Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-9750/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika VRUTAK d.o.o., kao pravne osobe i II okrivljenika AU, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl. 98. st. 1. podst. 4. i st. 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 55. Pp-17394/2022, od 6. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 2. listopada 2025. i 10. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e:
I U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, a po službenoj dužnosti, preinačava se pobijana presuda, na način da se na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje PZ) I okrivljenik VRUTAK d.o.o. i II okrivljenik AU (podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐAJU OD OPTUŽBE
da dana 6. rujna 2022. u Zagrebu, Vodovodna 20a, u 12,30 sati, nisu odmah po nastanku ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru u kojemu poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, obavijestili nadležno tijelo za inspekcijski nadzor,
čime da bi počinili prekršaj iz čl. 65. st. 2. i 3. Zakona o zaštiti na radu,
kažnjiv po čl. 98. st. 1. podst. 4. istog Zakona.
II Uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, žalba tužitelja je bespredmetna.
III Na temelju čl. 140. st. 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenici su na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 98. st. 1. podst. 4. i st. 2. Zakona o zaštiti na radu, činjenično opisanog u izreci, po načelu in dubio pro reo, jer da je prema medicinskoj dokumentaciji, radnik nakon nastanka ozljede bio zadržan na obradi i hitnoj službi preko noći, pa da poslodavac nikako nije mogao odmah po nastanku ozljede znati da će radnik nakon pregleda i obrade biti zadržan u bolnici.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnom da su radnika IU predmetnog dana kada se dogodila ozljeda, u bolnicu prevezli radnici I okrivljenika, te da je u KB „Sveti Duh“, Klinici za kirurgiju, na Odjel traumatologije, nakon obrade primljen 6.9.2022. u 14,32 sati.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tužitelja u smislu čl. 202. st. 1. PZ ovaj sud je utvrdio da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz čl. 196. t. 1. PZ na štetu okrivljenika, jer djelo, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom aktu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Naime, odredbom čl. 98. st. 1. podst. 4. i st. 2. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), propisano da će se kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi „ako odmah po nastanku smrtne ozljede i ozljede nastale u prostoriji ili na prostoru na kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, ne obavijesti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor (članak 65. stavci 1., 2. i 3.)“.
7. Međutim, u izreci ove presude navedeni činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane presude, a istovjetno i u optužnom prijedlogu i dopuni istog, nepotpun je i iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer se s obzirom na zakonski opis prekršaja radi o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa nužno treba navesti podatke ozlijeđenog radnika ili osobe na radu, odnosne njegovo ime i prezime, te naziv stacionarne zdravstvene ustanove ili dnevne bolnice u kojoj je zadržan na liječenju i vrijeme kada je zadržan, a to je u ovom slučaju izostalo i navedeni činjenični opis predstavlja samo zakonski opis prekršaja.
8. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
9. U ovoj fazi postupka više se ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa je trebalo u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti preinačiti pobijanu presudu i donijeti odluku kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe za djelo opisano u izreci, primjenjujući odredbu čl. 182. t. 1. PZ, jer djelo za koje se okrivljenici optužuju, nije prekršaj.
10. Iz izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 10. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.