu pomoć pružala GD. Troškovi sahrane su financirani sredstvima protustranke, njega, predlagateljice, a djelomično i od strane države.
10. Svjedokinja ĆD, susjeda predlagateljice, iskazuje da je poznavala i pokojnog DD. U susjedstvo je doselila 2018. i tada su DD i predlagateljica već stanovali ondje te su oni prema njezinim saznanjima muž i žena, a taj dojam je stekla budući da se njezina kćerka često družila s njihovom unukom i to upravo u kućanstvu DD i GD. DD i GD su stanovali zajedno do njegove smrti. Ne zna tko je platio troškove sahrane pokojnog DD. Prilikom svakog njezinog posjeta njihovom kućanstvu, imala je dojam da imaju skladan odnos.
11. Svjedokinja ID, svekrva protustranke, je DD i predlagateljicu upoznala 2004. uoči ženidbe sina JD i ED. Kada ih je upoznala, GD je radila u Belišću, a DD bi svaki dan dolazio po nju budući da je bio u mirovini te su zajedno posjećivali svoju kćerku, ovdje protustranku, i njezinog sina JD koji su stanovali kod svjedokinje. Od kada pozna GD i DD oni su neprekidno živjeli na adresi u [adresa], tamo ih je posjećivala sa suprugom sve do Zlatkove smrti. Troškove sahrane platili su predlagateljica, protustranka, a djelomično je iste sufinancirala država. Prema njezinim saznanjima DD je do smrti bio pokretan, a GD je kuhala, spremala i održavala kućanstvo. Zna da su bili razvedeni, no to se po njihovom ponašanju nije primijetilo jer su funkcionirali kao bračni par.
12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, protustranke i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog DD trajala neprekidno od prosinca 2004. pa do njegove smrti 10. srpnja 2025., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Predlagateljica i pokojni su imali od lipnja 1998. prijavljeno prebivalište na istoj adresi te je nedvojbeno utvrđeno kako su bili u emotivnoj i financijskoj zajednici jer je DD predlagateljici darovao nekretninu u kojoj su stanovali, ona je podigla kredit radi renoviranja nekretnine, a uz ovo je 2013. podigla kredit na kojem joj je pok. DD bio solidarni dužnik. DD i predlagateljica su zajedno čuvali unuke, posjećivali rodbinu i prijatelje, ona se o njemu brinula do smrti te u konačnici participirala u troškovima njegove sahrane.
13. Sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Slično propisuje i Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) u čl. 25. st. 3. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. DD, a radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je prijedlog usvojiti kako je to predlagateljica predložila i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 10. veljače 2026.
Sutkinja
Vanda Horvat
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
DOSTAVITI:
1. pun. predlagateljice
2. protustranci
