Poslovni broj: Us I-531/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Leandri Mojtić kao sucu pojedincu te zapisničarki Milki Škaro Grozdanić, u upravnom sporu tužitelja LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Miro Radelić odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, Split, Mike Tripala 6, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 23. siječnja 2026., a objavljene 10. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, Split, KLASA: UP/I-362- 02/25-02/71, URBROJ: 443-02-03-12-25-2 od 6. veljače 2025., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Splitsko- dalmatinske županije, Split, KLASA: UP/I-362-02/25-02/71, URBROJ: 443-02-03-12- 25-2 od 6. veljače 2025., naređeno je investitoru LL, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja ukloni:

- potporni zid izgrađen od betonskih blokova, obložen obrađenim kamenim pločama dužine cca 30,00 m, max visine 2.00 m, izgrađen bez glavnog projekta izrađenog u skladu s odredbama prostornog plana kao i

- vanjske arm. betonske stepenice širine 1,80 m, dužine cca 4,80 m koje svladavaju visinsku razliku od 2.00 m, sa dva bočna betonska zida, kao i zemljanu rampu sa arm. betonskim potpornim zidovima, popločanu betonskom travnom rešetkom, širine 3,00 m, dužine cca 10,00 m, izgrađena kao pristup plaži i moru s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a sve izgrađeno na pomorskom dobru, na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] južno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, u bitnom navodeći kako tužitelj nije investitor niti graditelj zida i vanjskih arm. betonskih stepenica već da je isključivo izveo radove na postojećem zidu i arm. betonskim stepenicama s kamenom oblogom kao zaštitom od utjecaja mora i rušenja. Da sama činjenica što je tužitelj vlasnik susjedne čestice k. č. [katastarska čestica] [adresa] nije samo po sebi nedvobjeni dokaz da je isti investitor i graditelj zida te vanjskih arm. betonskih stepenica. Nadalje navodi kako je iz uvjerenja o vremenu građenja građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova oznaka k. č. [katastarska čestica] [adresa]) Klasa: 361-03/08-06/06, Urbroj: 2134/01-06-03-08-05/BŠ od 30. prosinca 2008. godine razvidno da je predmetni potporni zid postojao tu i prije 1968. godine. Da je navedeni potporni zid od betonskih blokova na armirano-betonskim temeljima koji je izveden kao zaštita od utjecaja mora, izrađen prije 1968. godine, a što da je sve vidljivo u katastarskoj podlozi kao aviosnimak, kao i geodetskom snimku terena iz 2008. godine na kojem je geodeta grafički prikazao zid na k. č. [katastarska čestica] izgrađen kao zaštita na pomorskom dobru. Također navodi da tužitelj nije počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji (NN 153/13; 20/17; 39/19 i 25/19, dalje: ZG) kojim se propisuje da se građenju može pristupit na temelju izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole i povredu odredbe članka 128. stavak 2. i stavak 4. istog zakona kojim se propisuje da se građenju i izvođenju radova iz stavka 1. navedenog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta. Da je protivno navodima tuženika, tužitelj izvršio radove oblaganja postojećeg zida od betonskih blokova sukladno čl. 130. budući da je zid star preko 50 godina i da je imao oštećenja koja je trebalo hitno sanirati, a kojim člankom da je propisano da se u slučaju oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 129. stavka 1. ovog Zakona, građevina može, neovisno o stupnju oštećenja, vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. U slučaju kada se radi o građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno je ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu. Podredno, da je u čl. 129. stavku 1. ZG propisano da se u slučaju neposrednog ugrožavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog opasnosti od tih događaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez građevinske dozvole mogu graditi građevine koje služe sprječavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica. Dakle, iz navedenog da je razvidno da je tužitelj po useljenju u svoju kuću (k. č. [katastarska čestica] [adresa]) 2012. godine, u sklopu vanjskog uređenja s izvedenim prilazom na pomorsko dobro, izvršio i oblaganje postojećeg zida od betonskih blokova koji je na pomorskom dobru dužinom 30 m i zaštitio s kamenom oblogom. Također napominje kako je za postavljenu kamenu oblogu na zidu tužitelj već zatražio suglasnost od Lučke kapetanije za izradu i dostavu glavnog projekta – snimak izvedenog zida, a sve sukladno članku 128. stavak 1. ZG. Zaključno navodi kako tužitelj nije Investitor i graditelj zida na pomorskom dobru k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stoga da mu se ne može staviti na teret da je bespravni graditelj i narediti mu da ukloni predmetni zid o svom trošku. Kao dokaz na navedene tvrdnje poziva se na Uvjerenje o vremenu građenja građevine pod C, Geodetska podloga iz 2008. godine-ovjerena od Katastra pod D, Katastarska podloga – snimak geoportala pod E, Foto snimak zida - 4 slike pod F, Google Maps foto snimak zida – 4 fotografije pod G, očevid na mjestu spora uz vještaka mjernika i građevine. Stoga predlaže da Sud donese presudu kojom će poništiti osporavano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Tuženo tijelo se u odgovoru na tužbu od 19. svibnja 2025. očitovalo na tužbene navode tužitelja, pa je tako u odnosu na navod da "tužitelj nije investitor niti graditelj zida i vanjskih arm. bet. stepenica, već je isključivo izveo radove na postojećem zidu i arm. betonskim stepenicama sa kamenom oblogom kao zaštitom od utjecaja mora i rušenja" istakao da tužitelj, odnosno investitor ničim nije dokazao da su potporni zid i armirano betonsko stepenište izgrađeni na pomorskom dobru, a na kojim su izvedeni građevinski radovi, postojeći tj. legalni, jer da bi građevine izgrađene na pomorskom dobru bile postojeće, da je za iste potrebno ishoditi pravomoćnu odnosno izvršnu građevinsku dozvolu. Nadalje je navelo da je sam investitor dostavio snimke stanja na terenu prije navedenih izvedenih radova na potpornom zidu i arm. betonskim stepenicama (Zapisnik sa saslušanja od 02. rujna 2024. godine, KLASA: 362-01/24-01/234, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-4) iz kojih je evidentno da je predmetni potporni zid, prije izvedenih radova, bio drugačijeg tlocrtnog oblika i znatno manje dužine (prilog dije fotiografije prije i poslije izvedenih radova), tako da izvodeći radove rekonstrukcije potpornog zida (novi zid je veće visine i dužine) i arm. betonskih stepenica, koje izvođenje radova je tužitelj potvrdio i u svojim izjavama, s čim je potvrđena činjenica da je investitor predmetnih radova. Također je navelo da je evidentno, uspoređujući fotografije prije i poslije izvedenih radova, da je investitor, u najmanjem slučaju, produžio stepenice prema moru i ojačao arm. bet. konstrukciju stepenica. Slijedom navedenog da tuženo tijelo ostaje u cijelosti kod navoda danih u obrazloženju akta koji se osporava i predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.

4. Na ročištu koje je pred ovim sudom održano 23. siječnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenik tužitelja je ustrajao u navodima tužbe i dokaznim prijedlozima, posebno izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta uz prisustvo vještaka geodeta i građevinske struke te je osporio navode tuženog tijela iz odgovora na tužbu.

5. Na temelju ocjene rezultata provedenog upravnog spora koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te izvedenih dokaza, vođen načelom učinkovitosti, Sud je odbio predloženo izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz prisustvo vještaka geodeta i građevinske struke na okolnosti iz tužbe kao suvišne, ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženog dokaza.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te cjelokupnog spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Splitu, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, Split, KLASA: UP/I-362-02/25- 02/71, URBROJ: 443-02-03-12-25-2 od 6. veljače 2025.

9. Među strankama je sporno je li građevinski inspektor pravilno i zakonito osporavanim rješenjem naredio tužitelju kao investitoru inspekcijsku mjeru uklanjanja bespravno izgrađenih građevina i to: potpornog zida izgrađenog od betonskih blokova, obloženog obrađenim kamenim pločama dužine cca 30,00 m, max visine 2.00 m, izgrađenog bez glavnog projekta u skladu s odredbama prostornog plana kao i vanjskih arm. betonskih stepenica širine 1,80 m, dužine cca 4,80 m koje svladavaju visinsku razliku od 2.00 m, sa dva bočna betonska zida, kao i zemljane rampe s arm. betonskim potpornim zidovima, popločanu betonskom travnom rešetkom, širine 3,00 m, dužine cca 10,00 m, koja je izgrađena kao pristup plaži i moru s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a sve izgrađeno na pomorskom dobru, na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] južno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u primjeni odredbe iz članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI), koja propisuje da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

10. Za rješavanje ove upravne stvari pravno je odlučno utvrditi sljedeće činjenice: investitora odnosno vlasnika, opis i identifikaciju građevine, te je li za građenje iste ishođen glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i od strane ovlaštene osobe te izvršna odnosno pravomoćna građevinska dozvola, odnosno je li se građenju predmetnih građevina moglo pristupiti bez građevinske dozvole primjenom odredbe čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji.

11. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18 i 117/21, dalje ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.

12. Odredbom članka 108. ZDI-u propisano je da tijekom inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine te obustavu građenja.

13. Odredbom članka 113. stavkom 1. točkom 1. i stavkom 2. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, da prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.

14. Odredbom članka 113. stavak 3. ZDI-a propisano je da se rješenjem o uklanjanju upozorava investitora odnosno vlasnika da će se, ako ne postupi po rješenju, izvršenje rješenja provesti prisilnim putem, da će se izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika i upoznaje ga se s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavka 2. i 3. toga Zakona, te da će se bez donošenja dopunskog, odnosno novog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. toga Zakona.

15. Odredbom članka 121. stavak 1. ZDI-a propisano je da se rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje.

16. Odredbom članka 121. stavkom 2. i 3. ZDI-a propisano je da se smatra da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, da je izvršenik obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje, a ako to ne učini smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavkom 1. ZDI-a propisano je da troškove izvršenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Člankom 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

19. Prema čl. 3. st. 1. t. 33. Zakona o gradnji, ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine.

20. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

21. Među strankama nije sporno da je EL, ovdje tužitelj, investitor predmetnih građevina, naprijed opisanih, kao ni opis i identifikacija građevina, ni činjenica da tužitelj za građenje istih nije ishodio glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i od strane ovlaštene osobe te izvršnu odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu, a koje građevine su izgrađene na pomorskom dobru, na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] južno od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, a što je razvidno iz isprava priloženih spisu tuženog tijela te posebno Zapisnika od 30. kolovoza 2024., 04. rujna 2024., od 20. rujna 2024., od 06. rujna 2024. i 13. rujna 2024., koji su sastavljeni pri inspekcijskom očevidu u svezi predmetne gradnje, kao i priloženih skica i fotografija koje su sastavni dio Zapisnika, a koje isprave su priložene spisu tuženog tijela.

22. Navedene činjenice ne spori ni sam tužitelj u tužbi već spori samo primjenu materijalnog prava smatrajući da u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari za građenje predmetnih građevina nije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu već da je iste mogao graditi i radove izvoditi bez građevinske dozvole primjenom odredbe čl. 129. st. 1. Zakona o gradnji.

23. Među strankama nije sporno da je izgradnja potpornog zida na pomorskom dobru izvedena bez ishođenja glavnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom, a koju činjenicu ne spori ni sam tužitelj, već u tužbi navodi da je od Lučke kapetanije zatražio suglasnost za izradu i dostavu glavnog projekta – snimak izvedenog stanja, a sve sukladno čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji.

24. Valja istaći da se predmetni potporni zid može graditi u skladu s glavnim projektom sukladno odredbi članka 4. stavak 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23) koji propisuje da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi ogradni zid visine veće od 1,60 m i potporni zid visine veće od 1.00 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida.

25. Međutim, u konkretnom slučaju nije sporno da su predmetni radovi građenja / rekunstrukcije potpornog zida na pomorskom dobru, izvedeni bez ishođenog glavnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom, čime je investitor PL, ovdje tužitelj, nesporno počinio povredu odredbe članka 128. stavak 2. i stavak 4. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) koji propisuje da se građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. navedenog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano Pravilnikom iz stavka 1. navedenog članka, te da su se u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. članka 128. investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom, ili na drugi način protivno prostornom planu. Slijedom navedenog, nesporno je da je tužitelj počinio povredu odredbe čl. 128. stavak 2. i stavak 4. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) koji propisuje da se građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. navedenog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta.

26. Nije sporna ni činjenica da je sporne vanjske arm. betonske stepenice i zemljanu rampu sa arm. betonskim potpornim zidovima tužitelj izgradio bez ishođene pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole čime je investitor PL, ovdje tužitelj, nesporno počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji kojom je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

27. Naprijed navedeno nesporno utvrđenja potvrđuje i činjenica da je investitor, ovdje tužitelj, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Kaštela, Upravnom odjelu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeku za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju podnio Zahtjev – Prijavu početka uklanjanja kojim je zatražio izdavanje dopuštenja za uklanjanje vanjskih stepenica i rampe na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (pomorsko dobro) koje se nalaze na prostoru ispred k. č. [katastarska čestica] [adresa], a koji Zahtjev je podnesen 17. travnja 2025., kojem Zahtjevu nije priložen nikakav prilog, da bi potom dana 30. travnja 2025. investitor dostavio Obavijest o potrebi dopune Zahtjeva u prilogu kojeg je dostavljen Glavni projekt, oznaka projekta: 04/25-GP - Arhitektonski projekt Obalni zid na pomorskom dobru kojeg je izradio ovlašteni projektant ZL, mag.ing.arch. (ovl.A3669), travanj 2025. Pored navedenog, valja istaći da je pored ostalih isprava priložen i zk izvadak Zemljišnoknjižnog odjela Kaštel Lukšića, br. zk. ul. [broj ZK uloška] iz kojeg je razvidno i kao nesporno utvrđeno da je čest. zem. [katastarska čestica] pomorsko dobro, te da je predmetna nekretnina kulturno dobro na temelju Rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 30. lipnja 2008. i Dopunskog rješenja od 27. siječnja 2017. i čl. 120. st. 2. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na čest. zem. [katastarska čestica].

28. Dakle, slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja tuženo tijelo je zbog povrede odredbe članka 106. stavka 1. Zakona o gradnji, a na temelju odredbe čl. 113. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu, pravilno i zakonito donijelo osporavano rješenje kojim se naređuje investitoru u određenom roku uklanjanje gore opisanih bespravno izgrađenih građevina, a tužbeni navodi nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog rješenja koje je po ocjeni ovog Suda doneseno u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom prethodno citiranog materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje.

29. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u točci I. izreke.

30 . Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 10. veljače 2023.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu 53,09 eur-a i za presudu 66,36 eur-a, po pravom tužbu po pravom.

- u spis

- kal. do 10.04.2026.