REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
R1 Ob-877/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Ani Vuković, u pravnoj stvari predlagatelja OO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Tvrtkova 5, Zagreb, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 10. veljače 2026.
r i j e š i o j e :
Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica predlagateljice OO, OIB [osobni identifikacijski broj], i sada pok. NO, rođenog **.**.1967., koja je trajala neprekinuto od 2000. godine do smrti pokojnog NO **.**.2007., te da je zajednica prestala njegovom smrću.
Obrazloženje
1.Predlagateljica je podnijela ovome sudu 11. travnja 2025. prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. PO.
U prijedlogu u bitnom navodi kako je sa sada pokojnim NO živjela u zajednici koja je neprekinuto trajala duže od tri godine, i to od 2000. godine pa do smrti NO **.**.2007. Pokojni NO da je za života bio u braku, a koji brak je prestao smrću Zlatkove supruge 17. kolovoza 1999. Predlagateljica i pokojni NO imaju i zajedničku kćer rođenu **.**.1999. Od 2000. godine kada su predlagateljica i NO počeli živjeti zajedno da je njihova zajednica ispunjavala sve uvjete koje treba imati izvanbračna zajednica, jer su unutar iste zadovoljavali svoje životne potrebe kako one emocionalne tako i one financijske. Predlagateljica ističe kako prijedlog podnosi u svrhu ostvarenja prva na obiteljsku mirovinu.
2.U odgovoru na prijedlog protustranka se usprotivila prijedlogu, budući je sukladno odredbi članka 66. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano kako bi bračni, odnosno izvanbračni drug mogao ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, da bi u trenutku smrti pokojnog trebao imati 50 godina života, odnosno 45, s tim da bi navedeno pravo ostvario kada napuni 50 godina. Budući je predlagateljica u trenutku smrti pokojnog imala 39 godina života time nije zadovoljila uvjete prema navedenom članku 66. ZOMO-a.
3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka OOŽ, MO i predlagateljice u svojstu stranke.
4. Svjedok OOŽ, kći predlagateljice i pokojnog NO, je u bitnom navela kako su njezini roditelji i ona živjeli kao obitelj, a njezini roditelji su živjeli zajedno od kada se ona sjeća, bez prekida sve do smrti njezina oca. Odlazili su zajedno na ljetovanja na more, roditelji su brinuli o farmi, obrađivali su i vinograd. Roditelji su se zajedno brinuli o njoj, sve što je bilo potrebno za njezino školovanje, kao i njezine ostale potrebe. Roditelji su se i zajedno brinuli o domaćinstvu te zajedno doprinosili istom. S tatine strane obitelj nije ih baš posjećivala, već samo obitelj s majčine strane. Nije razmišljala o tome zašto se roditelji nisu vjenčali, s njima uopće o tome nije niti razgovarala, a sve je inače bilo kao da su inače vjenčani. Njezin otac NO je bio bolestan, s time da se baš ne sjeća svih detalja, imao je leukemiju, jedno vrijeme je bio kod kuće, a kada je bio lošije bio je u bolnici, s time da je u bolnici i preminuo. Nisu joj poznati detalji oko organizacije i plaćanja troškova pogreba.
5. Svjedok MO, nesrodna s predlagateljicom i pokojnim PO, u bitnom navodi kako predlagateljicu poznaje od 1989., a zajedno da su počele raditi 1994. Predlagateljica da joj se povjerila da je u vezi sa pokojnim s kojim je počela živjeti zajedno, dobili su zajedničku kćer i počeli su zajedno graditi kuću. Njih dvoje živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. S predlagateljicom i pokojnim PO je bila susjeda pa su se često družili, pili bi svi zajedno kave. Predlagateljica i pokojni brinuli su o zajedničkom kućanstvu kojem su zajedno doprinosili, kao i o zajedničkom djetetu. Odlazili su zajedno na more sa svojim djetetom. Znala je da se nisu vjenčali, ali neke detalje vezano za to nije ulazila. Pokojni je bio bolestan, ne zna koja mu je bila točno dijagnoza, a zna da ga je predlagateljica često vozila na preglede i u bolnicu. Ne sjeća se gdje je pokojnik preminuo. Bila je na pogrebu pokojnog gdje je predlagateljica stajala uz odar, a predlagateljica je i organizirala i platila trošak pogreba.
6. Predlagateljica DO, saslušana u svojstvu stranke, u bitnom navodi da su pokojni NO i ona počeli svoju izvanbračnu zajednicu od 1998. te su živjeli zajedno bez prekida sve do njegove smrti. Živjeli su na adresi [adresa]. Dobili su zajedničku kćer OOŽ koja se rodila 8. ožujka 1999. Ona da je bila u prethodnom braku u kojem se rastala, dok je pok. suprug isto bio u prethodnom braku, njegova prva žena je preminula od raka, a u tom braku je on dobio troje djece. Suprug i ona svuda da su odlazili zajedno sa kćeri, odlazili su na putovanja. Oboje su radili, imali su peradarnik, njive i vinograd, o čemu su se zajedno brinuli. Ona je radila blizu kuće, dok je suprug radio u Zagrebu. Zajedno su doprinosili u kućanstvo i dijelili sve zajedničke financije. Imali su se namjeru vjenčati, to su prijavili i u Matičnom uredu, ali je pok. suprug završio iznenada u bolnici 21. siječnja 2007., dok je ona imala prometnu nesreću na putu u bolnicu dok je išla suprugu 22. siječnja 2007., te do vjenčanja nije došlo s obzirom da je suprug naglo preminuo **.**.2007. Pogreb je organizirao i platio suprugov sin iz prvog braka kojemu je pok. suprug ostavio novce. Suprugova djeca iz prvog braka nisu ih posjećivala jer su se protivili njihovoj izvanbračnoj zajednici. Pokojni suprug i ona jako su se voljeli, poštovali su jedno drugo, on je bio čovjek za poželjeti. Na poseban upit pun. protustrank navodi kako ona nije ništa tražila u ostavinskom postupku iza pokojnog supruga jer je nasljednica bila njihova zajednička kćer, kao i suprugova djeca iz prvog braka koja su se uvijek protivila njihovoj izvanbračnoj zajednici tako da ja sa njima nije željela doći u dodatni sukob i tražiti nešto od nasljedstva. Nadalje navodi da je pokojni suprug dao sinu iz prvog braka punomoć na njegovom računu prije svoje smrti kako bi mogao raspolagati novcima koje je suprug imao na računu za slučaj njegove smrti. Pok. suprug je njoj to i rekao, na računu je bilo 30.000,00 eura. Pok. suprug i njegov sin O bili su donekle u dobrim odnosima, a prvenstveno ne toliko dobrim odnosima zbog nihove izvanbračne zajednice kojoj se njegov sin protivio. Pokojni suprug da je imao od obitelji sestru koja je sada pokojna, možda ima živućih bratića, ali kako se njegova obitelj protivila njihovoj izvanbračnoj zajednici nije upoznala druge članove njegove obitelji. Navodi da je u siječnju 2007. navršila 39 godina.
7. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sud je utvrdio sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), da je zahtjev predlagatelja osnovan.
8. Sud je prijedlog predlagateljice prihvatio kao neposredno i životno uvjerljiv a u bitnim okolnostima potvrđen je i iskazom saslušanih svjedoka, od kojih je svjedok MO nesrodna, a prema ocjeni suda samim tim i nezainteresirana za ishod ovog postupka, zbog čega je sud i cijenio njezin iskaz kao objektivan i vjerodostojan. Iako srodna s predlagateljicom i pokojnim NO a što proizlazi iz dokumentacije u spisu, izvatka iz matice rođenih ( list 3-4 spisa) , sud je poklonio vjeru i iskazu zajedničkog djeteta predlagateljice i pokojnog NO u cijelosti. Nadalje, uvidom u izvatke iz matične knjige rođenih za predlagateljicu i pokojnog NO ( list 5-8 spisa) utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni NO u periodu za koji predlagateljica navodi da je trajala njihova izvanbračna zajednica bili neoženjen muškarac i neudana žena. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je predlagateljica od 25. svibnja 1994. do danas neprekidno prijavljena na adresi u [adresa], a da je pokojni NO od 26. lipnja 1967. do smrti bio prijavljen na adresi u [adresa]. Iako predlagateljica i pokojni NO nisu formalni bili prijavljeni na istoj adresi, sud je uzevši u obzir iskaz za rezultate ovog postupka nezainteresirane svjedokinje, utvrdio da faktično stanje nije odgovaralo formalnom stanju, odnosno da su pokojni NO i predlagateljica stvarno živjeli u istom kućanstvu, gdje je i danas prijavljena predlagateljica, a što je svojim iskazom potvrdila i kćer predlagateljice i pokojnog NO. Sud za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari nije uzimao u obzir činjenicu, na koju upućuje protustranka, kako predlagateljica u trenutku smrti pokojnog NO, nije imala 39 godina, pa samim time nije zadovoljila uvjet koji propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju, budući je predmet ovog postupka utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, a ne ostvaruje li predlagateljica pravo na obiteljsku mirovinu.
9. Temeljem provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. NO živjeli kao bračni par od 2000. pa do 3. veljače 2007. odnosno do smrti NO.
10. Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19 i 47/20, 49/2023 i 156/2023; dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
11. U Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) propisano je, i to u čl. 22, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 10. veljače 2026.
Sutkinja:
Ana Vuković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u četiri primjerka u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.
DNA:
1. predlagatelju
2. Protustranci, navesti njihovu klasu
