REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-2099/2020-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Petri Dulčić Kardum, odvjetnici u Zagrebu, protiv I tuženika Croatia osiguranje [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnika BR, odvjetnik u [adresa] i II tuženika Zagrebački holding d.o.o., Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, OIB: 85584865987 zastupan po punomoćniku Danka Drakuliću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. studenog 2025. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja Frane Bazine, odvjetnika, punomoćnika I tuženika BR, odvjetnika i punomoćnika II tuženika GR, odvjetnika, dana 10. veljače 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I tuženiku Croatia osiguranje [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, OIB: 85584865987 da tužitelju ZR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplate na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, iznos od 84.700,00 EUR sa zateznom kamatom to:

- na iznos od 77.500,00 EUR od 07.09.2017. do isplate

- na iznos od 330,00 EUR od 15.09.2017. pa do isplate

- na iznos od 900,00 EUR od 15.10.2017. pa do isplate

- na iznos od 930,00 EUR od 15.11.2017. pa do isplate

- na iznos od 900,00 EUR od 15.12.2017. pa do isplate

- na iznos od 930,00 EUR od 15.01.2018. pa do isplate

- na iznos od 930,00 EUR od 15.02.2018. pa do isplate

- na iznos od 840,00 EUR od 15.03.2018. pa do isplate

- na iznos od 930,00 EUR od 15.04.2018. pa do isplate

- na iznos od 510,00 EUR od 15.05.2018. pa do isplate,

a od 21.05 . 2018. pa nadalje na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu plaćaju iznos od 256,00 EUR mjesečno sa zakonskim zateznom kamatama tekućima od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, sve to po stopi do 31.12.2022. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče od dospjelosti svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 22.500,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 15.06.2017. do isplate, kao i sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti od 77.500,00 EUR počev od 15.06.2017. do 06.09.2017. do isplate, kao i sa zahtjevom da mu tuženici od 21.05 . 2018. pa nadalje na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu plaćaju iznos od 96,00 EUR mjesečno sa zakonskim zateznom kamatama tekućima od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, sve to po stopi do 31.12.2022. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče od dospjelosti svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se I tuženiku Croatia osiguranje [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, OIB: 85584865987 solidarno naknaditi tužitelju ZR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka od 37.757,37 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 10. veljače 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV. Odbija se I i II tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 14.06.2017.g. tužitelj kao zaposlenik obrta „ [obrt] vl. KR“ doživio ozljedu na radu na lokaciji privremenog radilišta u Zagrebu – Lučko, Jaždovečka ulica 86. Na privremenom radilištu građevinske radove je izvodio Zagrebački holding d.o.o.

– podružnica Zagrebačke ceste te poslodavac tužitelja kao podizvođač. Do predmetne nezgode došlo je na način da je tužitelj obavljao redovne radne zadatke po nalogu poslodavca, konkretno obavljao je radnju miješanja betona radnim strojem BobCat i prilikom izlaska iz kabine radnog stroja se poskliznuo te mu je rotirajući dio stroja zahvatio lijevu nogu kojom prilikom je zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Do nezgode je došlo prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka na poslovima na koje je tužitelj bio raspoređen. Zbog predmetne nezgode pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu je vođen kazneni postupak protiv poslodavca tužitelja kao odgovorne osobe te je pravomoćnom presudom isti proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 222. stavak 3. KZ/11. Opisana nezgoda priznata je od strane nadležne službe HZZO kao ozljeda na radu rješenjem od 30.05.2018., klasa: UP/II-502-03/18-01/369, ur.broj: 338-01-21- 18-03 te su sve ozljede koje je zadobio tužitelj priznate kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom događaju. Za štetu koja je tužitelju nastala na radu ili u svezi s radom, sukladno čl. 111. Zakona o radu odgovoran je poslodavac te je dužan tužitelju kao radniku nadoknaditi nastalu štetu. Poslodavac tužitelja „Autoprijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom vl. KR“ sklopio je ugovor o osiguranju s tuženikom kojim je, između ostalog, ugovoreno osiguranje odgovornosti prema djelatnicima kao osiguranje izvanugovorne odgovornosti slijedom čega je tuženik legitimiran i odgovoran za isplatu naknade štete. Na predmetnom privremenom gradilištu rad je bio organiziran na način da radne naloge radnicima izdaju zaposlenici tuženika pod 2. odnosno njihov poslovođa. S obzirom da je organizacija i koordinacija radnika na gradilištu u nadležnosti tuženika pod 2. to je isti bio obvezan organizirati i izvođenje predmetnih radova na siguran način te osigurati mjere zaštite i sigurnosti na radu svih radnika kojima je nadređen te je stoga također odgovoran za nastanak štetnog događaja. U opisanom događaju tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede i to traumatsku amputaciju lijeve potkoljenice koje su kod istog dovele do narušenja tjelesnog i duševnog zdravlja kako je to pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji, što upućuje na činjenicu da je kod tužitelja uslijed stradavanja u naprijed opisanom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelj je nakon ovog štetnog događaja zbog pretrpljenih ozljeda i samog tijeka liječenja, u razdoblju od nezgode do izlječenja bio izložen brojnim nelagodnostima koje prate redovno liječenje te onemogućen u uobičajenim svakodnevnim aktivnostima, a koja ograničenja će zbog posljedica trajne naravi osjećati i u budućnosti, što sveukupno ukazuje na negativne manifestacije povrede na njegovo tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelju je nakon ozljeđivanja bila potrebna tuđa pomoć i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a koju pomoć i njegu su istoj pružali ukućani slijedom čega potražuje naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege. Slijedom navedenog, tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova i povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama: pretrpljenog straha, trajnog i privremenog smanjenja životne sposobnosti, duševne boli zbog naruženosti i duševnih boli zbog nelagodnosti tijekom liječenja, a imajući u vidu ne samo intenzitet i trajanje istih, nego i sve nelagodnosti kojima je bio izložen tijekom liječenja (hospitalizacija, operacijski zahvati, kontinuirani kontrolni pregledi i snimanja, niz fizikalnih terapija, osposobljavanje za hod uz pomoć proteze) kao i sva ograničenja kojima je bio izložen tijekom liječenja i kojima će, obzirom su posljedice trajne naravi, biti izložen u budućnosti. Tužitelj je dugotrajno privremeno nesposoban za rad, što je osobi mlađe životne dobi koja je u redovnim okolnostima radno i socijalno aktivna, prouzrokovalo duboko nezadovoljstvo i nemir kao i strah radi materijalne egzistencije. Zbog naprijed navedenog razvidno je da tužitelj trpi intenzivne duševne boli te se kod istog pojavio niz negativnih osjećaja u duševnoj sferi, koje se između ostalog manifestiraju u vidu tjeskobe, zabrinutosti, neraspoloženja, povrijeđenosti, potištenosti, a također je nastupio i gubitak životne radosti, posebno kada se uzme u obzira da se isti stradao kao mlada i aktivna osoba te zbog posljedica ozljeda se više nikada neće moći vratiti svojim uobičajenim životnim navikama. Nesporno da je nakon štetnog događaja isti prisiljen, ne svojom krivnjom promijeniti svoj dosadašnji način života i svoje navike, a što ukazuje na činjenicu da je kod tužitelja uslijed stradavanja u naprijed opisanom štetnom događaju povrijeđen duševni integritet zbog negativnih promjena u kvaliteti života. Tužitelj se obratio tuženiku s prijedlogom za mirno rješenje spora, ali je tuženik otklonio postavljeni zahtjev. Uzimajući u obzir sve navedeno, tužitelji na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno čl. 19. ZOO-a, a sve u okviru gore navedenih kvalifikatornih okolnosti, a prema konačnom zahtjevu iz podneska od 30.10.2025. potražuje od tuženika iznos od 100.000,00 EUR sa zateznom kamatom od 15.06.2017. do isplate, na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.200,00 EUR sa zateznom kamatom na pojedine iznose navedene točci I. izreke do isplate, a nadalje od 21.08.2018. do isplate rentu na ime tuđe ponoći i njege u mjesečnom iznosu od 256,00 EUR sa zatonom kamatom od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, kao i iznos parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu I tuženik navodi kako priznaje činjenicu da je dana 14.06.2017. godine tužitelj kao zaposlenik obrta „ [obrt] v. KR“ doživio ozljedu na radu na lokaciji privremenog radilišta u Zagrebu – Lučko, Jaždovečka ulica 86. Nadalje, priznaje se činjenica da poslodavac tužitelja obrt „Autoprijevoz i usluge građevinskom mehanizacijom v. KR“ ima sa I tuženikom sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti broj 041724006046 sa svotom osiguranja prema djelatnicima u iznosu od 50.000,00 kn i obveznom odbitnom franšizom u iznosu od 4.000,00 kn. Osporava se odgovornost, osnov i visina tužbenog zahtjeva. Naime, navedenom policom osiguranja nisu obuhvaćeni radni strojevi (koji moraju izričito biti navedeni u polici po vrsti i broju) a kako je tužitelj stradao upravo upravljajući odnosno koristeći radni stroj to je obveza II tuženika isključena temeljem Uvjeta i navedene police osiguranja.. Naime, člankom 4. stavak 1. točka 4 Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti propisano je da se osiguranje NE ODNOSI na „ odgovornost za štete posjedovanja ili korištenja plovila, letjelica, motornih vozila i drugih vozila na motorni pogon (samohodnih radnih strojeva, radnih vozila i ostalih strojeva). Odgovornost za štete koju pričine ta vozila dok obavljaju radnu funkciju pokrivena je ugovorom o osiguranju samo ako je to posebno ugovoreno. Kako navedena odgovornost nije posebno ugovorena to nema niti obveze osiguratelja. Nadalje, i po polici I tuženika Zagrebački holding d.o.o. koju isti ima sklopljenu sa II tuženikom navedeno potraživanje iz tužbe je isključeno iz osiguranja temeljem čl. 3 st. 1 točka 5 navedenih uvjeta u kojima stoji da se trećim osobama ne smatraju podugovaratelji i njihovi djelatnici u poslovima u kojima se ugovaratelj ili osiguranik pojavljuje kao izvođač radova odnosno nosilac posla. Uvjeti za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti Slijedom svega navedenog predlaže se odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na I tuženika u cijelosti.

3. U odgovoru na tužbu II tuženik navodi kako ne osporava štetni događaj, ali osporava odgovornost, osnov i visinu zahtjeva te predlaže odbiti zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška II tuženiku. (prepisati do kraja).

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 16.06.2017., 14.06.2017., 20.7.2017. (list 7-33 spisa), presudu OS U Novom Zagrebu, K-127/19 od 23.05.2019. (list 34-36 spisa), rješenje HZZO od 30.05.2018. (list 39-45 spisa), policu osiguranja tuženika br. 041724006046 (list 46-47, 83 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 49-68 spisa), Odluku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o određivanju cijena za pojedine vrste usluga pomoći i njege u kući od 06.02.2009. (list 69 spisa), Obavijest o zaprimljenoj prijavi štete tuženika od 08.09.2017. o otklonu štete od 11.12.2017. (list 70-71 spisa), Uvijete I tuženika za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti (list 77-82 spisa), izvadak iz obrtnog registra za poslodavca tužitelja (list 91 spisa), Ugovor o najmu od 12.04.2016. (list 156- 159 spisa), Sporazum o poslovno suradnji za povremeni najam specijalnog stroja od 12.04.2016. (list 160-161 spisa), e-mail korespondencije (list 1462-162-163 spisa), , otpremnicu broj 6666 (list 164 spisa), cjenik Doma za starije i nemoćne osobe Ćorluka (list 218-222 spisa).

5. Nadalje proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću (kirurgu), dr. Gordanu Makariću (psihijatru) i dr. PR (ortopedu) i dr. OR (kisrurgu) (list 105-110 spisa), te saslušanjem tužitelja (list 133-134 spisa), te svjedoka TR, IR (list 139- 140 spisa), HR i UR (list 151-153 spisa), ER (list 213-241 spisa)

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Među parničnim strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija I tuženika, štetni događaj, te da je tužitelj u opisanoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede za vrijeme radnog procesa opisane u medicinskoj dokumentaciji.

8. Nesporno je da poslodavac tužitelja obrt „ [obrt]“ ima sa I tuženikom sklopljenu policu osiguranja od izvanugovorne (javne) odgovornosti broj 041724006046 sa svotom osiguranja prema djelatnicima u iznosu od 50.000,00 kn i obveznom odbitnom franšizom u iznosu od 4.000,00 kn, a da su sastavni dio police Uvjeti za osiguranje izvanugovorne odgovornosti u koju policu i Uvijete je sud izvršio uvid.

9. Nesporno je da je tužitelj predmetnog dana upravljao radnim strojem Bobcat koji je predmet Ugovora o najmu br. 1-16-N-OS-82/14 od 12.04.2016. zaključenim između II tuženika i I.B. Jazbina d.o.o., a u koji ugovor je sud iz vršio uvid.

10. Među stranaka je sporna odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj i time osnov i visina tužbenog zahtjeva, obzirom na navod I tuženika da je navedenom policom osiguranja nisu obuhvaćeni radni strojevi (koji moraju izričito biti navedeni u polici po vrsti i broju), a kako je tužitelj stradao upravo upravljajući odnosno koristeći radni stroj to je obveza I tuženika isključena temeljem Uvjeta i navedene police osiguranja, dok II tuženik svoju odgovornost otklanja na način da je za nastalu štetu odgovoran poslodavac tužitelja KR kao vlasnik obrta [obrt] koji je rad organizirao na visini, a što je opasna djelatnost, zatim da nije osigurao zaštitnu opremu, te da postoji i doprinos tužitelja nastaloj šteti jer predmetnog dana nije koristio zaštitnu opremu, te je uklonio zaštitnu rešetku na stroju kojim je upravlja uslijed čega se poskliznuo, te mu je puž zahvatio nogu uslijed čega su nastale opisane ozljede koje su dovele do povrede prava osobnosti tužitelja.

11. Imajući u vidu sporne činjenice sud je uvidom u konačni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 20.07.2017. utvrdio kako je predmet nadzora provedba odredbi Zakona o zaštiti na radu povodom ozljeđivanja tužitelja kao zaposlenika Autoprijevoznik i usluge građevinskom mehanizacijom, vl. KR, da je izvršen uvod u Ugovor o najmu od 12.04.2016. zaključen između Zagrebački holding d.o.o. i I.B. Jazbina d.o.o. predmet kojeg je najam specijalnog stroja s brzo izmjenjivim priključcima ( Bobcat) z, kao i Sporazuma o poslovnoj suradnji za povremeni najam specijalnog stroja s brzo izmjenjivim priključcima ( Bobcat) za potrebe Zagrebačkog holdinga d.o.o, , da je za tužitelja predočena Odluka o rasporedu na radno mjesto pod nadzorom prema kojoj poslodavac osigurava rad tužitelja na radnom mjestu rukovatelja građevinskim strojem pod nadzorom radnika KR i ŠR koji su osposobljeni za rad na siguran način, a da je predmetnog dana po dojavi prestupila na lice mjesta na lokaciju Ježdovečka ulica gdje je je radove izvodio Zagrebački holding, Zagrebačke ceste, te podizvođač obrt čiji je zaposlenik ozlijeđen prilikom izvođenja građevinskih radova, da je radni stroj Bobcat zahvatio nogu tužitelja te je amputirao, da je dio noge još bio u stroju, te da je na mjestu događaja zatečen vlasnik obrta KR, a nakon razgovora sa očevicima utvrđeno je da je predmetnog dana tužitelj nakon zamješavanja betona za koji je koristio stroj Bobcat sa priključnim nastavkom miješalice za beton, krenuo oprati korpu od betona, da je pri tom izašao kroz vrata Bobcata i stao na rub košare, na kojoj sa gornje strane nije bilo zaštitne rešetke, pri čemu mu se noga poskliznula. te ju je puž zahvatio, da je predmetnog dana prema izjavama očevidaca tužitelj koristio radno odijelo i radne cipele. U istom Zapisniku nadalje stoji da je u vrijeme događaja Bobcat sa priključnim nastavkom miješalice bio neispravan jer je na istom nedostajala zasitna rešetka koja štiti radnike prilikom ulaska/izlaska iz kabine stroja od pristupa radnika rotirajućem dijelu-pužu miješalice koja se nalazi u utovarnom dijelu stroja, te postoji opasnost po sigurnost, zdravlje i život radnika koji ulaze/izlaze iz kabine stroja prigodom rukovanja istim, da niti jedan od radnika za koji su bili osposobljeni za rad na siguran način nije bio prisutan na licu mjesta u vrijeme nastanka ozljede, da je tužitelj kod predmetnog poslodavca zaposlen duže od 60 dana te prema čl. 28. Zaklona o zaštiti na radu isti ne može raditi pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenim za rad na siguran način duže od 60 dana, a da je osposobljavanje tužitelja provedeno za poslove koje će isti raditi za poslodavca TWEH-GRADNJA d.o.o., a ne za predmetnog poslodavca.

12. Iz Ugovora o najmu br. 1-16-N-OS-82/14 slijedi da je predmet Ugovora povremeni najam specijalnog stroja s brzo izmjenjivim priključcima (Bobcat) (članak 2.) za radove koji će se izvoditi na području Grada Zagreba, sukcesivno prema pisanim narudžbenicama ovisno o stvarnim potrebama Naručitelja (članak 4.).

13. Iz Sporazuma o poslovnoj suradnji za povremeni najam specijalnog stroja s brzo izmjenjivim priključcima ( Bobcat) za potrebe Zagrebačkog holdinga d.o.o., prema evidencijskom broju Ugovora o najmu 1-16-N-OS-82/14 slijedi da stranke tog ugovora utvrđuju zajednički interes prilikom podnošenja ponude za Naručitelja Zagrebački holding d.o.o. za povremeni najam specijalnog stroja s brzo izmjenjivim priključcima. Također sporazumno utvrđuju da je nositelj ponude I.B. Jazbina d.o.o.

14. Navedene činjenice na jednaki način su utvrđene u provedenom Inspekcijskom nadzoru nakon štetnog događaja što je utvrđeno u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru klasa: UP/I-116-02/17-41/56 od 20.07.2017. (stranica 2. i 3.).

15. U svom iskazu tužitelj navodi kako je u vrijeme štetnog događaja bio djelatnik obrta " [obrt]" na radnom mjestu strojara, te je radio na stroju miješanja betona, a u vrijeme događaja na stroju u Ježdovečkoj cesti. Prilikom izlaska iz stroja se poskliznuo na stepenici stroja, izgubio ravnotežu i pao, te je lijevom nogom pao na miješalicu koja se nalazila ispred stroja. Radi se o miješalici za beton koja je bila u funkciji te kako je noga upala u tu miješalicu počela mu je trgati lijevu nogu. On se pridržavao za tijelo miješalice kako ga ne bi u potpunosti uvukla u mašinu, te mu je lijeva noga samljevena do potkoljenice. Kada je došlo do pucanja noge u potkoljenici, uspio se odvojiti od miješalice, te mu je u pomoć pristigao TR, radni kolega. On je i dalje zaposlenik ovog obrta kao kontrolor voznog parka. Rad je u obrtu organiziran na način da svi radnici pristupe na gradilište a poslovođa Zagrebačkih cesta raspoređuje radnike na svaki pojedini stroj. On je na spomenutom stroju povremeno radio. Stroj na kojem je radio zove se "Bob Cat". On je toga dana na sebi imao radnu odjeću i radnu obuću koju je toga dana zadužio u obrtu [obrt]. Radi se o sportskim tenisicama sa gumenim potplatom koje su predviđene za rad. Također iste imaju naprijed metalnu kapu. Stroj na mjestu pada inače ima zaštitnu ogradu, ali je toga dana nije bilo. On ogradu nije skidao, niti je vidio tko ju je skinuo. Od ozljede iz ovog događaja liječio se gotovo dvije godine te mu je za to vrijeme pomoć i njegu pružala supruga

16. U svom iskazu svjedok navod TR navodi kako poznaje tužitelja jer je njegov bivši radni kolega, te je neposredni očevidac ovog događaja. On je u to vrijeme u tuženiku bio zaposlen na radnom mjestu strojara, a isto radno mjesto je imao tužitelj. Predmetnog dana spremali su se otići na gablec, kada je u jednom trenutku začuo krik tužitelja, te kada sam se okrenuo vidio je da se isti rukama upire na mješalicu u kojoj se već nalazila njegova lijeva noga. Odmah mu priskočio u pomoć na način da je okrenuo komandu stroja kako bi zaustavio njegov rad te je okrenuo mješalicu u suprotnom smjeru kako bi mogao tužitelja izvući van. On i kolega su tužitelja polegli na tlo i podvezali mu nogu koja je bila samljevena do koljena. Tužitelj je pretežiti dio svog radnog vremena bio na mješalici. Rad u tužitelju je organiziran na način da svi radnici pristupe na gradilište, strojari odlaze svaki na svoj stroj kojeg su prethodno zadužili. Njih kontrolira nadzorni inženjer, a koji nije uvijek ista osoba. Na radna mjesta ih raspoređuje šef gradilišta. Tog jutra kada su došli na posao na stroju je postojala zaštitna rešetka, a tko ju je kasnije skinuo nije mu poznato. Nema saznanja da li je nakon štetnog događaja došla inspekcija. Policija mu je na licu mjesta rekla da pomaknem stroj. Nije vidio odlomljeni dio noge tužitelja.

17. U svom iskazu svjedok IR navodi kako se sjeća da je tužitelj bio strojar, radnik obrta „ [obrt]“, dok je on djelatnik II tuženika od 14.2.2020. godine, na radnom mjestu rukovoditelja radne jedinice ugradnje asfalta ispred Podružnice Zagrebačkih cesta unutar II tuženika. Tvrtka u kojoj radi raspoređuje radne strojeve za radni dan sukladno potrebama posla. KR ima ugovor o pružanju usluga najma rada radnih strojeva Zagrebačkih cesta kao podružnice II tuženika. Nije bio na predmetnom mjestu u vrijeme štetnog događaja već nakon toga i to sa predstavnikom Zagrebačkih cesta AR koji je zadužen za zaštitu na radu Zagrebačkih cesta. Gospodin AR je prijavio ovaj štetni događaj inspekciji rada koja je izašla na lice mjesta i izvršila nadzor. Voditelj gradilišta je bio ŽR. Radnike nadzire voditelj gradilišta koji ih i raspoređuje. Ispravnost strojeva provjerava inspekcija zaštite na radu.

18. U svom iskazu svjedok KR navodi kako je u vrijeme predmetnog događaja bio vlasnik obrta [obrt] [obrt], a tužitelj je bio djelatnik toga obrta na radnom mjestu na stroju sa brzoizmjenjivim priključcima. Nije neposredni očevidac ovog događaja, ali je odmah po obavještavanju o istome pristupio na lice mjesta na Ježdovečku cestu, a na kojoj lokaciji je u to vrijeme radio tužitelj na spomenutom stroju, a koji je dao u najam Zagrebačkim cestama, no kada je došao na lice mjesta hitna pomoć je upravo odvozila tužitelja. U to vrijeme na spomenutoj lokaciji radila su četiri stroja koje je kao vlasnik obrta dao u najam Zagrebačkim cestama, jer su imali zaključen ugovor. On je saznao da je tužitelj predmetnog dana trebao ići na gablec te da se po izlasku iz stroja poskliznuo uslijed čega mu je noga upala u miješalicu za beton koja je bila priključena na taj stroj. Miješalica se ispred stroja nalazi na udaljenosti od 1,5 m te je priključena na prednju stranu stroja. Kada se gasi stroj gasi se i miješalica, a tužitelj je očito toga dana započeo silaziti sa stroja prije nego što ga je isključio. Na stroju postoji kabina. On je na lice mjesta pozvao inspektorat koji je utvrdio sve činjenice vezane za ovaj događaj. Na samom gradilištu postoji poslovođa koji organizira rad na gradilištu. Toga dana na konkretnom gradilištu je bilo više njih, no ne sjeća se točno tko. Poslovođe na kraju radnog dana potpisuju dnevnik rada stroja koji im daje radnik te se jedan primjerak daje Zagrebačkim cestama radi izdavanja računa, a drugi primjerak se pohranjuje u obrt. Organizacija zaštite na radu bila je u nadležnosti Zagrebačkih cesta kojima su strojevi bili iznajmljeni. Radnik je za rad na stroju svaki dan zaduživao radnu opremu i to radno odijelo, zaštitne cipele, rukavice i zaštitnu kacigu. Stroj je bio atestiran i ispravna u trenutku štetnog događaja. Zaštitna rešetka se nalazi iznad miješalice te se ona vadi kada se miješalica pere i jedino u tom slučaju. Zaštitna rešetka se i ne mora micati, no u tom slučaju će miješalica biti slabije oprana. Nije mu poznato da predmetnog dana nije bilo zaštitne rešetke na spornom stroju, a kako je to utvrdila inspekcija rada. Njegova obveza prema ugovoru o najmu sa Zagrebačkim cestama je bila ta da iznajmljeni strojevi budu atestirani i da imaju atest za rad na siguran način. Za tehničku ispravnost stroja odgovara do trenutka predaje stroja na gradilište, a nakon toga najmoprimac. Posjeduje ugovor o najmu stroja. On oprema radnike sa zaštitnom opremom i to je učinio i predmetnog dana. Predmetnog dana tužitelju je dana cipela sa zaštitnom kapicom. Ne sjeća se da li je bio prisutan kod inspekcijskog nadzora 14.6.2017. Kada se predočava zapisnik o inspekcijskom nalazu od 14.6.2017. na listu 12 spisa gdje pod točkom 5. je navedeno da je nazočan sastavljanju zapisnika, te da li se na stranici 5 nalazi njegov potpis, svjedok navod kako je bio prisutan na inspekcijskom nadzoru toga dana. Posjeduje potpisan dokument od strane tužitelja da je predmetnog dana podigao radne cipele sa zaštitnom kapicom. Na upit pun. tužitelja navodi kako se puž miješalice pere šlaufom i po pravilu stroj mora biti ugašen. U svom iskazu svjedok UR navodi kako je zajedno sa tužiteljem bio zaposlenik obrta [obrt] na radnom mjestu strojara i vozača kao i tužitelj. Toga dana on i tužitelj su obavljali radove na Ježdovečkoj cesti, a upravljali su strojevima i to svjedok strojem kombinirka ICB, a tužitelj Z. Sa njima je bio i TR koji je također upravljao jednim od strojeva, a obavljali su poslove asfaltiranja ceste za Zagrebačke ceste d.d. u čijem su najmu bili navedeni strojevi. On, tužitelj te kolega TR su toga dana u sjedištu obrta [obrt] zadužili zaštitnu opremu radne cipele, radno odijelo i kacigu. Tužitelj je tu opremu imao na sebi u trenutku štetnog događaja. U jednom trenutku je primijetio da se tužitelj pridržava za rub miješalice koja se nalazi u nastavku stroja, a da mu je lijeva noga u miješalici. On je pritrčao njegovom stroju te ga isključio, u kojem trenutku se isključila miješalica. On ne radi na stroju tužitelja, ali misli da se miješalica gasi kada se gasi i stroj. Tužitelj mu nije rekao kako je upao nogom u miješalicu. Nikada nije čuo da bi se dogodio sličan događaj. Kada je prišao stroju nije uočio nikakvu zaštitnu ogradu. Ne zna gdje se zaštitna ograda inače nalazi na tom stroju. Zapisnik o preuzimanju zaštitne opreme se ne potpisuje. Zaštitna oprema se zaduži jedanput kod preuzimanja te razdužuje kada više nije u uporabi i kada je neophodna nova. Nitko ne kontrolira da li radnici oblače zaštitnu opremu. Predmetnog dana je na gradilištu bili troje poslovođa te radnici poslovođi na kraju radnog dana predaju dnevnik radnih sati stroja. Poslovođa je djelatnik Zagrebačkih cesta.

19. U svom iskazu svjedok ER navodi kako se sjeća predmetnog štetnog događaja budući da je vršila inspekcijski nadzor koliko se sjeća na gradilištu u Lučkom na kojem je nastradao tužitelj. Ona je tada obavljala funkcije službene osobe inspektorice zaštite na radu te je njezin zadatak bio obaviti očevid na licu mjesta povodom ozljeđivanja tužitelja na radu. Sjeća se da je tužitelj rukovao radnim strojem BOB CAT i da je tada pri radu koristio nekakav priključni uređaj, miješalicu za beton odnosno žlicu za miješanje. Tijekom očevida je utvrdila da je na tom radnom dijelu nedostajala zaštitna rešetka i kad je radnik izlazio iz stroja koliko se sjeća noga mu je propala u taj dio, i miješalica mu je zahvatila lijevu nogu. Tijekom inspekcijskog nadzora izvršen je uvid u dokumentaciju, uzete su izjave vlasnika obrta i očevidaca događaja, kao i samog tužitelja. Kada jj se predočavaju zapisnici sa lista 7-33 spisa navodi kako su to zapisnici koji su sastavljeni povodom predmetnog događaja a kako se očevid vrši više dana jer je nemoguće sve obaviti u jednom danu, time i sastavlja više zapisnika a potom završni zapisnik o inspekcijskom nadzoru u kojem su obuhvaćene sve činjenice i okolnosti koje su utvrđene povodom predmetnog štetnog događaja. Može reći da su u zapisnik unesene sve vjerodostojne činjenice, te je završni zapisnik uručen poslodavcu i dostavljen je ozlijeđenom radniku. U pogledu radne odjeće i obuće ne može precizirati da li je poslodavac postupio po zakonu jer je od tada obavljeno niz očevida slične vrste pa se ne sjeća takvih detalja. Ako je to navedeno u zapisniku prije svega izjavama očevidaca i ozlijeđenog radnika onda je tako i bilo. S obzirom na ovu dinamiku događaja i da je radnik imao zaštitnu obuću ona mu ne bi pomogla. Ne zna tko je bio zadužen za organizaciju rada na ovom gradilištu. Sukladno čl. 19 Zakona o zaštiti na radu poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu. Ključni problem je bio što tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način i poslodavac je postupio protivno članku 27., 28 i 41 Zakona o zaštiti na radu.

20. U odnosu na osporavanje odgovornosti, i time osnova i visni štete I tuženika pozivom na čl. 4. stavak 1. točka 4 Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti koji su sastavni dio predmetne police osiguranja odgovornosti, prema kojem je, po stavu tuženika, isključena odgovornost za štete iz posjedovanja ili korištenja plovila, letjelica, motornih vozila i drugih vozila na motorni pogon, potrebno je navesti kako je čl.2. toč. 1. Općih odredbi Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti, u koje je sud izvršio uvid određeno da je predmet osiguranja građansko-pravna izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika, za štetu zbog smrti, povrede tijela ili zdravlja te oštećenja ili uništenja stvari treće osobe. Stavak 2. propisuje da je osiguranjem pokrivena isključivo izvanugovorna (javna) odgovornost osiguranika, koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, vlasništva, posjedovanja ili određenog svojstva stvari te pravnog odnosa.

21. Dakle, predmetna polica osiguranja br. [broj police osiguranja] predstavlja osiguranje svojevrsnog profesionalnog rizika osiguranika (poslodavca tužitelja). Iz priloga privitku police koja je priložena slijedi da je osiguranje usmjereno na dvije kategorije osoba, jedna su treće osobe, a druga djelatnici osiguranika. U odnosu na djelatnike osiguranika, sukladno članku 2. stavak 2. Uvjeta, osiguranjem je pokrivena odgovornost poslodavca za koju on odgovara s osnove radnog odnosa.

22. Svrha ugovora o osiguranju odgovornosti prema djelatnicima je pokriće za štetu koja nastane radniku na radu i u svezi s radom pri čemu osiguratelj stupa na mjesto poslodavca kao odgovorne osobe s osnove odredbe čl. 111. Zakona o radu.

23. Smatra se da je šteta nastala na radu ako ju je radnik pretrpio tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnosno u obavljanju funkcija ili prema posebnom nalogu poslodavca u okviru popisa poslova koje je dužan obavljati u okviru svoje funkcije odnosno radnih zadataka, dok se štetom nastalom u vezi s radom smatra se ona šteta koja je nastala kad je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovan radni odnos, ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno da se obave radnje vezane za djelatnost radnika zbog kojih je zasnovao radni odnos.

24. Nesporno se tužitelj ozlijedio dok je obavljao radne zadatke na svom radnom mjestu kao zaposlenik osiguranika I tuženika. Dakle, nastala šteta u svakom slučaju proizlazi iz obavljanja registrirane djelatnosti poslodavca tužitelja.

25. Iz prethodno analizirane dokumentacije (police) proizlazi kako je tužiteljev poslodavac s I tuženikom kao osigurateljem zaključio ugovor o osiguranju od izvanugovorne (javne) odgovornosti kojim su osigurani i njegovi djelatnici za štete nastale u radu i u vezi s radom te je tim ugovorom pokrivena odgovornost poslodavca prema njegovim djelatnicima, dakle ona šteta za koju odgovara taj poslodavac, a koju je njegov djelatnik pretrpio na radu i u svezi s radom.

26. Stoga je štetu koja je tužitelju nastala u opisanom štetnom događaju dužan naknaditi I tuženik kao osiguratelj njegovog poslodavca što je u skladu s odredbom članka 2. Uvjeta.

27. Poslodavac tužitelja je obrt koji je, između ostalog, registriran za djelatnost građevine odnosno pripremne radove na gradilištu i gradnje ostalih građevina niskogradnje pri čemu korištenje radnih strojeva predstavlja nužni način obavljanja registrirane djelatnosti, a samim time i profesionalni rizik u smislu mogućnosti prouzročenja štete, zbog čega se u konačnici poslodavac i osigurao od odgovornosti.

28. Po naravi posla radnik na poslovima rukovanja samohodnim strojevima, koji spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, nužno je izložen riziku prouzročenja štete. Ta mogućnost prouzročenja štete predstavlja profesionalni rizik te vrste zanimanja, ali koji ne snosi radnik nego poslodavac za kojeg se posao obavlja, ovdje osiguratelj kao tuženik, (tako npr. VSRH, Rev-933/04) i upravo zbog navedenog i postoji polica osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima koja po logici stvari uključuje rizik posla svakog osiguranog radnika. Kada bi se prihvatio stav I tuženika u pogledu isključenja iz osiguranja temeljem citiranog članka 4. st.1. točka 4. Uvjeta, tada ugovor o osiguranju poslodavca tužitelja, koji je registriran za djelatnost građevine, ne samo da ne bi imao nikakvu svrhu već je pitanje koji bi uopće osigurani slučajevi bili pokriveni osiguranjem ako ne oni koji predstavljaju profesionalni rizik osiguranika u obavljanju registrirane djelatnosti, konkretno, kada bi navodi I tuženika bili osnovani, tužitelj koji je zaposlen na poslovima rukovanja samohodnim strojevima (kao i drugi radnici koji koriste strojeve, a prema naravi posla to su više-manje svi radnici) bi uvijek bili isključen iz osiguranja što zasigurno nije bila namjera poslodavca kao ugovaratelja osiguranja/osiguranika prilikom sklapanja ugovora kojim se osigurava od odgovornosti, već je svrha osiguranja isplata naknade za slučaj štete koja radniku nastane na radu ili u svezi sa radom. (presuda ŽS u Rijeci, Gž-2188/2019).

29. Sa druge pak strane odgovornost poslodavca za štetu koju pretrpi njegov radnik ne isključuje odgovornost za istu štetu II tuženika kao vlasnika opasne stvari odnosno djelatnosti (konkretno najmodavca radnog stroja koji predstavlja opasnu stvar odnosno nositelja posla koji predstavlja poslove s posebnim uvjetima rada kao opasne djelatnosti).

30. Među strankama ovog postupka je nesporno, a navedeno proizlazi i iz Zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru da je II tuženik organizirao i izvodio radove na gradilištu koje predstavlja mjesto nezgode i to kao glavni Izvođač, da je rad na privremenom radilištu/mjestu nezgode bio organiziran na način da radne naloge radnicima izdaju zaposlenici II tuženika odnosno njihov poslovođa te da je tužitelj upravo od istog dobio radni zadatak navedenog dana, te u tom dijelu sud poklanja vjeru iskazu tužitelja i saslušanih svjedoka KR i UR kao logičnim i životnim, te u međusobnom suglasju i u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu.

31. Odredba članka 4. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu propisuje da su osobe iz stavka 2. Zakona su obvezne primjenjivati ovaj Zakon kada zajedno s drugom osobom ili više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada pri čemu je druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada nalazi na mjestu rada.

32. Dakle, II tuženik je kao davatelj radnih naloga i nositelj radova bio dužan organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima te je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima na mjestu rada koji su pod njegovom nadležnosti, a posebno za održavanju sredstava rada u ispravnom stanju, i to upravo zbog činjenice da je II tuženik nositelj posla koji su radnici osiguranika I tuženika obavljali po njegovim uputama, koju obvezu, protivno odredbama Zakona o zaštiti na radu, nije ispunio.

33. U predmetnom sporu prema stavu ovog suda I tuženik odgovara kao poslodavac tužitelja pozivom na članak 103. stavak 1. Zakona o radu (Narodne novine, broj 149/09, 61/2011., 82/2012., 73/2013., dalje: ZR/09), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, prema kojem je poslodavac dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava u slučajevima kada je radnik pretrpio štetu na radu ili u vezi s radom odnosno pozivom na u to vrijeme važećeg članka 15. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 59/1996., 94/1996., 114/2003., 100/2004., 86/2008., 116/2008., 75/2009., 143/2012., dalje: ZZR), u kojem je bilo propisano da poslodavac odgovara zaposleniku tj. radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u vezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti) a prema općim propisima obveznog prava. Također, propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerno ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, dok II tuženik odgovara po objektivnom principu s obzirom da je nesporno da je II tuženik se bavi građevinskim radovima koji se smatraju opasnom djelatnošću.

34. Prema članku 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005. 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., u daljnjem tekstu: ZOO/05), za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Šteta nastala u vezi s opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te djelatnosti, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete (članak 1063. ZOO). A prema članku 1067. stavku 1. ZOO/05, do oslobođenja od odgovornosti dolazi ako se dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se je nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te ako se dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti (članak 1067. stavak 2. ZOO/05) s time da je propisana mogućnost djelomičnog oslobođenja od odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (članak 1067. stavak 3. ZOO/05).

35. Iz suglasnih iskaza tužitelja i svjedoka proizlazi kako je II tuženik, Zagrebački holding d.o.o. „nositelj građevinskih radova“ koji su se izvodili na gradilištu kao mjestu štetnog događaja.

36. Navedeno slijedi i iz činjenica utvrđenih u provedenom inspekcijskom nadzoru kao i iz iskaza saslušanih svjedoka. Svjedoci KR i UR potvrdili su da je organizacija zašite na radu u nadležnosti II tuženika, da svi radnici na gradilištu postupaju po nalogu poslovođe koji je zaposlenik II tuženika iz čega jasno proizlazi da je cjelokupna organizacija rada i radnika obveza i odgovornost II tuženika, a što potvrđuje i iskaz svjedoka ER, inspektorice koja je u iskazu potvrdila što je izneseno tijekom postupka i što proizlazi iz spisa inspektorata dok se zbog proteka vremena nije mogla izjasniti o organizaciji zaštite na radu na gradilištu.

37. Svjedok KR je dodatno pojasnio kako je njegova obveza temeljem Ugovora o najmu stroja bila predati stroj u ispravnom stanju, dakle atestiran, dok od trenutka predaje stroja u posjed II tuženika kao naručitelja, na II tuženika prelazi i obveza provjere tehničke ispravnosti stroja odnosno obveza provjeravanja i osiguravanja da je predmetni stroj siguran za rad jer je II tuženik, temeljem ugovora, imatelj predmetnog stroja.

38. Slijedom navedenog prema stavu ovog suda upravo II tuženik kao imatelj opasne stvari, što predmetni radni stroj po svojim obilježjima jest, odgovora za nastalu štete po objektivnom kriteriju.

39. U svezi prigovora II tuženika da je predmetnog dana tužitelj doprinio nastanku štete je nije nosio zaštitnu obuću potrebno je navesti kako iz iskaza tužitelja i svjedoka u kojem dijelu im sud vjeruje kao logičnom i životom i u međusobnom suglasju, te zapisnika o inspekcijskom nadzori jasno proizlazi kako su predmetnog dana svi radnici pa tako i tužitelj zadužili radnu opremu/obuću, a da tijekom provođenja inspekcijskog nadzora nisu utvrđeni propusti poslodavca tužitelja s ove osnove pa je stoga u cijelosti neosnovan navod II tuženika istaknut u tom smislu.

40. Dakle, iz svega navedenog proizlazi da je tužitelj, kao i ostali radnici, dobio radni zadatak od poslovođe II tuženika jer je rad organiziran na način da radne naloge radnicima izdaju zaposlenici II tuženika odnosno odgovorna osoba – voditelj gradilišta koji je zaposlenik II tuženika, da je inspekcijskim nadzorom u rubrici procjena rizika utvrđeno da rukovanje samohodnim građevinskim strojevima, kakav je radni stroj Bobcat, spada u poslove s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (članak 3. točka 2.), slijedom čega predmetni radni stroj predstavlja opasnu stvar, a II tuženik kao imatelj istog i nositelj posla, za štetu nastalu od uporabe istog, odgovara po objektivnom kriteriju, a da iz dokaza izvedenih tijekom postupka kao i činjenica utvrđenih u provedenom postupku po provedenom inspekcijskom nadzoru nesporno proizlazi da je uzrok nastanka štete propust u organizaciji radnog procesa, u provođenju zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada, radnim postupcima na mjestu rada i u svezi sa radnim sredstvima koji se radnicima, ovdje tužitelju, stavljaju na raspolaganje, a za koje radne naloge je bio nadležan upravo II tuženik kao ovlaštena i time odgovorna osoba, dok sa druge strane , tijekom postupka nije utvrđeno da tužitelj nije koristio zaštitu radnu opremu, niti bi li isto bilo od utjecaja na mogućnost nastanka štete, a što sukladno pravilima o teretu dokaza, bio dužan dokazati II tuženik, stoga je II tuženik je kao davatelj radnih naloga i nositelj radova na gradilištu te kao osoba koja je zadužena za nadzor radnika odnosno cjelokupnog procesa rada, bio dužan i odgovoran organizirati i provoditi zaštitu na radu, u svim segmentima rada tako da radni postupci, koji se izvršavaju po njegovom nalogu i uputama, budu pripremljeni i organizirani na način da se njim ne utječe na sigurnost i zdravlje radnika, što je u konkretnom slučaju propušteno napraviti te su opisani propusti uzrok nastanka štetnog događaja.

41. Iako odgovornost poslodavca prema radniku uvijek postoji, u konkretnom slučaju postoji i odgovornost tuženika kao vlasnika opasne stvari, te je njihova odgovornost solidarna prema tužitelju.

42. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva sud je iz vještva dr. CR. dr. Gordana Makarića, dr. PR i dr. OR utvrdio kako je u opisanoj nezgodi tužitelj zadobio traumatsko odsijecanje lijeve potkoljenice, otvorenu ranu lijeve natkoljenice i otrgnuće kože i mišića područja lijeve stražnjice, da je pregledan je nakon predmetnog štetnog događaja 14. 06. 2017. –Zaprimljen na bolničko liječenje od 14. 06. 2017. do 21. 08. 2017. –Zaprima se u hitnoj službi zbog traumatske amputacije lijeve potkoljenice u razini koljena koju je zadobio na radnom mjestu radnim strojem. Učini se kompletna RTG i lab obrada te se smješta u JIL. Sa stabilizacijom općeg stanja isti dan se učini reamputacija potkoljenice u razini koljena, odstrani se devitalizirano tkivo kože, šavi arterije i vene poplitae te se rekonstruira defekt mišićnim režnjem. Potom se učini revizija rane u lijevoj glutealnoj regiji uz rekonstrukciju muskulature. Postoperativni tijek uredan te se premješta iz JIL-a na odjel. U toku boravka na antibiotskoj i analgetskoj terapiji te tromboprofilaksi. Rana seredovito previja. Mobilizira se i provodi vježbe pod nadzorom fizioterapeuta.Obzirom da se postepeno razvija nekroza kože glutealne regije, učini se 18. 07. 2017. Dodatna nekrektomija uz postavljanje sekundarnih šavi. Rana potom cijeli per secundam, previja se redovito te dolazi do postepene sanacije rane. Otpušta se na kućnu njegu uz upute, te preporučene medikamentozne terapije i pregled ortopeda radi izrade ortoze. Na pregled dolazi s podlaktičnom štakom u desnoj ruci. S vanjske strane u području kuka – ožiljak primjera oko 8-9 cm s udubljenjem ožiljka u preponskoj regiji lijevo dužine oko 10 cm us promjenom boje kože – hiperpigmentacija. Natkoljenična amputacija u visini koljena. Nosi natkoljeničnu protezu. Pregled specijaliste plastične kirurgije (18.1.2022.g): Ožiljak na glutearnoj regiji veličine dlana nepravilnih rubova. U ingvinalnoj regiji prisutno crvenilo uz iritaciju kože. Pregled psihijatra (18.1.2022.g.):

Tužitelj dolazi na pregled osobno na poziv. Do predmetnog štetnog događaja negira psihičkih tegoba. Aktualno također ne iznosi smetnje, dobro je raspoložen, nije tjeskoban, dobro spava. Jedino navodi “nekad mi je teško jer ne mogu raditi neke stvari kao drugi“. Psihofarmake, navodi, ne koristi. Psihički status: priseban, kontaktibilan, orijentiran. Formalno urednog misaonog tijeka. U sadržaju verbalizira osjećaj osujećenosti, psihopatološke produkcije se ne bilježi. B. Intelektualno- mnestičke funkcije shodne su dobi i izobrazbi. Tužitelj je pregledan s ortopedsko traumatološkog motrišta dana 18.01.2022. Događaj se sijeća i opisuje u potpunosti. Na protezu se je relativno dobro navikao; u nekoliko navrata došlo je do pucanja kože inguinalno lijevo uslijed nošenja proteze, sada uglavnom nema problema. Kada ga proteza nažulja ne nosi je nekoliko dana. Bolovi su izraženiji prilikom promjene vremena. Po zanimanju je rukovodioc građevinskim strojevima, u struci više ne može raditi; radi kao kontrolor voznog parka; tijekom posla se kreće umjereno. Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio traumatsko odsijecanje lijeve potkoljenice, otvorena rana lijeve natkoljenice i otrgnuće kože i mišića područja lijeve stražnjice. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene rehabilitacije 21. 05. 2018.g. Postoji uzročno posljedična veza između nastalog događaja i zadobivenih ozljeda. Trpio je bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 10 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 30 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 135 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 7 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 12 tjedana. U navedenom štetnom događaju je zadobio traumatsko odsijecanje lijeve potkoljenice, otvorenu ranu lijeve natkoljenice i otrgnuće kože i mišića područja lijeve stražnjice, što je u konačnici dovelo do natkoljenične amputacije lijevo u području koljena, te do umanjenja opsega pokreta lijevog kuka u srednjem stupnju, što se očitije u smanjenju životnih aktivnosti s kirurško-ortopedskog aspekta od 70%. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u slijedećim periodima: Od 21/08/17 do 17/04/18 u opsegu od 6 sati dnevno, od 21/05/18 pa do kraja života u opsegu od 4x2 sata tjedno. Stanje po amputaciji lijeve natkoljenice predstavlja naruženja teškog stupnja, koje je vidljivo u svakom trenutku kada ne nozi protezu, a kada nosi protezu prisutan je karakterističan hod ozljeđenika s protezom, hoda šepajući s podlaktičnom štakom, iritacija proteze u području inguinuma i u području lateralnog ožiljka, trenutno bez otvorene rane ili sekrecija, lijevi kuk u fleksiji od 5°, pokretan u daljnjoj fleksiji do 90°; rotacije 20° . Rtg snimke ne donosi.

43. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dr. Žarka Rašića kao objektivno i stručno budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužitelja i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da je vješak na jasan i transparentan način utvrdili vrstu ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom događajui, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu, a na isto vještvo stranke nisu imale prigovora.

44. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

45. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Prema odredbi stavka 2. istog članka ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

46. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužitelja sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda, činjenicu da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda medicinski obrađen po specijalistu kirurgu, ortopedu, psihijatru, te provodio fizikalnu terapiju, da je u ovoj nezgodi zadobio teške ozljede traumatsko odsijecanje lijeve potkoljenice, otvorenu ranu lijeve natkoljenice i otrgnuće kože i mišića područja lijeve stražnjice, da mu je učinjena reamputacija potkoljenice u razini koljena, odstranjivanje devitaliziranog tkiva kože, šavi arterije i vene poplitae te rekonstruiran defekt mišićnim režnjem, potom revizija rane u lijevoj glutealnoj regiji uz rekonstrukciju muskulature, što usprkos liječenju ozljeda i provedenom fizikalnom terapijom zaostale trajne posljedice koje se manifestiraju u vidu umanjenja opsega pokreta lijevog kuka u srednjem stupnju, da je kod istog nastupilo naruženja teškog stupnja, koje je vidljivo u svakom trenutku kada ne nozi protezu, iz čega je razvidno da tužitelj trpi fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužitelja (rođen 1989.).

47. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.000,00 EUR.

48. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 EUR.

49. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 70%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 63.000,00 EUR-a.

50. Imajući u vidu da je vještačkim nalazom utvrđeno naruženje tužitelja kao posljedica ove nezgode i to sa vanjske strane u području kuka u vidu ožiljka promjera oko 8-9 cm s udubljenjem, ožiljka u preponskoj regiji lijevo dužine oko 10 cm s promjenom boje kože – hiperpigmentacija, natkoljenična amputacija u visini koljena zbog čega nosi natkoljeničnu protezu, ožiljka na glutearnoj regiji veličine dlana nepravilnih rubova, a u ingvinalnoj regiji prisutno crvenilo uz iritaciju kože, a da stanje po amputaciji lijeve natkoljenice predstavlja naruženja teškog stupnja, koje je vidljivo u svakom trenutku kada tužitelj ne nosi protezu, a kada nosi protezu prisutan je karakterističan hod ozljeđenika s protezom, hoda šepajući s podlaktičnom štakom, iritacija proteze u području inguinuma i u području lateralnog ožiljka, dakle očito je riječ o naruženju zbog kojeg tužitelj može trpjeti nelagodu, sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, to je sud utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 7.500,00 EUR, jer je riječ o naruženju teškog stupnja vidljiv trećim osobama.

51. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva proizlazi kako je tužitelju bila potreba tuđa pomoć u periodu od 21.08.2017. do 17.04.2018. u trajanju od 1440 sati, dok mu od 21.05.2018. pa nadalje treba trajna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 32 sata mjesečno.

52. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu da je tužitelj tijekom postupka naveo da su mu pomoć i njegu pružali ukućani, dakle istu mu nisu pružale profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, ovaj sud je utvrdio cijenu sata od 5,00 EUR, pa stoga tužitelju za period 21.08.2017. do 17.04.2018. pripada iznos od 7.200,00 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, a nadalje mjesečni iznos rente od 160,00 EUR mjesečno.

53. Slijedom naprijed navedenog tužitelju je dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti od 77.500,00 EUR i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 7.200,00 EUR, i rentu za tuđu pomoć i njegu počev od 21.05.2018. u mjesečnom iznosu od 160,00 EUR, no kako tužitelj konačnim zahtjevom na ime neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti potražuje iznos od 100.000,00 EUR, i mjesečnu rentu od 256,00 EUR to je isti odbijen u preostalom dijelu od 22.500,00 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom počev od 15.06.2017. do isplate, kao i sa razlikom mjesečne rente od 96,00 EUR sa zateznom kamatom od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, a na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a, i to po stopi do 30. prosinca 2023. sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

54. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužitelj, može tek od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu, osim ako je liječenje okončano nakon toga.

55. Međutim u konkretnom slučaju sukladno čl. 943. ZOO-a Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osiguranje određenom ugovoru u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četvrtog dana, računajući otkad je osiguranik dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezinog iznosa potrebno određeno vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osiguranu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan. Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma. Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku odnosno korisniku osiguranja zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadi štete koja mu je uslijed toga nastala.

56. Iz spisa proizlazi kako je sa danom 08.09.2017. I tuženik obavijestio tužitelja o primitku odštetnog zahtjeva sa prijavom štete 06.09.2017., te dana 11.12.2017. sačinio dopis o otklonu odštetnog zahtjeva tužitelja. Kako je nesporno da I tuženik nije isplatio tužitelju nikakvu štetu po predmetnom događaju, iako je liječenje okončano prije pokretanja ovog postupka sa danom 21.05.2018. i tužitelj je primitkom odštetnog zahtjeva sa dokumentacijom tužitelja mogao odrediti obujam i visinu svoje obveze to je I tuženik, kao i II tuženik koji je u solidarnoj obvezi sa I tuženikom u obvezi naknaditi predmetnu štetu tužitelju od dana primitka obavijesti I tuženika o osiguranom slučaju, što je prema dokazima u spisu 06.09.2017., pa tužitelju zatezna kamata pripada od 07.09.2017., stoga je tužitelju i dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete od 77.500,00 EUR dosuđena od 07.09.2017. do isplate, dok je isti odbijen sa zatezanom kamatom na taj iznos od 15.6.2017. do 06.09.2017.

57. Isto tako tužitelju je zatezne kamata na dosuđeni iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 7.200,00 EUR dosuđena na pojedine iznose od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec utuženog razdoblja od 15.09.2017. do 15.05.2018. kako je navedene u izreci presude, kao kasnijih datuma od pripadajućeg 07.09.2017., a na mjesečni iznos rente od 160,00 EUR od 15-og u mjesecu za prethodni mjesec počev od 21.05.2018. pa nadalje, sve to po stopi do 30. prosinca 2023. sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

58. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154 st. 3. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav odštetnog zahtjeva 2.500,00 EUR, za sastav tužbe 2.500,00 EUR, za sastav podneska od 29.04.2022., 10.01.2024., 04.05.2024. 2.500,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročište 21.04.2021., 14.09.2021., 29.04.2022., 10.05.2022., 05.10.2022., 05.10.2022., 17.01.2023., 20.10.2023., 17.01.2025., 10.05.2024., 11.09.2024., 02.12.2024., 22.01.2025., 10.06.2025., 09.09.2025. 10.11.2025. 2.500,00 EUR za svako ročište, ukupno 47.500,00 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 663,62 EUR i presudu u iznosu od 1.118,46 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP), time da tužitelju nije dosuđen trošak sastava podneska od 20.04.2021. i 10.06.2025. u iznosu od 2.500,00 EUR sa svaki podnesak jer je tužitelj sadržan podneska od 20.04.2021. mogao iznijeti na ročištu 21.04.202., a sadržaj podneska od 10.06.2025. na ročištu koje je održano istog dana, a za koja je tužitelju priznat puni iznos Tarife i time ne stvarati dodatne troškove, dok mu trošak ročišta za objavu nije niti dosuđen jer na isto tužitelj nije niti pristupio.

59. Nadalje tužitelju je dosuđen trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 EUR, bez obzira na uspjeh u sporu.

60. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda Tarife kao i uspjeh stranaka u sporu prema zahtjevu iz podneska od 30.10.2025. od 107.200,00 i to tužitelja u iznosu od 88,50%, (u osnovi 100% i visini od 77,00 %-dosuđeni iznos od 84.700,00 EUR i petogodišnja renta od 9.600,00 EUR podijeljen sa konačnim zahtjevom od 107.200,00 EUR i petogodišnja renta od 15.360,00 EUR, pa kad se zbroj navedena dva postotka podijele sa 2 dobije se postotak od 89,51%), a tuženika u omjeru od 11,50 % (visina 23,00 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u postupku uspio u omjeru od 77,00%.

61. Slijedom navedenog tužitelju je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 37.757,37 EUR, dok su tuženici zbog svega navedenog u cijelosti odbijeni sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

62. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužitelja odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 29. st. 2. Zakon o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22), a počev od donošenja ove presude, tj. dana 10. veljače 2026. do isplate.

U Zagrebu, 10. veljače 2026. godine

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu-1.118,46 EUR

2. pun. I i II tuženika