REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-5479/2018-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja ČK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Tomislava Nikolića, odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika AK, savjetnice u OGDO, 10. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 813,65 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od:

- 67,39 EUR počevši od 15. studenog 2012. do isplate,

- 22,42 EUR počevši od 15. siječnja 2013. do isplate,

- 77,35 EUR počevši od 15. veljače 2013. do isplate,

- 19,03 EUR počevši od 15. svibnja 2013. do isplate,

- 71,79 EUR počevši od 15. rujna 2013. do isplate,

- 21,85 EUR počevši od 15. listopada 2013. do isplate,

- 47,86 EUR počevši od 15. studenog 2013. do isplate,

- 19,44 EUR počevši od 15. ožujka 2014. do isplate,

- 16,47 EUR počevši od 15. travnja 2014. do isplate,

- 1,38 EUR počevši od 15. svibnja 2014. do isplate,

- 21,10 EUR počevši od 15. srpnja 2014. do isplate,

- 44,11 EUR počevši od 15. rujna 2014. do isplate,

- 58,02 EUR počevši od 15. prosinca 2014. do isplate,

- 4,14 EUR počevši od 15. siječnja 2015. do isplate,

- 48,52 EUR počevši od 15. veljače 2014. do isplate,

- 11,03 EUR počevši od 15. travnja 2015. do isplate,

- 21,19 EUR počevši od 15. srpnja 2015. do isplate,

- 33,23 EUR počevši od 15. rujna 2015. do isplate,

- 22,15 EUR počevši od 15. listopada 2015. do isplate,

- 23,21 EUR počevši od 15. studenoga 2015. do isplate,

- 21,19 EUR počevši od 15. prosinca 2015. do isplate,

- 45,45 EUR počevši od 15. srpnja 2016. do isplate,

- 11,57 EUR počevši od 15. rujna 2016. do isplate,

- 11,57 EUR počevši od 15. studenoga 2016. do isplate,

- 23,14 EUR počevši od 15. prosinca 2016. do isplate,

- 11,80 EUR počevši od 15. siječnja 2017. do isplate,

- 25,96 EUR počevši od 15. veljače 2017. do isplate,

- 11,29 EUR počevši od 15. ožujka 2017. do isplate,

po stopi određenoj u razdoblju do 31. srpnja 2015. za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u razdoblju od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.322,88 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 10. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u odjelu osiguranja Zatvora u Zagrebu. Tužitelj povremeno, nakon što od ponedjeljka do petka odradi 40 sati, radi subotom i / ili nedjeljom. Time njegov ukupan broj radnih sati prelazi tjedni fond od 40 radnih sati koji je propisan čl. 8. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" br. 89/12, u daljnjem tekstu: KU) i člankom 61. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14). Takav rad se smatra prekovremenim radom i sukladno čl. 44. st. 9. KU koji propisuje: Prekovremenim radom kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Opisani prekovremeni rad tuženik je propustio evidentirati u obračunima plaća tužitelja i za isti isplatiti naknadu. Temeljem čl. 44. st. 1. al. 2. KU, osnovna plaća službenika i namještenika se uvećava za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje isplatu razlike iznosa koji mu nije isplaćivan s osnova prekovremenog rada. Tužitelj navedeno potražuje za razdoblje koje započinje pet godina i tri mjeseca prije podnošenja ove tužbe i traje do dana podnošenja prijedloga za mirno rješenje spora (15. ožujak 2017.), sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate. Tužitelj je svoje pravo pokušao ostvariti u mirnom postupku sukladno čl. 186. ZPP-a. Predlaže provesti vještačenje radi utvrđivanja kojih datuma je tužitelj radio prekovremeno sukladno navodima u tužbi te da vještak specificira za koliko veću plaću bi tužitelj primio da mu je obračunat taj prekovremeni rad.

1.1. Podneskom od 8. siječnja 2026. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 813,65 EUR sa zateznim zakonskim kamatama tekućim od 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 24. listopada 2018. tuženik navodi da u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 6-7 spisa), Prijamnu knjigu-list (str. 8 spisa), Obračun neisplaćenog bruto dodatka po osnovi prekovremenog rada tužitelja (str. 69-74, 163, 168, 186, 205, 224, 245 spisa), evidencije o radnom vremenu (str. 163-164, 168-174, 186-192, 205-211, 224-236, 245-251, 263 spisa), obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja (str. 165-167, 175- 185, 193-204, 212-223, 237-244, 252-260, 262 spisa), proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o. (str. 270-276 spisa), saslušana je sudska vještakinja Lidija Tkalec Gradinščak (str. 288-289 spisa), proveden je dokaz novim financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (str. 303- 308 spisa), te je izvršen uvid u dopunsko očitovanje sudske vještakinje Petre Blašković na prigovore tužitelja iz podneska od 3. prosinca 2024. (str. 317-318 spisa), a također je proveden dokaz dopunskim financijskim vještačenjem po vještaku Petri Blašković (str. 337-342 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

- dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni djelomično zahtjev osnovan.

5. Nije sporno da je tužitelj državni službenik zaposlen u državnoj službi u Zatvoru u Zagrebu te da se prije podnošenja ove tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu u Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u skladu s člankom 186.a ZPP-a (list 6-8 spisa).

6. Predmet ove parnice je zahtjev tužitelja za isplatu razlika plaća koje su nastale zbog neisplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od 15. ožujka 2012. do 15. ožujka 2017.

7. Čl. 86. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 149/09, 61/11, 82/12, 73/13 – dalje: ZR/09) odnosno čl. 94. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17- dalje: ZR/14) propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

8. Člankom 44. stavak 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj: 89/12, 104/13) propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog i za prekovremeni rad za 50%. Dodaci na osnovnu plaću se ne isključuju, a što je propisano stavkom 2. istog članka.

9. Člankom 44. stavak 1. točka 5. Kolektivnog ugovora propisano je da, ako službenik i namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom, a u slučaju kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada (članak 44. stavak 10. KU-a).

10. Čl. 40. st. 11. Kolektivnog ugovora propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno.

11. Člankom 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora propisano je da su redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

12. Zajednička komisija za tumačenje odredbi i praćenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Zajednička komisija), utvrdila je u svojim tumačenjima broj 7/44 od 29. travnja 2013., 8/44 od 13. lipnja 2013., 19/44 od 20. prosinca 2013., 24/44 od 22. siječnja 2014., 27/44 od 20. svibnja 2014., 2/35 od 23. svibnja 2018., 16/44 od 16. prosinca 2013., 21/44 od 22. siječnja 2014., 25/44 od 04. travnja 2014., 32/44 od 31. listopada 2014., 35/44 od 21. studenog 2014., da je poslodavac dužan organizirati rad na način da djelatnik odradi najmanje puni mjesečni fond radnih sati. Ako djelatnik odradi manje sati od mjesečnog fonda sati, poslodavac je dužan isplatiti djelatniku punu plaću koja se u takvim slučajevima treba evidentirati i obračunati kao ''nadopuna satnice''. Prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom, ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sati za koje se djelatniku isplaćuje naknada plaće zbog bolovanja, plaćenog dopusta ili godišnjeg odmora, prilikom obračuna prekovremenog rada ulaze u ukupno odrađene sate kao sati koje bi djelatnik odradio da nije bio opravdano odsutan s posla. Prekovremeni rad koji se koristi kao slobodni dani (sati) je jedna vrsta preraspodjele rada o kojoj odlučuje djelatnik u dogovoru s poslodavcem. Službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati, u određenom mjesecu, ne može se ''manjak sati'' prenositi u slijedeći kalendarski mjesec.

13. Radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Lidiji Tkalec Gradinščak iz Vještak Tkalec d.o.o., a nakon osnovanih prigovora tužitelja na nalaz i mišljenje navedenog vještaka sud je odredio provođenje dokaza novim financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o., iz čijeg nalaza i mišljenja od 25. listopada 2024. proizlazi da pod pretpostavkom da tužitelju pripada potraživanje po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada za svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom, visina potraživanja iznosi 968,66 EUR (Tabela 1. stupac ‘13’ nalaza).

13.1. Nakon izvršenog uvida u nalaz i mišljenje vještakinje Petre Blašković od 25. listopada 2024. i dopunsko očitovanje sudske vještakinje od 3. prosinca 2024. sud je utvrdio da iz istih ne proizlazi da je navedena vještakinja utvrdila u kojem je obliku tužitelj radio u svakom pojedinom tjednu i mjesecu te sukladno tome da je primijenila mjerodavne odredbe važećeg Kolektivnog ugovora i pripadajućih tumačenja kao i da je uzela u obzir slobodne dane koje je tužitelj koristio u utuženom razdoblju, a sve obzirom je čl. 1. st. 3. KU navedeno da se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima s time da se, sukladno čl. 120. st. 1. i 6. KU, prilikom izrade nalaza i mišljenja vještak dužan pridržavati danih tumačenja zajedničke Komisije. Stoga je rješenjem od 16. rujna 2025. sud odredio provođenje dopunskog vještačenja.

13.2. Iz dopunskog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Petre Blašković od 12. prosinca 2025. proizlazi da je vještakinja za svaki mjesec utvrdila način na koji je u pojedinom tjednu i mjesecu bilo organizirano radno vrijeme tužitelja (redovan rad, rad u smjenama, rad u turnusima, rad na drugačiji način) te mjesečni fond sati i broj prekovremenih sati sukladno načinu rada izvršivši usporedbu sati rada iz Obračunske isprave za isplatu plaće i Evidencije o korištenju radnog vremena, pri čemu je utvrđeno da u pojedinim mjesecima tuženik nije iskazao sve sate koji bi predstavljali prekovremeni rad tužitelja. Vještak napominje da je prilikom izračuna uzeo u obzir da se kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, kod rada u smjenama ili u turnusu prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, odnosno ukoliko je rad organiziran na drugačiji način da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena i svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. U Tabeli A. daje prikaz mjesečnog fonda sati i izračun neobračunatih prekovremenih sati rada u Obračunskim ispravama u odnosu na Evidencije o korištenju radnog vremena sukladno nalogu Suda. U Tabeli B. izvršen je izračun visine potraživanja tužitelja, uzevši u obzir prekovremene sate koji su korišteni kao slobodni dani (odrađeni izostanak), te se temeljem toga daje izračun sveukupnog potraživanja tužitelja. Prilikom izračuna vještak je imao u vidu da 1 sat prekovremenog rada predstavlja 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada. Napominje se kako u promatranom razdoblju u evidencijama rada nisu iskazani slobodni dani te su isti preuzeti iz platnih lista tužitelja. Slijedom navedenog mišljenja je da za razdoblje od 1. ožujka 2012. do 31. ožujka 2017., a uzevši u obzir način rada tužitelja u pojedinom tjednu i mjesecu (redovan rad, rad u smjenama, rad u turnusima, rad na drugačiji način) te prekovremene sate koji su korišteni kao slobodni dani, potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 813,65 EUR (Tabela B. stupac ‘7’ dopune nalaza).

13.3. Sud je u cijelosti prihvatio dopunski nalaz i mišljenje vještakinje Petre Blašković od 12. prosinca 2025. jer je isti sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen sukladno pravilima struke i mjerodavnim odredbama, a na navedeni dopunski nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale primjedbe.

14. S obzirom da je tužitelj specificirao konačno postavljeni tužbeni zahtjev sukladno dopunskom nalazu i mišljenju vještaka od 12. prosinca 2025. sud je usvojio predmetni tužbeni zahtjev, kao u točki I. izreke presude.

15. U odnosu na istaknuti prigovor zastare valja reći da je odredbom čl. 232. st. 2. ZR/14 propisano da se odredbe tog Zakona o zastari potraživanja neće primjenjivati na potraživanja iz radnog odnosa kojima je rok zastare od tri godine (propisan odredbom članka 135. ZR/09) istekao prije stupanja na snagu tog zakona, dok je sukladno odredbi čl. 235. taj Zakon stupio na snagu 7. kolovoza 2014. Iz navedenog razloga, kako u konkretnoj situaciji do stupanja na snagu ZR/14 nije protekao rok zastare od tri godine, tražbina tužitelja zastarijeva u roku od pet godina propisanom odredbom čl. 139. ZR/14. Budući da je zahtjev za mirno rješenje spora zaprimljen 15. ožujka 2017. u konkretnoj situaciji, a obzirom tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom ima najstarije potraživanje za mjesec listopad 2012. s dospijećem plaćanja 15. studenog 2012., sud je utvrdio da za navedeno potraživanje kao i kasnija potraživanja nije protekao petogodišnji zastarni rok.

16. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od 15-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZR-a, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

17. Pri tome valja reći i da sud nije prihvatio zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima. Dosuđeni bruto iznosi sastoje se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16. travnja 2015., Gž R-376/15 od 2. lipnja 2015., Gž R-440/15 od 24. veljače 2015., Gž R-508/14 od 14. travnja 2015.).

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva.

18.1. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava Zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 - 75 bodova, trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1 - 75 bodova, trošak sastava podneska od 11. prosinca 2018. po Tbr. 8/4 - 18,75 bodova, trošak zastupanja na ročištu 14. siječnja 2019. po Tbr. 9/1 - 75 bodova, trošak sastava podneska od 14. veljače 2020. po Tbr. 8/1 - 75 bodova, zastupanja na ročištu 22. siječnja 2021. po Tbr. 9/2 – 37,50 bodova, zastupanja na ročištu 16. travnja 2024. po Tbr. 9/1 - 75 bodova, trošak sastava podneska od 3. prosinca 2024. po Tbr. 8/1 - 75 bodova, trošak sastava podneska od 8. siječnja 2026. po Tbr. 8/1 – 75 bodova, zastupanja na ročištu 4. veljače 2026. po Tbr. 9/1 - 75 bodova, odnosno ukupno 656,25 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 1.312,50 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 1.640,62 EUR i kojem iznosu treba dodati troškove financijskih vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, 300,00 EUR, 150,00 EUR i 33,18 EUR za pristup vještaka na ročište, dakle, tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 2.322,88 EUR, dok je zahtjev tuženika za naknadom troškova valjalo odbiti.

18.2. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podneska od 29. ožujka 2019., 24. srpnja 2024. i 1. listopada 2025. obzirom istima samo dostavlja dokaz o uplati predujma za vještačenje, dok troškovi sastava podnesaka od 19. studenog 2019. i 11. ožujka 2022. nisu priznati jer nisu bili potrebni.

19. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

20. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 10. veljače 2026.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku