REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-316/2025-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužitelj EA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Kringa, [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog društva ureda Iris Šoštarić i Velimir Šoštarić, odvjetnici u Rovinju, Augusta Ferrija 35a, i tuženik RA, Corridico, nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ulica 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 9. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika Velimira Šoštarića, 10. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. *61/2, 4625 i 4627/2, sve k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama izvrši prijenos njegovog prava vlasništva na tim nekretninama te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Goranu Okmaci, odvjetniku u Pazinu, naknadi troškove ovog postupka u iznosu 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu (od 16. travnja 2025., str. 1–2) radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. *61/2, 4625 i 4627/1, sve k. o. [katastarska općina].

1. 1. U obrazloženju tužbe je naveo da je upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] zgr., 4627/2, 4623, 4628 i 4629, sve upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje zajedno s utuženim nekretninama čine jedinstvenu prostornu i gospodarsku cjelinu, a koje tužitelj zajedno sa svojim pravnim prednicima koristi duže od 80 godina. Tužiteljevi prednici i tužitelj su oduvijek živjeli u kući koja je situirana na k. č. [katastarska čestica] zgr. i k. č. [katastarska čestica] zgr., a tužitelj je oduvijek predmetne nekretnine smatrao svojim vlasništvom.

2. Tuženik, kojeg je u postupku zastupao privremeni zastupnik Goran Okmaca (postavljen rješenjem ovog suda posl. br. P-316/2025-6 od 26. svibnja 2025., str. 17– 19) u odgovoru na tužbu od 10. lipnja 2025. (str. 22), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 4–6, izvoda iz katastarskog plana, str. 7, 50, povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka, str. 9–12, identifikacije na DOF-u, str. 49, arhivskog katastarskog plana, str. 51, prijepisa posjedovnih listova, str. 52–54) te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. Marije Brajković, dipl. ing. geodezije, stalnog sudskog vještaka mjernične struke, radi identifikacije utuženih nekretnina, i saslušanjem svjedoka VA i SA te tužitelja (str. 40–44), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. *61/2, 4625 i 4627/2, sve k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da je kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetnih nekretnina upisan tuženik u cijelosti. Kao posjednica predmetne nekretnine k. č. *61/2 je kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list broj 203) upisana Josipa Rajko, [adresa] (majka tužitelja), dok je kao posjednik k. č. [katastarska čestica] upisan ŠA, [adresa] (posjedovni list br. 140). Kao vlasnik k. č. *61/1 zgr., 4627/2, 4623, 4628 i 4629, sve k. o. [katastarska općina] (susjednih predmetnim nekretninama) upisan je tužitelj.

6. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka mr. sc. Marije Brajković, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] u katastru upisana kao oranica, površine 741 m2. U naravi su zasađene loze i dio dvorišta (dio livade). Sa sjeverne i istočne strane čestica je omeđena suhozidom prema lokalnoj cesti kroz mjesto [adresa]. K. č. [katastarska čestica] u katastru je upisana kao vrt, oranica, površine 83 m2. U naravi je to dio dvorišta koje čini cjelinu s k. č. zgr. [katastarska čestica]. Čestica je s istočne strane omeđena u cijelosti sa suhozidom, a prema zapadu ide do garaže koja je sazidana na k. č. zgr. [katastarska čestica]. K. č. zgr. [katastarska čestica] u katastru je upisana kao štala površine 287 m2. U naravi to je objekt koji se ne koristi, na kućnom broju 121, dio dvorišta koji čini cjelinu s k. č. zgr. [katastarska čestica] te se proteže prema jugozapadu uskim dijelom koji na katastarskom planu izgleda kao put, međutim, u naravi nema obilježja puta. S istočne strane s lokalne ceste-asfalta ima ulaz. K. č. [katastarska čestica] zgr., 4627/1 i k. č. [katastarska čestica] zgr. u naravi čine cjelinu.

7. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužitelj, a prije njega u posjedu je bila njegova majka EA (Pina) Rajko, koja je umrla 2007., a još prije tužiteljev djed (po ocu E) IA. Po smrti majke tužitelja, nekretnine su prenesene u samostalni posjed tužitelju, iako je tužitelj te nekretnine stekao još ranije, po smrti djeda IA 1961., koji mu ih je ostavio, budući da je Grgin sin R (tužiteljev otac) umro prije IA, i to 1954. (IA je bio oženjen za V s kojom je imao 14-ero djece, šest kćeri i jednog sina, S, dok su ostala djeca umrla u ranoj dobi). Predmetne nekretnine zajedno s k. č. [katastarska čestica] zgr., 4627/2, 4623, 4628 i 4629, koje u zemljišnim knjigama dolaze upisano kao vlasništvo tužitelja, čine jednu jedinstvenu i gospodarsku cjelinu, koja je i danas na terenu omeđena suhozidom. Na k. č. [katastarska čestica] tužitelj unazad tridesatak godina ima loze, a prije toga nekretnina se koristila kao oranica. K. č. [katastarska čestica] se oduvijek uživa kao dvorište. Ono čini cjelinu s k. č. *61/1. Nekada se na k. č. [katastarska čestica] obrađivao mali vrt. K. č. *61/2 je kuća na kućnom broju 121, u kojoj je tužitelj živio s obitelji, sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je uzidao kuću na kućnom broju 121 A. Ostatak k. č. *61/2 čini dvorište te nastavak posjeda (koji na planu izgleda kao put, ali na terenu nema obilježja puta, niti se za života tužitelja koristio kao put).

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. VA (rođenom 1968.) i SA (rođenom 1942.) koji od rođenja žive u [adresa], posjedovno stanje nije moglo biti nepoznato. Oni su potvrdili navode tužitelja o načinu korištenja te o tome tko je prijepor koristio. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. Osim toga, oba svjedoka nesrodna su s tužiteljem. Posjedovno stanje kako ga je prikazao tužitelj zasigurno potvrđuje i to da je majka tužitelja KA upisana kao posjednica k. č. [katastarska čestica] zgr., a činjenica je da je katastar (prvenstveno zbog poreznih nameta na zemlju) odražavao stvarno, faktično stanje, dok su za upisanog posjednika ŠA svi saslušani samo čuli po pričanjima starijih (nisu ga poznavali), ne i da bi koristio prijepor.

8. U ovom postupku nije dokazano da su tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to zasigurno od 1961. (smrti NA), znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženik, za kojeg ni ne znaju tko je. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovu obitelj viđali na prijeporu, da ga koristi, a prijepor je predstavljao te danas predstavlja jednu cjelinu. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetne nekretnine ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 2007., a prije, putem prednika, od najmanje 1961. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. *61/2, 4627/2 i 4625, sve k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njegovog prava vlasništva te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.

12. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova – 200,00 eura, uvećano za PDV 25 % (50,00 eura).

12. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 250,00 eura.

12. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. II. izreke presude.

U Pazinu 10. veljače 2026.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženik po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv.

Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.