Poslovni broj Ovr-486/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Dubrovniku po sucu tog suda Marijani Milković Cosmai u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Zvonko Kristović, odvjetnik u Dubrovniku, protiv protivnika osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Branka Skansi, odvjetnica u Dubrovniku, radi određivanja privremene mjere, 10. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], a koja se sastoji od trpljenja ulaska i izvođenja radova u nekretnini protivnika osiguranja, a radi sprečavanja nastanka daljnje štete u nekretnini predlagateljice osiguranja, prema protivniku osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se

privremena mjera

I. Nalaže se protivniku osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 8 dana dozvoli i omogući predlagateljici osiguranja ŽB, oib: [osobni identifikacijski broj] i trećim osobama po njezinom nalogu da izvrše sanaciju kanala fekalne odvodnje kojem će se pristupiti kroz kupaonicu koja se nalazi u nekretnini protivnika osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], upisane kod OS u Dubrovniku, zk odjel kao: čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, ukupne površine 58 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj čestici je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela i to: zk tijelo i - 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (e-3) stan od jedne sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice s wc-om i hodnikom površine od 42,49 m 2 u zgr. 2223, uz odgovarajući suvlasnički udio cijele nekretnine.

II. Ovlašćuje se predlagateljica osiguranja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj] i treće osobe po njezinom nalogu da u roku od 8 dana izvrše radove potrebne radi sanacije kanala fekalne odvodnje kojem će se pristupiti kroz kupaonicu koja se nalazi u nekretnini protivnika osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], uz obvezu vraćanja upotrijebljene nekretnine protivnika osiguranja u prvobitno stanje, a koja je upisana kod OS u Dubrovniku, zk odjel kao: čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, ukupne površine 58 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj čestici je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela i to: zk tijelo i - 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (e-3) stan od jedne sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice s wc-om i hodnikom površine od 42,49 m 2 u zgr. 2223, uz odgovarajući suvlasnički udio cijele nekretnine, a što je protivnik osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti.

III. Predlagateljica osiguranja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je u roku od 15 dana od donošenja ovog Rješenja podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere.

IV. Nalaže se protivniku osiguranja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 8 dana predlagateljici osiguranja ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak određivanja ove privremene mjere u iznosu od 250,00 EUR uvećan za zatezne kamate koje teku od donošenja Rješenja pa do isplate u visini po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je dana 2. prosinca 2025. prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, a koji je prijedlog dopunjen dana 14. siječnja 2026. U prijedlogu se u bitnome navodi da je predlagateljica osiguranja vlasnica : čest. zgr. [katastarska čestica], KUĆA, ukupne površine 58 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj čestici je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela i to: ZK tijelo I - 1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-1) stan u podrumu u zgr. 2223, a koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje i kupaonice s wc-om, sve površine 16,26 m 2, uz odgovarajući suvlasnički udio cijele nekretnine, a protivnik osiguranja: čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, ukupne površine 58 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a na kojoj čestici je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela i to: zk tijelo i - 3. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-3) stan od jedne sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice s wc-om i hodnikom površine od 42,49 m 2 u zgr. 2223, uz odgovarajući suvlasnički udio cijele nekretnine. Naime, zbog propuštanja kanala fekalne odvodnje dolazi do curenja u predlagateljičinoj nekretnini. Predlagateljica osiguranja je pokušala problem riješiti i na način da se cijevi pristupi iz njenog stana, odnosno sa mjesta gdje curi, ali se problem nije uspio riješiti. Na fotografijama se jasno vidi kako je taj dio prokopan što ukazuje na to da se šteta bezuspješno pokušala sanirati iz predlagateljičinog stana. Kanal se nalazi u razini stropne ploče sa strane nekretnine te ako bi se pokušalo prići u taj kanal (koji je od kamena) nema drugog načina nego da se probije kanal i cjelokupni kanalizacijski ispust od cijele ulice bi se izlio u stan i cijela ulica više ne bi imala kanalizacije. Dakle, problem se pokušao riješiti i na drugi način, ali to nije bilo moguće. Jedini način na koji problem može biti riješen je otvaranje podnice kupatila stana protivnika osiguranja budući se kupatilo nalazi točno poviše mjesta koje treba sanirati. Na terenu su bili i djelatnici Vodovoda Dubrovnik, Vodoservisa Vlaho te je zajednički zaključak da se problem ne može riješiti nikako osim da se pristupi 'odozgo' odnosno da se otvori podnica kupatila stana protivnikovog osiguranja. Domouprava Dubrovnik d.o.o. također je suglasna s navedenim prijedlogom. Protivnik osiguranja je više puta zamoljen da omogući ulazak u svoj stan i popravak na prethodno navedeni način, ali isti se tome protivio i zahtijevao da se nađe neko drugo rješenje. Napominje kako je predlagateljica spremna osigurati zamjenski smještaj, prenijeti sve stvari i napraviti i sve druge ustupke kako bi sve prošlo što bezbolnije, ali je protivnik osiguranja odbio svaku mogućnost dogovora. Protivnik osiguranja je upoznat s time da ne postoji nikakvo drugo rješenje kojim bi se navedeni problem riješio. Naime, radi se o curenju kanala fekalne odvodnje te predlagateljica osiguranja trpi štetu. Prvenstveno, ugroženo je njeno zdravlje kao i zdravlje čitave njene obitelji jer se radi o curenju kanala fekalne odvodnje. Na videima se jasno vidi kako se sve slijeva u predlagateljičin stan. Pritiskom na zid curi voda te je cijeli stan poplavljen. Nadalje, nekretnina se nalazi u staroj gradskoj jezgri te ima dozvolu za iznajmljivanje. Zbog navedene situacije, predlagateljica trpi štetu jer takvu nekretninu ne može iznajmljivati. Notorno je da u Starom gradu sezona traje cijelu godinu te svakim danom predlagateljica trpi znatnu štetu u vidu izmakle dobiti. Predmetni prostor se uslijed navedenog prestao oglašavati putem platforma pomoću kojih se oglašava te već predlagateljica gubi cca 150,00 eur dnevno, a koji iznosi će se povećati tokom nadolazećih praznika, a pogotovo kako se srce turističke sezone bude približavalo. Osim toga, sve i da se nekretnina ne iznajmljuje, u istoj je nemoguće živjeti zbog konstantnog curenja kanala fekalne odvodnje i smrada. Nadalje, fekalije i smrad prodiru u sve zidove, pod, namještaj i to je svakim danom sve gore i gore te će ubrzo biti potrebno još znatno veći troškovi ukoliko se svi podovi i namještaj budu morali sanirati. U nekretnini se ne može ni stanovati, a ne može se ni iznajmljivati. Napominje da protekom vremena curenje postaje sve jače i jače te je očito da će se ta tendencija i nastaviti i dovesti do novih, momentalnih i nepredvidivih šteta. Dakle, curenje postaje sve jače te svakim novim danom šteta postaje veća. Stoga smatra da je jedini način na koji se predlagateljica može zaštititi određivanje privremene mjere budući da bi podnošenjem tužbe i čekanjem na rješavanje parničnog postupka (prvostupanjskog suda, ali i drugostupanjskog suda po žalbi) samo nastala još veća šteta zbog proteka vremena.

2. U odgovoru na prijedlog, podnesen ovom sudu dana 31. prosinca 2025., protivnik osiguranja se protivi prijedlogu navodeći da je prijedlog neprecizan, jer predlagateljica ne dostavlja dokaze da bi se sanacija zaista izvršila na način kako se to u prijedlogu predlaže. Navodi da bi protivniku osiguranja za vrijeme izvođenja radova bilo onemogućeno korištenje wc-a i banje, a u prijedlogu se ne navodi koliko bi radovi trajali. Navodi da nije jasno navedeno u koji bi se privremeni smještaj smjestili protivnik osiguranja i njegova obitelj dok radovi traju, kao i da se ne navodi da bi se kupatilo i wc protivnika osiguranja vratili u prvobitno stanje. Smatra da nije učinjeno vjerojatnim ni postojanje tražbine predlagateljice osiguranja, a ni da bi se sanacija fekalne odvodnje izvršila iz stana protivnika, pa predlaže da prijedlog bude odbijen.

3. Za potrebe donošenja odluke o osnovanosti prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, sud je izvršio uvid u sve u spis dostavljene isprave i fotografije.

4. Prijedlog predlagateljice osiguranja je osnovan.

5. Odredba članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 dalje: OZ) propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

5.1. Slijedom iznesenog, proizlazi da pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno. Tužitelj nije dužan dokazati postojanje pretpostavki u stupnju izvjesnosti, već ih samo učiniti vjerojatnim, odnosno, stvoriti uvjerenje da ima više argumenata u prilog postojanja pretpostavki, nego onih suprotnih.

6. U odnosu na prvu pretpostavku – vjerojatnost tražbine (nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja koju predlagateljica naznačuje kao “trpljenje ulaska i izvođenja radova u nekretnini protivnika osiguranja“), ističe se sljedeće.

6.1. Iz prijedloga, kao i pripadajućih fotografija, te dopisa Vodovoda Dubrovnik i dopisa vodoinstalaterskog servisa Vodoservis Vlaho, proizlazi da u nekretnini predlagateljice osiguranja dolazi do curenja, zbog propuštanja kanala fekalne odvodnje. Razvidno je da je predlagateljica više puta pokušala riješiti problem na način da se cijevi pristupi iz njezinog stana (vidljivo na fotografijama). Predlagateljica navodi da ukoliko bi se pokušalo ući u kameni kanal koji se nalazi u razini stropne ploče, bilo bi ga nužno probiti, a potom bi se cjelokupni kanalizacijski ispust od čitave ulice izlio u stan, a potom ni ulica ne bi imala funkcionalnu kanalizaciju. Stoga, jedini način na koji problem može biti riješen je otvaranje podnice kupatila stana u vlasništvu protivnika osiguranja jer se kupatilo nalazi točno poviše mjesta koje treba sanirati.

6.2. Da je to zaista tako, proizlazi i iz dopisa Vodovoda Dubrovnik (list spisa 18), u kojem se navodi da je razlog curenja fekalija u stanu u vlasništvu predlagateljice osiguranja propuštanje klončine, odnosno, kanala fekalne odvodnje koji se pruža između zgrada stare gradske jezgre, ali je pristup kanalu iznimno ograničen. Navodi se i da djelatnici mreže, koji su zapravo i odgovorni za održavanje klončina, predlažu “sanaciju odozgo”, dakle, iz stana protivnika osiguranja, a takva je procjena donesena na temelju snimaka kamere, prirodi curenja i višegodišnjem iskustvu. U dopisu se navodi i da se protivnik osiguranja protivi prilazu klončini iz njegovog stana i traži da se nađe drugo rješenje, slijedom čega su djelatnici Vodovoda zaista u više navrata i na više načina pokušali iznaći rješenje za sanaciju klončine, ali bezuspješno, što dokazuje da prilaz kanalu fekalne odvodnje iz stana obitelji ČB nema alternativu.

6.3. Isto proizlazi i iz dopisa Domouprave, gdje se, osim gore navedenog, ističe da je na teren izlazio Vodoservis Vlaho, te da su stručne osobe tog servisa utvrdile također da prilaz klončini iz stana ČB nema alternativu.

6.4. Susjedska prava su skup zakonskih ovlaštenja i ograničenja kojima se uređuju odnosi između vlasnika susjednih nekretnina radi međusobnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva. Susjedska prava su regulirana odredbama članaka 100-113. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 22/00, 73/00, 129/00, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 95/17). Tuđa se nekretnina, sukladno odredbi članka 107. ZV-a, može upotrijebiti radi izvođenja radova, uz obvezu vraćanja nekretnine u stanje u kakvom se nalazila prije upotrebe kao i uz obvezu naknade nastale štete. Uz to, odredba članka 80. stavka 3. ZV-a propisuje dužnost suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine da dopusti pristup u stan, odnosno, prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine.

6.5. Analizom konkretne situacije, razvidno je (a to nije ni sporno) da u stan predlagateljice osiguranja cure fekalije iz kanala fekalne odvodnje zgrade (fotografije na listu spisa 26-30), da je predlagateljica osiguranja iz svojeg stana u više navrata pokušala riješiti problem i da su na teren u više navrata izlazile stručne osobe Vodovoda Dubrovnik i Vodoservisa Vlaho (list spisa 7-8, list spisa 18), da se problem nije uspio riješiti i da su stručne osobe utvrdile da je jedini mogući pristup rješavanju problema prilaz kanalu fekalne odvodnje iz susjednog stana “odozgo“, dakle iz stana protivnika osiguranja.

6.6. Protivnik osiguranja potpuno ispravno navodi da nije on odgovoran za curenje fekalija u stan predlagateljice, međutim, u okviru susjedskih prava, dužan je trpjeti da se predlagateljica osiguranja “posluži“ njegovim stanom kako bi otklonila problem curenja fekalija. Naime, u situaciji u kojoj se predlagateljici osiguranja izlijevaju fekalije u stan, a ona nema nikakav drugi način da bi problem mogla otkloniti, unatoč očigledno višestrukim pokušajima, protivnik osiguranja je dužan trpjeti nužan i privremen zahvat na svojoj nekretnini jer je to jedini način da se otkloni šteta i opasnost na susjednoj nekretnini, odnosno, ovdje etaži.

6.7. Slijedom iznesenog, prva pretpostavka (vjerojatnost tražbine označene kao nenovčane tražbine predlagateljice - “trpljenje ulaska i izvođenja radova u nekretnini protivnika osiguranja“) učinjena je vjerojatnom.

7. U odnosu na drugu pretpostavku - vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, ističe se da curenje fekalija u stambeni prostor samo po sebi predstavlja hitnu situaciju, kao i nenadoknadivu, odnosno, teško nadoknadivu štetu jer trajno narušava higijenske uvjete stanovanja, zdravlje ljudi i osnovu namjenu stambenog prostora. Takva se šteta ne iscrpljuje samo u materijalnom oštećenju i u izgubljenoj zaradi (što iz spisa također proizlazi), već uzrokuje sanitarne i zdravstvene posljedice koje se ne mogu u potpunosti otkloniti naknadnom sanacijom. Postoji rizik od širenja zaraze i do ugrožavanja zdravlja, pa svako odgađanje otklanjanja uzroka curenja može dovesti do daljnje i sve teže popravljive štete. Stoga je i druga pretpostavka učinjena vjerojatnom.

8. Dakle, kako su obje nužne pretpostavke kumulativno učinjene vjerojatnima, a imajući u vidu hitnu i neodgodivu prirodu ove situacije (curenje fekalija u stambeni prostor), sud je odlučio kao u izreci.

9. Pritom, uzgredno se ističe da iz spisa proizlazi da su stranke pregovarale oko mirnog rješenja (prije pokretanja postupka) i da je protivnik osiguranja odbio dopustiti pristup u svoj stan, navodeći između ostalog, da se radi o osobama starije životne dobi. U podnesku od 31. prosinca 2025., protivnik osiguranja navodi još da nedostaju podaci koliko bi radovi trajali, gdje bi bio osiguran privremeni smještaj i da nije navedena obveza vraćanja u prvobitno stanje, dok predlagateljica osiguranja navodi da je spremna na sve – i na kompenzaciju i na nalaženje zamjenske nekretnine protivniku osiguranja i njegovoj obitelji i na ograničenje ovih radova na minimalni rok (u prijedlogu navedeno 8 dana), na bilo koji dogovor. Vraćanje nekretnine protivnika osiguranja u prvobitno stanje, osiguravanje zamjenskog smještaja, odnosno, naknada sve štete koju protivnik osiguranja ima, nije dobra volja predlagateljice, nego zakonska obveza onog vlasnika koji pristupa na tuđu nekretninu radi izvođenja radova, ovdje, dakle, predlagateljice osiguranja. Dakle, predlagateljica je ovlaštena pristupiti u stan protivnika, ali je dužna to učiniti na minimalno invazivan način, u što kraćem roku, dužna je nekretninu vratiti protivniku osiguranja u stanju u kojem je bila (što je sud u mjeri i naveo), a može se ugovoriti i primjerena naknada, no u svakom slučaju, odgovara za svu štetu koja protivniku osiguranja ovom situacijom bude eventualno nastala, a kako sve to propisuje odredba članka 107. ZV-a i opća pravila odgovornosti za štetu propisana Zakonom o obveznim odnosima.

10. Predlagateljici osiguranja pripada trošak postupka temeljem članka 14. stavka 4. OZ-a, u iznosu od 250,00 EUR na ime sastava prijedloga u smislu odredbe Tbr.11. točke 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), uz pripadajući PDV temeljem Tbr. 46. Tarife, ukupno 250,00 EUR, pa je odlučeno kao pod IV. izreke ovog rješenja.

U Dubrovniku 10. veljače 2026.

S u d a c

Marijana Milković Cosmai

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Predlagateljici osiguranja po punomoćniku,

2. Protivniku osiguranja po punomoćnici