REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
76. P-eu-19/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Golubić u pravnoj stvari tužitelja FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Juraj Blažičko, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika CC, Orelans, 1 Bis Rue Chappon, Chez appt 2, Francuska, radi izdavanja europskog platnog naloga, dana 10. veljače 2026.
r i j e š i o j e
I. Ovaj sud se oglašava stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
II. Po pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu za postupanje.
Obrazloženje
1. U ovom predmetu tužitelj je podnio zahtjev za izdavanje europskog platnog naloga, sukladno odredbi čl. 7. st. 1. Uredbe (EZ) 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju postupka za europski platni nalog, izmijenjene Uredbom (EU) 2015/2421 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) 861/2007 o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti i Uredbe (EU) 1896/2006 o uvođenju postupka za europski platni nalog (dalje u tekstu: Uredba o europskom platnom nalogu).
2. Odredbom čl. 507.1 Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) određeno je da je za odlučivanje o zahtjevima za izdavanje i preispitivanje, kao i za davanje potvrde o ovršnosti europskoga platnog naloga prema Uredbi br. 1896/2006. nadležan općinski, odnosno trgovački sud ako se radi o predmetima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova, prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, odnosno sjedištu tuženika.
3. Stvarna nadležnost trgovačkih sudova može se uspostaviti po kriteriju predmeta spora ili po kriteriju vrste stranaka u sporu.
4. Tako su trgovački sudovi u prvom stupnju nadležni suditi u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i obrtnika, u sporovima između obrtnika, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ZPP-u uvijek sude općinski sudovi (čl. 34. st. 1. ZPP-a), odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda (čl. 34.b t. 1. ZPP-a).
5. U konkretnom slučaju ne radi se o sporu između navedenih osoba, već o sporu između dvije fizičke osobe, a predmet spora odnosi se na zahtjev za isplatu troškova odvjetničkih usluga pa je sukladno odredbi čl. 507.i. ZPP-a i čl. 34. ZPP-a stvarno nadležan općinski sud.
6. Odvjetnik nije obrtnik u smislu čl. 2. i čl. 4. Zakona o obrtu ("Narodne novine" broj: 143/13). Člankom 4. Zakona o obrtu propisano je da je obrtnik u smislu toga Zakona fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. st. 1. toga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Prema čl. 2. st. 1. Zakona o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
7. Odvjetnik nije niti trgovac u smislu odredbe čl. 3. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj: 111/93, 34/99, 52/00-Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22 i 18/23 - dalje: ZTD). Prema odredbi čl. 3. st. 2. ZTD-a osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu toga Zakona samo ako je to u tim propisima određeno.
8. Prava i obveze odvjetnika su regulirani Zakonom o odvjetništvu ("Narodne novine" broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09,18/11 i 126/21). Prema čl. 2. toga Zakona obavljanje odvjetništva je slobodna djelatnost, koju odvjetnici sukladno čl. 4. toga Zakona mogu obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama toga Zakona.
9. Prema čl. 37. st. 1. Zakona o odvjetništvu, odvjetnici se obvezatno udružuju u Komoru (Hrvatska odvjetnička komora) kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe. Za razliku od odvjetnika koji odvjetničku djelatnost obavljaju samostalno ili u zajedničkom uredu, dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo) koja se osniva kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću (čl. 27. st. 1. i 2. Zakona).
10. Zakonom o odvjetništvu nije određeno da je odvjetnik fizička osoba trgovac, a samo je odvjetničko društvo pravna osoba. Kako je tužitelj fizička osoba, koja odvjetničku djelatnost obavlja sukladno Zakonu o odvjetništvu, a ne sukladno propisima o obrtu, te kako za odvjetnike nije propisano da se upisuju u obrtni registar niti sudski registar, izuzev odvjetničkih društava, a što ovdje nije slučaj, te kako Zakonom o odvjetništvu nije propisano da su odvjetnici trgovci, to je za suđenje u ovoj pravnoj stvari, s obzirom na odredbu čl. 34. st. 2. ZPP-a stvarno nadležan Općinski sud.
11. Budući da je za nadležnost trgovačkog suda pretpostavka da obje stranke budu subjekti iz čl. 34.b toč. 1. ZPP, a koja pretpostavka u ovom slučaju nije ispunjena, za suđenje u predmetnom postupku nadležan je općinski sud i to Općinski građanski sud u Zagrebu, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 10. veljače 2026.
SUDAC:
Jasna Golubić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu RH u roku od 15 dana od primitka rješenja, a ulaže se putem ovog Suda.
DNA:
1. Odvj. Juraj Blažičko, [adresa]
