REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] F 5

Poslovni broj: Us I-2280/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Ivanu Borni Ninčeviću, odvjetniku u Karlovcu, Ulica Frana Supila 11, protiv tuženika Karlovačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, Odsjeka za održivi razvoj, Karlovac, Ambroza Vraniczanya 4, OIB: 65050537368, radi uklanjanja objekta s javne površine, 9. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Karlovačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo, Odsjeka za održivi razvoj, KLASA: UP/II-363-04/25-01/5, URBROJ: 2133-05-02/06-25- 4 od 3. listopada 2025. i rješenje Općine Bosiljevo, Jedinstvenog upravnog odjela, KLASA: UP/I-363-03/25-01/4, URBROJ: 2133-12-01/03-25-4 od 28. kolovoza 2025., te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove odluke.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.000,00 € (slovima: dvije tisuće eura), u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovog upravnog spora, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova do isplate.

III. U preostalom dijelu se tužitelj odbija za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općine Bosiljevo, Jedinstvenog upravnog odjela, KLASA: UP/I- 363-03/25-01/4, URBROJ: 2133-12-01/03-25-4 od 28. kolovoza 2025., naređeno je tužitelju uklanjanje nezakonito postavljene ograde na nerazvrstanu cestu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim postupanjem je onemogućio njeno korištenje ostalim stanovnicima [adresa] i [adresa], u roku od 30 dana od zaprimanja rješenje. Izvršenje rješenja provest će se na odgovornost i trošak izvršenika ukoliko ne postupi po naređenoj obvezi uklanjanja ograde.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-363-04/25-01/5, URBROJ: 2133-05-02/06- 25-4 od 3. listopada 2025., odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.

3. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da je sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - vlasništvo na predmetnom dijelu k. č. r. 2285 k. o. [katastarska općina] stekao dosjelošću jer da isti dio zemljišta koristi kao svoje privatno dvorište u neprekidnom i poštenom posjedu već više od 120 godina, odnosno od pamtivijeka. U tom smislu, tužitelj dostavlja Naslovu i fotografije predmetnog utuženog dijela nekretnine da i samo utvrdi radi li se o tužiteljevom privatnom dvorištu ili pak o nerazvrstanoj cesti u općoj uporabi. Dakle, tužitelj da je zakonski vlasnik tog dijela nekretnine, neovisno o eventualnom izostanku upisa u zemljišne knjige jer u slučaju zakonskog vlasništva zemljišne knjige imaju deklaratorni, a ne konstitutivni karakter. Stoga, tužitelj kao zakonski vlasnik predmetnog dijela nekretnine uživa punu pravnu zaštitu svog prava vlasništva na predmetnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i javnopravno tijelo je bilo dužno – sukladno načelu utvrđivanja materijalne istine koje određuje da u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari – utvrditi vlasnika predmetnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ili prekinuti postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva (članak 55. ZUP-a). Navodi da je prvostupanjsko tijelo, a potom i tuženik, bilo dužno – sukladno članku 55. ZUP-a – predmetni upravni postupak prekinuti rješenjem dok nadležni parnični sud pitanje prava vlasništva predmetnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne okonča pravomoćno ili da samo riješi to prethodno pravno pitanje o kojem ovisi osnovanost uklanjanja sporne ograde s tužiteljeve nekretnine. Stoga da je tuženikov navod kako je potpuno nebitno tužiteljevo isticanje da je on zakonski vlasnik predmetnog dijela nekretnine nezakonit i predstavlja grubu povredu Ustavom i Europskom konvencijom zajamčenog prava na mirno uživanje svog vlasništva (članak 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda). Slijedom navedenog, budući da je tuženik postupio nezakonito i neustavno kada je odbio tužiteljevu žalbu utvrdivši da u upravnom postupku prilikom postupanja komunalnog redara uopće nije bitno utvrđivati tko je zakonski vlasnik predmetnog dijela nekretnine i predstavlja li predmetni dio uistinu nerazvrstanu cestu u općoj uporabi ili je pak tužiteljevo privatno dvorište, to tužitelj ističe da i rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela treba poništiti kao nezakonite i predmet vratiti na ponovni postupak pred prvostupanjsko tijelo radi rješavanja prethodnog pravnog pitanja o pravu vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine, te predlaže da se poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja, te ponavlja navode iz osporavanog rješenja i napominje da je ovdje riječ o neosnovanoj uzurpaciji javne površine, da je riječ o nerazvrstanoj cesti i da lje tužitelj postavio ogradu na dio iste, te se poziva i prasku sudova i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Podneskom od 27. siječnja 2026. tužitelj navodi kako se tuženik poziva na presudu Naslova broj Us I-20/2025 kao dokaz da tuženik i prvostupanjsko tijelo nisu bili dužni utvrđivati što predmetna nekretnina u naravi predstavlja i tko je zakonski vlasnik iste. Međutim, tužitelj odgovara kako je navedeno netočno jer da je iz obrazloženja presude Naslova broj Us I-20/2025 razvidno da je sud u tom postupku utvrđivao što nekretnina predstavlja u naravi i da je upravo ta činjenica ključna radi zakonitog i pravilnog rješavanja upravne stvari. U tom smislu, tužitelj navodi kako u ovom predmetu dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uopće nije u naravi javno dobro – nerazvrstana cesta nego je tužiteljevo privatno dvorište, a za što da je tužitelj dostavio i jasne dokaze. Štoviše, tužitelj ističe kako je iz tuženikovog odgovora na tužbu razvidno da isti niti ne osporava tužiteljevu tvrdnju da je predmetna nekretnina u naravi tužiteljevo privatno dvorište. Dakle, u ovome predmetu je očito sporno jesu li tuženik i prvostupanjsko tijelo bili dužni utvrđivati što u naravi predmetna nekretnina predstavlja i tko je njezin stvarni i zakonski vlasnik. U tom smislu, tužitelj navodi da presuda Naslova broj Us I-20/2025 od 20.11.2025. ide u prilog tužitelju jer da se u istoj obrazlaže da je nekretnina javno dobro

– nerazvrstana cesta jer se u naravi koristi kao takva bez obzira na izostanak upisa navedenoga u zemljišnim knjigama. Tužitelj ovdje citira ključan dio navedenog obrazloženja: „Zbog navedene činjenice, po mišljenju Ustavnog suda, neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u naravi ceste pravna posljedica Zakona o cestama, odnosno njegovih čl. 124, 131, 132 i 133.“ Dakle, iz obrazloženja predmetne presude koja je potkrijepljena praksom Ustavnog suda RH da nedvojbeno proizlazi da je za donošenje zakonite i pravilne odluke ključno u upravnom postupku utvrditi što nekretnina u naravi predstavlja neovisno o eventualnom izostanku uknjižbe u zemljišnim knjigama. Stoga, tužitelj ističe kako su se prvostupanjsko tijelo i tuženik u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu bili dužni očitovati, a ne u potpunosti ignorirati, tužiteljev navod o tome da je ista nekretnina u naravi njegovo privatno dvorište, neovisno o izostanku tužiteljeve uknjižbe u zemljišnim knjigama jer je isti vlasnik predmetne nekretnine na temelju zakona.

6. Podneskom od 28. siječnja 2026. tuženik navodi da navedena praksa ukazuje na činjenicu da odsustvo upisa nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama, koji upis je deklaratornog karaktera, ne oduzima istoj status nerazvrstane ceste sukladno odredbama Zakona o cestama. U predmetnoj sporu tužitelj ignorira činjenicu neosnovanog zauzeća javne površine u odnosu na postavljanje same ograde, ali i u odnosu na cijelu kolnu površinu.

7. Podneskom od 29. siječnja 2026. tužitelj ističe da presuda Us I-1266/2022-8 od 16. veljače 2023. ide potpuno u korist tužiteljevih tvrdnji o nezakonitosti odluka tuženika i prvostupanjskog tijela. Ističe da su oba tijela bila dužna dati svoje očitovanje na prigovor tužitelja da dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi postavljena ograda u naravi ne predstavlja javnog dobro u općoj upotrebi, nego tužiteljevo privatno dvorište.

8. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 2. veljače 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

9. Opunomoćenik tužitelja je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i kod podneska od 27. i 29. siječnja 2026.

10. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio prekinuti ovaj upravni spor do okončanja postupka legalizacije predmetne nekretnine jer isto ne predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu.

11. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

12. Odredbom članka 104. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 68/18, 110/18, 32/20, 145/24, dalje: Zakon), propisano je da u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje, između ostalog, uvjete korištenja javnih parkirališta, javnih garaža, nerazvrstanih cesta i drugih površina javne namjene za parkiranje vozila (stavak 1.). Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se mjere za provođenje te odluke kao što je određivanje uvjeta i načina davanja u zakup površina javne namjene, mjere za održavanje komunalnog reda koje poduzima komunalni redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe (stavak 3.). Sadržaj odluke o komunalnom redu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može se propisati i s više odluka (stavak 5.).

13. Odredbom članka 107. Zakona, propisano je da poslove provedbe odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela (u daljnjem tekstu: upravno tijelo) (stavak 1.). Upravno tijelo u provedbi odluke o komunalnom redu obavlja poslove: 1. dopuštanja i određivanja uvjeta za postavljanje tendi, reklama, plakata, spomen-ploča na građevinama i druge urbane opreme na zgradama, 2. dopuštanja i određivanja uvjeta za korištenje površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta, 3. nadzora nad provedbom odluke o komunalnom redu i 4. druge poslove određene odlukom o komunalnom redu (stavak 2.). Upravno tijelo obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i posebnim zakonom (stavak 3.).

14. Odredbom članka 114. stavak 1. Zakona, propisano je da kada komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s odlukom o komunalnom redu ili posebnim propisom.

15. Odredbom članka 116. Zakona, propisano je da mjere za održavanje komunalnog reda propisane odlukom o komunalnom redu komunalni redar naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odluku odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu (stavak 1.). Ako se osoba iz stavka 1. ovoga članka ne može utvrditi, rješenje se donosi protiv nepoznate osobe (stavak 2.). Ako komunalni redar utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke (stavak 3.).

16. Odredbom članka 2. stavak 3. Odluke o komunalnom redu Grada [adresa] ("Službene novine Grada Vrbovskog" broj: 9/19, dalje: Odluka), propisano je da se kao javne površine u smislu ove Odluke pobliže naznačuju: prometne površine: površine javne namjene kojima se osigurava odvijanje prometa te prolaz i pristup nekretninama kao što su ulice, dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje ukoliko se ne održavaju prema posebnom zakonu, nerazvrstane ceste u naselju, trgovi, šetališta, javni prolazi (kroz zgrade i između zgrada), nogostupi, parkirališta, kolodvori, okretišta, pješačke staze i zone te biciklističke staze, javna stubišta, te ostale površine na kojima se odvija promet, zelene površine javne namjene: drvoredi, živice, travnjaci, cvjetnjaci, zaštitne zelene površine, zeleni pojas i odmorišta uz prometne površine, parkovi i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja, gradske šume, skupine samoniklih stabala te rekreacijske površine, i ostale površine namijenjene javnoj uporabi sukladno njihovoj namjeni javne prometne površine: nerazvrstane ceste, nogostupi, trgovi, pješačke zone, seoski poljski i šumski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, javni prolaz, javne stepenice, mostovi, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici, parkirališta, stajališta javnog prometa, javne garaže i slične površine.

17. Odredbom članka 111. stavak 2. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23, dalje: ZOC), propisano je da inspekcijski nadzor nad nerazvrstanim cestama, osim nad cestama iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, obavljaju komunalni redari sukladno posebnim propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

18. Odredbom članka 131. ZOC-a, propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (stavak 1.). Postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijenit će se po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave (stavak 2.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (stavak 3.). Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (stavak 4.). Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (stavak 5.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (stavak 6.). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (stavak 7.).

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 25. lipnja 2025. zaprimljena telefonska prijava KG, čije se nekretnine nalaze u [adresa], radi neovlaštenog zatvaranja nerazvrstane ceste ogradom i to na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane ovdje tužitelja, te da je na taj način onemogućen prilaz nekretninama suvlasniku KG na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Izlaskom na teren je utvrđeno da je na nerazvrstanu cestu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], neovlašteno postavljena ograda i onemogućeno korištenje prometnice. Tužitelj se očitovao o navedenom navodeći da se radi o prolazu između njegove kuće i gospodarske zgrade na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno da to nije put nego dvorište.

20. Izvršenim uvidom u katastarski plan i terenskim obilaskom je utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi put-nerazvrstana cesta NC 017, evidentiran u Jedinstvenoj bazi podataka o nerazvrstanim cestama, te je izvršen uvid i u Geoportal DGU i u Google maps.

21. Činjenica da se oko predmetne nekretnine vode sudski sporovi radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, ne utječe na drugačiju odluku u ovom predmetu, niti to predstavlja prethodno pitanje jer nije riječ o spornim pitanjima bez kojih nije moguće riješiti ovu upravnu stvar.

22. U konkretnom slučaju ovaj Sud smatra da nije razvidno da li se sporna ograda nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno da li se nalazi na nerazvrstanoj cesti kako to tvrdi tuženik. Iz grafičkog prilaza prolazi da se predmetna ograda nalazi negdje na granici između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužitelja. Iz navedenog proizlazi da nije potpuno utvrđeno činjenično stanje i tuženik nije u potpunosti dokazao da se sporna ograda nalazi na nerazvrstanoj cesti.

23. Slijedom svega navedenoga, to je odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva, na temelju odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a, Sud poništio osporavano tuženikovo rješenje i prvostupanjsko rješenje, te je predmet radi upotpunjavanja postupka vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

24. U ponovnom postupku nakon ove presude potrebno je, imajući u vidu prethodno navedeno, prvostupanjsko tijelo je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a dužno u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donijeti novu odluku pridržavajući se pritom pravnih shvaćanja i primjedbi ovog Suda iznesenih u ovoj presudi, te pravilno odlučiti o zahtjevu tužitelja za povratom poreza.

25. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa, Tbr. 27.). Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po odvjetniku i to za sastav tužbe i pristup na ročište u iznosu od 1.000,00 eura po svakoj radnji, što ukupno iznosi 2.000,00 eura. Tužitelj je odbijen za troškove sastava podneska od 27. siječnja 2026. obzirom da se istim ne iznose neke nove činjenice i dokazi koji mogu utjecati na drugačiju odluku u ovom sporu.

26. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, za tužitelja nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno odredbi članak 22. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18, 51/23, dalje ZSP).

U Rijeci 9. veljače 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Borni Ninčeviću, odvjetniku u Karlovcu, Ulica Frana Supila 11

- tuženiku Karlovačkoj županiji, Upravnom odjelu za gospodarstvo, Odsjeku za održivi razvoj, Karlovac, Ambroza Vraniczanya 4