Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Poslovni broj Gž-537/2025-3
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Milene Vukelić-Margan predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Kolanoviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, Narodni trg 1, OIB: 09933651854, zastupanog po gradonačelniku ŽB, a ovaj po punomoćnici PB dipl.iur., djelatnici tuženika, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika 1. SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. UBP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. DB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4.ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćnici Sanji Miličević, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužiteljice, izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1787/2023-26 od 18. veljače 2025., u sjednici vijeća 10. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1787/2023-26 od 18. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I.Utvrđuje se da je tužiteljica UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnica dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, površine 416 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], kao tijelo I i to na Skici sudskog očevida izrađenoj po ovlaštenom inženjeru geodezije ĐB, dipl.ing.geod od 4. prosinca 2023.g označen žutom bojom i slovima A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A u površini od 388 m2 i to za cijelo, a koja Skica sudskog očevida je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti.
II.Dužan je tuženik u slučaju protivljenja naknaditi tužiteljici parnični trošak u roku 15 dana, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."
II.Dužna je tužiteljica naknaditi parnični trošak umješačima na strani tuženika u iznosu od 650,00 Eur-a u roku od 15 dana, dok se zahtjev za naknadu parničnog troška tuženika odbija kao neosnovan."
2. Protiv te presude žali se tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 ; dalje ZPP) nalazi u tome što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
4. U žalbi navodi da je nakon pribave dokumentacije u tijeku postupka podneskom od 24. travnja povukla prijedlog za subjektivnu preinaku tužbe te predložila spajanje sa parnicom koja se vodi pod poslovnim brojem P-852/2024. Kako do spajanja nije došlo, tužiteljica je na ročištu od 16. rujna 2024. povukla tužbu, međutim, tuženik se tome protivio. Navodi da je nesporno da je riječ o promašenoj pasivnoj legitimaciji, pa je sud trebao donijeti odluku o povlačenju tužbe, podredno odluku kojom se odbacuje tužba zbog promašene pasivne legitimacije. Također ukazuje na neosnovano sudjelovanje umješača u ovoj parnici.
5. Predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
6. Odgovor na žalbu nije podnesen.
7. Žalba nije osnovana.
8. Donošenjem pobijane presude nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu ni nejasni ni proturječni kako međusobno tako ni stanju spisa, tako da je presudu moguće ispitati.
9. Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijane presude nije počinjena ni jedna od tih povreda.
10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi vlasnicom dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, površine 416 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao tijelo I i to na skici sudskog očevida izrađenoj po ovlaštenom inženjeru geodezije ĐB, dipl. ing. geod. od 4. prosinca 2023. označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A u površini od 388 m2 i to za cijelo, što da je tuženik to dužan priznati.
11. U provedenom postupku je utvrđeno:
-da je nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište, površine 416 m2, kao zk. tijelo I – vlasnički udio 1/1, društveno vlasništvo, s tim da su u drugi odjeljak upisani KPU, [broj poduloška], 2230, 3454, 4027, 4200 i u C listu uknjiženo je pravo korištenja nekretnine tijela I, točka 1. u korist vlasnika pojedinih dijelova zgrade, dok na tom zemljištu postoji zgrada,
-da je prema izvatku iz knjige položenih ugovora Općinskog suda u Zadru, u [broj poduloška], zk. ul. broj [broj ZK uloška], zgrada u [adresa] sagrađena na dijelu kč. br. [katastarska čestica], kao vlasnica upisana UBP,
-da je prema izvatku iz knjige položenih ugovora Općinskog suda u Zadru u [broj poduloška], zk. ul. broj [broj ZK uloška] zgrada u [adresa], sagrađena na dijelu kč. br. [katastarska čestica] kao vlasnica upisana DB,
-da je prema izvatku iz knjige položenih ugovora Općinskog suda u Zadru za [broj poduloška], zk. ul. broj [broj ZK uloška] zgrada u [adresa], sagrađena na dijelukč.br. 4861 kao upisana ĆB,
-da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se radi u naravi o dvorišnom prostoru oko stambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica], koji dvorišni prostor je omeđen sa betonskim zidovima s tim da se u jugoistočnom dijelu same čestice kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nalazi pet garaža u nizu,
-da je punomoćnica tužiteljice na tom očevidu navela da je stambena zgrada uz dvorišni prostor izdvojena kao zasebna čestica 4861/3 i u postupku etažiranja, tako da pokazani predmet spora se proteže do zidova kuće, zgrade, a što je vještak identificirao kao dio čestice 4861/1,
-da je pregledom povijesnog vlasničkog lista za kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], utvrđeno da je imala površinu 763 m2 i to kao kuća i dvorište i da je u B listu bila upisana u društvenom vlasništvu na osnovu zapisnika o osnivanju zemljišne knjige broj 4358 i p.l. broj 1825 kao sastavnog dijela istog zapisnika, te u listu C na osnovu zapisnika o osnivanju zemljišne knjige broj 4358 i p.l. broj 1825 kao sastavnog dijela istog zapisnika uknjiženo je pravo korištenja nekretnine u A listu u korist vlasnika pojedinih dijelova zgrade, dok na zemljištu postoji zgrada, pa tako i sada u zgradi na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], gdje postoje i drugi vlasnici stanova osim tužiteljice, koja zgrada sa spornom česticom sačinjava funkcionalnu cjelinu, odnosno jedinstveni prostor kao njezin dvorišni prostor koji je upisan kao društveno vlasništvo.
12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, a imajući u vidu da je stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 99/17 - dalje ZV) navedeni prostor postao suvlasništvo vlasnika etažnih jedinica, u cijelosti ili u pretežitom dijelu, zaključuje da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika, zbog čega tužbeni zahtjev odbija.
13. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kad je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.
14. Naime, postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica je tražila da se utvrdi vlasnicom dijela kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to dijela na skici sudskog vještaka označenog žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A u površini od 388 m2, a što je tuženik dužan priznati, pri čemu tuženik nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik predmetne nekretnine, pa slijedom toga nije ni pasivno legitimiran za takav zahtjev.
15. U odnosu na žalbene navode valja odgovoriti da je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 193. st. 2. ZPP-a kada je smatrao da se bez pristanka tuženika tužba ne može smatrati povučenom, pa je pravilno postupio kada je odlučivao o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
16. S tim u vezi treba dodati da pitanje pripada li tužiteljici određeno pravo prema tuženiku je pitanje materijalnog prava (pitanje aktivne i pasivne legitimacije). O tom pitanju materijalnopravne prirode, sud odlučuje tako da odbija tužbeni zahtjev ako je prigovor promašene pasivne legitimacije osnovan, a ne odbacuje tužbu.
17. Dakle, nije bilo mjesta odbacivanju tužbe, a iz razloga promašene pasivne legitimacije, a kako to tvrdi tužiteljica u žalbi.
18. Pravilna je odluka o parničnom trošku koji je tužiteljica dužna naknaditi umješačima. Naime, osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče između drugih osoba, jedna od stranaka uspije u parnici, može se pridružiti toj stranci (čl. 206. st. 1. ZPP-a). Svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u parnici i predložiti da se umješač odbije, a i sud može po službenoj dužnosti odbiti sudjelovanje umješača ako nađe da ne postoji pravni interes umješača (čl. 207. st. 1. ZPP-a).
19. U konkretnom slučaju niti tužiteljica niti tuženik se nisu protivili sudjelovanju umješača, niti je sud našao po službenoj dužnosti da umješači nemaju pravni interes, pa je očito dopustio miješanje.
20. Prema odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja izgubi parnicu dužna je nadoknaditi parnične troškove ne samo protivnoj stranci nego i umješaču. U ovom sporu visina troškova umješača je pravilno odmjerena, a ni sama tužiteljica, osim općenitog osporavanja prava umješača na naknadu parničnog troška, ne navodi u kojem iznosu osporava troškove za pojedinačne parnične radnje.
21. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi, a kako je odlučeno u izreci ove presude pozivom na odredbu iz čl. 368. st. 1. ZPP-a.
U Rijeci 10. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Milena Vukelić-Margan
