REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1147/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Marini Kapikul, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Apfenthaler, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽĐ zbog kaznenog djela iz članka 323.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21. i 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-484/2024 od 28. ožujka 2025. nakon provedene javne rasprave održane i zaključene 6. veljače 2026. u prisutnosti zamjenice OKDO u Zagrebu HĐ i optuženog ŽĐ, **.**.2026. objavio je, a 6. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I/ Optuženi, DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Ž i VĐ rođene H, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], sa prijavljenim boravištem kod roditelja u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bravar, nezaposlen, sa završenom SSS, neoženjen, bez djece, bez vojnog čina, srednjeg imovnog stanja, bez primanja, bez imovine, kazneno osuđivan, prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

što je

6. prosinca 2024. oko 16,30 sati, u [adresa], u nazočnosti većeg broja prolaznika i u namjeri da ga dovede u ponižavajući položaj na javnom mjestu oštećenog TĐ udario više puta zatvorenom šakom po glavi u predjelu lica, stiskao mu vrat i gušio ga njegovom majicom, uslijed čega mu je počela curiti krv iz nosa i usta, a kada mu je oštećeni TĐ rekao da on nema veze s krađom njegovog alata i da će pozvati policiju, tada je unijevši se u lice imenovanom rekao da će ga prebiti i nastavio ga udarati nogom po tijelu dok se oštećeni TĐ držao rukama za prometni znak, na koji način je cjelokupnim svojim ponašanjem kod oštećenog TĐ izazvao osjećaj nemoći i manje vrijednosti te je povrijedio njegovo dostojanstvo,

d a k l e, nasiljem i drugim osobito drskim ponašanjem na javnom mjestu, drugoga doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – nasilničkim ponašanjem – opisano i kažnjivo po članku 323.a Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24., dalje: KZ/11.), za koje se na temelju članka 323. a KZ/11. optuženi DĐ

osuđuje

na KAZNU ZATVORA u trajanju 8 (OSAM) MJESECI.

II/ Na temelju članka 70. KZ/11. optuženom ŽĐ izriče se sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja teče od izvršnosti presude, a može trajati do prestanka izvršavanja kazne zatvora i izvršavat će se u ustanovi za izvršenje kazne zatvora.

III/ Na temelju članka 73. KZ/11. optuženom ŽĐ izriče se sigurnosna mjera zabrane približavanja uznemiravanja i uhođenja oštećenog TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u trajanju od 3 (tri) godine, a po proteku polovine trajanja sigurnosne mjere sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršavanje sukladno članka 73. stavka 3. KZ/11. Optuženik se ne smije približiti oštećeniku na udaljenost manju od 100 metara.

IV/ Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08 optuženi DĐ oslobađa se obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. ZKP/08.

Obrazloženje

1.Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog ŽĐ stavljajući mu na teret počinjenje kaznenog djela protiv javnog reda – nasilničko ponašanje – opisano i kažnjivo u članku 323.a KZ/11.

2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe optuženi DĐ izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. Optuženi DĐ je u svojoj obrani danoj na početku dokaznog postupka sukladno članku 417.a stavku 5. ZKP/08. kazao kako je oštećenik bio zaposlenik u bravarskoj radionici okrivljenika koja se nalazila na adresi njegova prebivališta, dok je još vodio radionicu. Okrivljenik navodi da je do oštećenika došao po preporuci kolege iz Zagreba jer mu je bila potrebna pomoć u radu. Oštećenik je došao raditi 26. studenog 2024., a tri dana kasnije, 29. studenog 2024., napustio je mjesto bez pozdrava. Okrivljenik napominje da je oštećenik tri tjedna ranije živio u garaži na Borongaju, zbog čega ga je primio k sebi. Dana 30. studenog 2024. okrivljenik je otišao u Zagreb na montažu, a za vrijeme njegova odsustva TĐ i njegov „kompanjon“ D, čijeg se prezimena ne može sjetiti, poslužili su se ključem od njegove kuće koji je prethodno dao oštećeniku. Tom prilikom otključali su i njegovu radionicu te mu otuđili alat. Okrivljenik navodi da je sve prijavio policiji, o čemu je sastavljen zapisnik, međutim nije mu poznat ishod tog postupka. Nadalje navodi da je potražio oštećenika jer ga je želio pitati gdje su njegove stvari. Došao je u [adresa], uhvatio ga za jaknu, nakon čega je oštećenik počeo vrištati i paničariti, što, prema njegovim riječima, nije ponašanje nevine osobe. Oštećenikov posinak pozvao je policiju te su do dolaska policije stajali kod prometnog znaka. Kada mu je predočen činjenični opis kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, okrivljenik negira da je oštećeniku nanio bilo kakve ozljede ili da ga je tukao te tvrdi da oštećenik nije imao nikakvih modrica. Na posebno pitanje V kako se osjećao kada mu je alat otuđen i je li bio ljut, okrivljenik navodi da se osjećao loše i da je bio ljut te da je želio da mu netko naknadi štetu u financijskom smislu ili da mu se alat vrati. Na daljnje pitanje što mu je oštećenik rekao kada ga je pitao za alat, navodi da mu je oštećenik rekao da laže. Na pitanje je li mu oštećenik rekao da će nazvati policiju, odgovara da je policiju pozvao oštećenikov posinak. Dodaje da je bio svjestan da bi imao problema da je počinio ono što mu se stavlja na teret. Na pitanje je li vidio da oštećeniku curi krv, okrivljenik navodi da je krv potekla zato što je oštećenik udario glavom u stup te dodaje da je ondje bilo prisutno oko 2000 ljudi i da ga nitko nije pitao što se događa.

4. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitani su i pregledani službena zabilješka o dojavi bez izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju, Službena zabilješka o dojavi od 6. prosinca 2024. bez izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju (list 5. ), Kaznena prijava u dijelu tko je dojavitelj i vezano uz kazneno djelo bez poleđine lista 6 od 7. prosinca 2024. Prijava KBC Sestre milosrdnice na ime TĐ i specijalistički nalaz na ime TĐ (list 22.-25.), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika sa snimkom ispitivanja od 7. prosinca 2024. (list 26.-28), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu ( list 29.) Pročitan je i izvod iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika te je ispitan optuženik na raspravi.

4.1. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su zapisnik o ispitivanju svjedoka TĐ ( list 37) i zapisnik o ispitivanju svjedoka CĐ ( list 39).

5. Ispitan u svojstvu svjedoka, oštećeni TĐ (listovi 37-38 spisa) naveo je da se 6. prosinca 2024. oko 16,30 sati nalazio na adresi u [adresa], gdje je pješačio u smjeru juga u blizini crkve, kada je primijetio osobu koju poznaje od ranije, za kojeg je obavljao razne građevinske radove u trajanju od dva tjedna, sredinom mjeseca studenog 2024. Vidio je da DĐ ide u njegovom smjeru te je dolaskom do svjedoka istog počeo zatvorenom šakom udarati više puta u glavu u predjelu lica te ga je počeo gušiti majicom, stiskajući mu vrat i optuživao ga je da mu je ukrao kompresor i drugi alat. Kad mu je TĐ rekao da on nema veze s njegovim alatom i da zove radi toga policiju, DĐ mu je tada rekao "Ma kakva policija, ja sam ti bog i zakon, ja ću te ubiti i pokopati". Svjedok se tada uhvatio za prometni znak, a DĐ ga je nastavio udarati nogama u predjelu lijevog kuka, dok je svjedok od zadobivenih udaraca u predjelu glave počeo krvariti iz nosa i usana. Nakon toga naišao je njegov posinak RĐ, koji je pozvao policijske službenike i djelatnike hitne medicinske pomoći koji su ga odvezli u Vinogradsku bolnicu, gdje mu je pružena liječnička pomoć. Istaknuo je da s osumnjičenim ŽĐ nije u dobrim odnosima jer ga nije isplatio za izvođenje građevinskih radova, a od njega je uzeo alat u zamjenu za neisplaćene radove. Ozljede koje su navedene u bolničkoj prijavi je zadobio od ŽĐ koji ga je kritičnog događaja udarao šakom u glavu te nogama po tijelu.

6. Iz iskaza svjedoka CĐ (list 39 spisa) proizlazi da se 6. prosinca 2024. oko 16,40 sati nalazio na adresi [adresa], u blizini crkve, kada je vidio dvojicu nepoznatih muškaraca. Optuženik je udarao šakama po glavi drugu nepoznatu višu mušku osobu, koja se uhvatila za prometni znak te ju je osumnjičenik nastavio udarati nogama po tijelu i pokušavao ga je odvojiti od stupa kako bi ga bacio na pod. Svjedok je tada nazvao policiju i izvijestio ih je o događaju te je otišao dalje svojim putem. Osim njega, bili su prisutni i drugi građani koji su prolazili tuda, a jedna mlađa nepoznata muška osoba je stajala pored one dvojice. Prilikom navedenog fizičkog sukoba čuo je kako je optuženik govorio višoj muškoj osobi da će ga prebiti te mu se unosio u lice. Na njegovom odlasku su ostali stajati jedan pored drugoga i pušili su cigarete, a optuženik je držao rukom za jaknu višu mušku osobu.

7. Iz Prijave KBC Sestre milosrdnice na ime TĐ i specijalističkog nalaza na ime TĐ (list 22.-25.) proizlazi kako je ZĐ **.**.2024. dovezen radi zadobivenih udaraca u glavu i tijelo uslijed kojih su mu nastale površinske ozljede glave.

8. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 29 spisa) proizlazi da je optuženik sat vremena nakon inkriminiranog događaja bio pod utjecajem alkohola koncentracije 0,41 g/kg.

9. Glede ocjene izvedenih dokaza, za istaknuti je da je sud svu pročitanu materijalnu dokumentaciju ocijenio vjerodostojnom (budući da stranke nisu osporavale vjerodostojnost iste te su se suglasile s izvođenjem svih dokaza). Istinitim je cijenjen i iskaz oštećenog TĐ i svjedoka koji je neposredni očevidac inkriminiranog događaja, CĐ, kao nepristrane treće osobe koja ne poznaje ni optuženika ni oštećenika, a koji su po ocjeni suda iskazivali suglasno.

10. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio sljedeće činjenično stanje.

10.1. Tijekom postupka bilo je nesporno da je tempore criminis došlo do susreta optuženika i oštećenika te da je optuženik oštećenika uhvatio za jaknu kao i da je oštećenik zadobio ozljede glave uslijed kojih mu je curila krv. Navedeno proizlazi iz medicinske dokumentacije za oštećenika te iskaza svjedoka CĐ, oštećenika ZĐ i obrane optuženika.

10.2. S druge strane, tijekom postupka bilo je sporno, a s obzirom na optuženikovu obranu, izvedene dokaze na raspravi te činjenični opis kaznenog djela je li optuženik postupao na način kako mu se to optužnicom stavlja na teret i time ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 323.a KZ/11. budući da je optuženik u svojoj obrani navedeno negirao rekavši da nije fizički napao oštećenika i da je oštećenik ozljede zadobio time što je udario u stup.

11. Sud je svoju odluku o dokazanosti optužbe temeljio primarno na analizi i dovođenju u međusobnu vezu iskaza optuženika, oštećenika CĐ kao neposrednog očevica inkriminiranog događaja, ali i spisu priležećoj materijalnoj dokumentaciji i to prvenstveno medicinskoj dokumentaciji za oštećenika od inkriminiranog dana i zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za optuženika koji je u vrijeme događaja bio pod utjecajem alkohola, dok je sat vremena nakon inkriminiranog događaja imao koncentraciju alkohola u krvi 0,41 g/kg.

12. Pritom je sud iskaz oštećenika ocijenio istinitim i vjerodostojnim, zaključujući da isti reflektira stvarne događaje i da nije posljedica neosnovanog terećenja optuženika dok je obrana optuženika pak ocijenjena istinitom isključivo o nespornim činjenicama, a o spornim činjenicama neistinitom i usmjerenom na otklanjanje kaznene odgovornosti.

13. Naime, iskaz oštećenika u kojem je naveo da ga je optuženik više puta udarao zatvorenom šakom u glavu u predjelu lica, a potom i nogama po tijelu, uslijed čega je oštećenik počeo krvariti iz nosa i usana, potkrijepljen je i uvjerljivim i podudarnim iskazom svjedoka, CĐ koji je svjedočio inkriminiranom događaju i koji je po ocjeni ovog suda, kao slučajni prolaznik nepristran, bez ikakvog motiva da optuženika lažno tereti.

13.1. Tako je taj svjedok naveo da je optuženik udarao oštećenika šakama po licu i nogama po tijelu, govorio da će ga prebiti, da se oštećenik uhvatio za prometni znak te da je događaju bila prisutna i mlađa muška osoba, posinak oštećenika što je u svojoj obrani naveo i optuženik. Iskazi svjedoka CĐ i oštećenika u bitnim crtama su podudarni te suglasni s medicinskom dokumentacijom iz koje proizlazi da je oštećenik predmetnog dana zadobio površinske ozljede glave i udarce u tijelo.

14. U prilog ocjeni suda da obrana optuženika nije istinita govori i činjenica da se tempore criminis našao s oštećenikom, da ga je uhvatio za jaknu kako bi mu prigovorio što mu je ukrao alat zbog čega je optuženik prema vlastitom priznanju bio ljut te je priznao da je oštećeniku curila krv. Navodi obrane optuženika da je oštećenik zadobio ozljede glave te da mu je krv curila zbog toga što je udario u stup, a ne zbog fizičkog napada samog optuženika neuvjerljivi su, neživotni i usmjereni na umanjenje, odnosno otklanjanje kaznenopravne odgovornosti od optuženika.

15. Stoga ovaj sud nalazi dokazanim da su se u inkriminiranom postupanju optuženika ostvarila objektivna obilježja kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a KZ/11. Naime, kazneno djelo nasilničkog ponašanja čini tko nasiljem, zlostavljanjem, iživljavanjem ili drugim osobito drskim ponašanjem na javnom mjestu drugoga dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. Kazneno djelo nasilničkog ponašanja kao kazneno djelo protiv javnog reda predstavlja takvo postupanje počinitelja koje karakterizira u suštini bezrazložno iživljavanje i ponižavanje, kojem se počinitelj realizira ili barem afirmira kroz nasilje. Kada imamo u vidu mjesto počinjenja ovog kaznenog djela, dakle javno mjesto u nazočnosti većeg broja prolaznika te motiv počinjenja (optuženik smatra da mu je oštećenik ukrao alat), tada njegovo ponašanje koje se očituje kroz fizičko nasilje prema optuženiku i govorenje da će ga prebiti dok je svemu nazočio i oštećenikov posinak zasigurno predstavlja oblik ponižavanja oštećenika kroz nasilje i drugo drsko ponašanje pri čemu nije počinjeno teže djelo.

16. Glede subjektivne komponente kaznenih djela koje se optuženiku stavlja na teret, optuženik je tempore criminis bio ubrojiv jer njegova ubrojivost niti jednim od izvedenih dokaza nije dovedena u sumnju, bio je svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno, pri čemu ne postoji nijedan ispričavajući razlog, zbog čega sud smatra da je postupao u sferi izravne namjere. Time je po ocjeni ovoga suda optuženik osim objektivnih ostvario i subjektivne elemente kaznenog djela nasilničkog ponašanja iz članka 323.a KZ/11. za koje je i proglašen krivim.

17. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika, sud je pristupio i razmatranju vrste i mjere kazne pri tome se rukovodeći kriterijima koje propisuje KZ/11., dakle svrhom kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, te općim pravilom o izboru vrste i mjere kazne iz članka 47. KZ/11. Pritom valja napomenuti kako je na optuženika primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, jer zakonske izmjene koje su stupile na snagu nakon počinjenja djela ne propisuju blaže kažnjavanje i nisu blaže za počinitelja.

18. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja.

18.1. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude veća ili manja. Za kazneno djelo nasilničkog ponašanja iz članka 323.a KZ/11. zapriječena je kazna zatvora do tri godine.

18.2. Kao otegotnu okolnost sud je cijenio optuženikovu raniju kaznenu osuđivanost u dva navrata i to kako za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11., dakle djelo s obilježjem nasilja tako i za imovinski delikt, odnosno kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavka 1. KZ/11. te alkoholiziranost tempore criminis. Iz navedenog proizlazi da optuženikov prijašnji život nije bio u skladu sa zakonom i da se ne radi o izoliranom slučaju u ovom postupku. Olakotnih okolnosti sud nije našao.

19. Imajući u vidu sve navedene okolnosti sud nalazi da je u konkretnom slučaju optuženika svrsishodno osuditi na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci koju kaznu smatra primjerenom stupnju krivnje i utvrđenim otegotnim okolnostima. S obzirom da su prema optuženiku ranije izricane uvjetne osude koje očigledno nisu polučile svoju specijalnopreventivnu svrhu, ovaj sud smatra da primjena uvjetne osude u konkretnom slučaju ne bi bila primjerena s obzirom na raniju kaznenu osuđivanost te da se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju može postići samo bezuvjetnom kaznom zatvora u trajanju od osam mjeseci.

20. Optuženiku su izrečene i sigurnosne mjere čija je svrha da se otklone okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela s obilježjem nasilja.

20.1. Izrečena mu je mjera obveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. KZ/11. koja može trajati do prestanka izvršavanja kazne zatvora, a izvršavat će se u ustanovi za izvršenje kazne zatvora jer se radi o počinitelju koji je počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja, a po ocjeni ovog suda postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo te mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja oštećenog TĐ u trajanju od 3 (tri) godine imajući u vidu da između optuženika i oštećenika postoje nerazriješeni imovinski odnosi uslijed čega je optuženik, prema vlastitom kazivanju prijavio oštećenika policiji. Po proteku polovine trajanja mjere sud može na prijedlog osuđenika obustaviti njeno izvršavanje sukladno članka 73. stavka 3. KZ/11. Optuženik se ne smije približiti oštećeniku na udaljenost manju od 100 metara.

20.2. Konačno, sud smatra da će se upravo ovakvom kaznom uz izrečenu sigurnosnu mjeru osim specijalne postići i generalna prevencija, te da će upravo odmjerena kazna utjecati na optuženika te ga odvratiti da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja. Pritom je sud imao u vidu i svrhu kažnjavanja, a to je izražavanje društvene osude zbog počinjenih kaznenih djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecanje na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućavanje počinitelju da se ponovno uključi u društvo i da više ne čini kaznena djela.

21. Glede odluke o troškovima postupka, optuženik je na temelju članka 148. stavka 1. i 6. ZKP/08. u cijelosti oslobođen obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. ZKP/08. jer je nezaposlen i bez imovine i primanja pa bi podmirenjem istih bila ugrožena njegova egzistencija.

22. Slijedom svega izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 10. veljače 2026.

SUTKINJA

Marina Kapikul

.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu izjaviti žalbu putem ovog suda u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. OKDO u Zagrebu

2. Optuženi DĐ

3. Oštećeni TĐ – nakon pravomoćnosti

4. II PP Zagreb – nakon pravomoćnosti